Dostupni linkovi

Zašto istočni Evropljani predvode u korištenju kriptovaluta?


Suvenir Bitcoina

U Istočnoj Evropi često se koriste kriptovalute, a Ukrajina i Rusija zauzimaju prvo, odnosno drugo mjesto u “Globalnom indeksu usvajanja kriptovaluta” koje je izradio Chainalysis.

Na vrhu liste se nalaze i Bjelorusija, Poljska, Rumunjska, Bugarska, Mađarska i Češka.

Milijarde dolara

Kriptovalute su digitalni zapisi o određenim vrijednostima pohranjenim u digitalnim bazama. Ili, jednostavnije, kriptovaluta je digitalni novac, kreiran u digitalnom obliku kao sredstvo digitalne razmjene.

Kriptovalute postoje samo na internetu i nije ih izdala, niti ih nadzire neka centralna banka ili država. Upravo zato što ih ne nadzire centralna banka, kriptovalute formalno nisu novac.

Iako fizički ne postoje, oko 1.700 virtualnih valuta sve su češće sredstvo plaćanja u svijetu.

Sve veći interes za kriptovalute povećava i potrebu za kriptobankomatima ili mjenjačnicama. Trenutno ih u svijetu ima gotovo 1.800 u 58 zemalja. I taj broj se povećava, a kriptobankomati su postavljeni i u Hrvatskoj, Srbiji i na Kosovu.

Kako bi mjerila usvajanje i upotrebu kriptovaluta širom svijeta, analitička kompanija Chainalysis stvorila je Globalni indeks usvajanja kriptovaluta (Global Crypto Adoption Index). Indeks, sastavljen od četiri jedinstvene metode mjerenja, uključujući dobivenu vrijednost ponderiranu odnosno izračunatu s kupovnom moći po glavi stanovnika, pruža zanimljiv uvid u to kako i zašto ljudi koriste kriptovalute.

Regija Istočne Evrope četvrto je po veličini kriptotržište, koje čini 12 posto ukupnog volumena transakcija, navodi Chainalysis.

Rusija i Ukrajina na vrhu su popisa jer imaju nerazmjerno visoku upotrebu kriptovaluta u svim komponentama indeksa, što ukazuje da je veći dio stanovnika veliki dio svoje financijske aktivnosti preusmjerio na kriptovalute nego stanovnici drugih zemalja.

U promatranom 12-mjesečnom razdoblju Chanalysis procjenjuje da je iz Rusije poslano kriptovalute u vrijednosti višoj od 16,8 milijardi američkih dolara i da je u tu zemlju poslano 16,6 milijardi dolara, dok je iz Ukrajine poslano 8,2 milijarde dolara i u tu zemlju poslano 8 milijardi dolara.

Iako su ti brojevi mnogo niži od iznosa koji se procjenjuju za Kinu, SAD i druge vodeće zemlje, oni ukazuju na puno viši nivo usvajanja kriptovaluta kad se uzme u obzir veličina stanovništva i ekonomija obje zemlje.

Indeks koji je izradio Chainalysis također utječe na dva druga mjerila, kao i na količinu peer-to-peer trgovine (P2P). Bjelorusija je, na primjer, zauzela treće mjesto u regiji i ukupno 19. mjesto uglavnom zbog svoje snažne P2P aktivnosti. Ni Ukrajina ni Rusija nisu na prvom mjestu u pogledu četiri pojedinačna mjerila u indeksu, ali nadmašuju mnoge zemlje u smislu dosljednog rangiranja među prvih deset do jedanaest zemalja po tim mjernim podacima.

Kripto novcem u kupovinu u Beogradu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:44 0:00

Nepovjerenje u vlast i banke

Prema Chainalysisu, nekoliko je mogućih razloga zašto su kriptovalute toliko prihvaćene u Rusiji i Ukrajini.

Jedan je široko rasprostranjen nedostatak povjerenja javnosti u vladu, poslovanje i medije gdje, prema istraživanju Edelmana, Rusija zauzima uvjerljivo posljednje mjesto.

Podmićivanje, dodjeljivanje poslova, pozicija u vlasti i općenito moći prijateljima koje inače ne bi mogli dobiti i drugi oblici korupcije uobičajeni su u Rusiji i Ukrajini, a opće je poznato da se sredstva mogu zaplijeniti od firmi i privatnih građana koji se nađu u nemilosti državnih službenika, kako navodi National Public Radio (NPR).

U analizi Transparency Internationala koju je prenijelo Vijeće Evrope, Ukrajina je proglašena najkorumpiranijom državom poslije Rusije.

Osobito se banke suočavaju s nedostatkom povjerenja, a nedavno istraživanje Heralda Ruske akademije nauka pokazalo je da 56% posto Rusa ne vjeruje bankama, dok velik dio negativnog osjećaja proizlazi iz nacionalne ekonomske krize tokom 1990-ih.

Povjerenje ukrajinskih građana u banke smanjuje se nakon sloma nekoliko istaknutih banaka u zemlji tokom posljednjeg desetljeća, kako je izvijestio Kyiv Post.

Nepovjerenje prema bankama i/ili vladinoj financijskoj politici nadahnuto je nadahnulo mnoge izvorne zagovornike Bitcoina, a iz Chainalysisa vjeruju da bi to moglo potaknuti i masovno usvajanje kriptovaluta u Rusiji, Ukrajini i drugim dijelovima Istočne Evrope.

Osim toga, potrošači u obje zemlje već su upoznati s elektroničkim plaćanjem i e-novcem što je, smatraju u Chainalysisu, možda olakšalo usvajanje kriptovaluta.

Na primjer, anketa koju je 2014. proveo IMRG, organizacija za trgovinu na malo sa sjedištem u Velikoj Britaniji, otkrila je da je 46 posto korisnika interneta u Rusiji redovito koristilo e-novac za internetsku kupnju, uglavnom putem platformi kao što su Yandex, WebMoney i Qiwi.

Usporedbe radi, čak i kad su ponude za elektroničko plaćanje postale snažnije, samo 26 posto američkih potrošača je u anketi, koju su proveli Ipsos i ING 2019. godine, navelo elektronička plaćanja kao svoj prvi izbor za internetsku kupovinu.

Na kraju, Chainalysis navodi kako se kriptovalute u Ukrajini i Rusiji te drugim zemljama Istočne Evrope možda upotrebljavaju za slanje novčanih doznaka. Mnogi Ukrajinci migriraju u susjedne zemlje Istočne Evrope, poput Slovačke, u posljednjih nekoliko godina te koriste kriptovalute za slanje sredstava prijateljima i obitelji u domovini.

Na visoku prihvaćenost kriptovaluta u Rusiji i Ukrajini utječe i regulatorna nesigurnost.

Ukrajina trenutno nema propisa o kriptovalutama, premda je njena vodeća Financijska obavještajna jedinica (FIU) započela praćenje aktivnosti kriptovaluta u zemlji u aprilu 2020., a ukrajinski parlament trenutno izrađuje prve zakone o kriptovalutama u zemlji, kako navodi Coindesk.

S druge strane, Rusija je poslala mješovite signale o pravnom statusu kriptovalute. Ruski predsjednik Vladimir Putin u avgustu 2020. je potpisao prvi zakon o kriptovalutama u zemlji kojim se pravno priznaje virtualna imovina u zemlji.

No, ruski parlament također je nedavno donio novu mjeru zabrane depozita u anonimnim internetskim novčanicima, što utječe na korisnike kriptovaluta i popularnih usluga e-novca.

Iako neki stručnjaci ne vjeruju da će zabrana anonimnih novčanika na kraju utjecati na upotrebu kriptovaluta, dovodi se u pitanje cjelokupni stav ruske vlade o tehnologiji. Međutim, ako Rusija i Ukrajina napišu i provedu poštene, razumne propise o kriptovalutama, to bi moglo značiti da će usvajanje i dalje rasti, smatraju analitičari Chanalysisa.

Darknet tržište

Kao i u drugim zemljama s velikim tržištima kriptovaluta, većinu kriptovaluta u zemljama Istočne Evrope pokreće profesionalno tržište. Chainalysis navodi da otprilike 85 posto ukupnog broja istočnoevropskih transakcija u promatranom periodu od 12 mjeseci čine prijenosi kriptovaluta u profesionalnoj veličini u iznosima većim od 10.000 američkih dolara. Institucionalna ulaganja u kriptovalute u Istočnoj Evropi još nisu dosegla nivo ostalih regija poput Sjeverne Amerike te Sjeverne i Zapadne Evrope.

Povijesno gledano, Kina ima snažne trgovinske odnose s Rusijom, Bjelorusijom i drugim zemljama u regiji, a iz Chainalysisa navode kako nisu mogli provjeriti koristi li se kriptovaluta za olakšavanje komercijalnih transakcija između poduzeća u Kini i Istočnoj Evropi, kao što je zabilježeno za druge regije poput Južne Amerike.

Istovremeno, Istočna Evropa više sudjeluje u globalnim aktivnostima na tzv. darknet tržištu nego bilo koja druga regija. Većina transakcija na darknet tržištu Istočne Evrope događa se na Hydra Marketplace, koja je šesta po veličini usluga u regiji. Kao jedno od najvećih darknet tržišta na svijetu, Hydra je izgradila složeni sistem dostave nelegalnih droga u Rusiji i drugim istočnoevropskim zemljama, u kojem kuriri primaju naloge za dostavu na način sličan Uberovim vozačima i ostavljaju pakete na diskretnim lokacijama koji se kupcima dojavljuju kasnije, tako da se nijedna strana nikad ne mora sresti.

Podaci Chainalysisa također pokazuju da Istočna Evropa predvodi u tzv. ransomwareu, odnosno hakiranju i zaključavanju/šifriranju računala i traženju određenog iznosa novca za ponovno otključavanje.

U tu regiju se, tvrde, slije više od 23 posto takvih sredstava.

XS
SM
MD
LG