Američki predsjednik Donald Trump i kineski lider Xi Jinping razgovarali su više od dva sata u Pekingu 14. maja, pri čemu su obje strane izrazile optimizam o stabilizaciji odnosa, iako su oštra neslaganja oko Tajvana, trgovine i rata u Iranu bila u središtu samita.
Bilateralni sastanak, održan u Velikoj dvorani naroda u Pekingu, bio je prvi susret licem u lice između Trumpa i Xija otkako su se sastali u Južnoj Koreji u oktobru 2025. godine. Očekuje se da će Trump navečer prisustvovati državnoj večeri u njegovu čast, nakon kulturne posjete Pekinškom Hramu neba.
Xi je na početku samita pozvao na saradnju između dvije najveće svjetske ekonomije, navodeći da bi Kina i Sjedinjene Države trebalo da budu "partneri, a ne protivnici", uprkos rastućem strateškom rivalstvu i sve većoj nestabilnosti u svijetu. Trump je Xija nazvao "prijateljem" i rekao da će"odnosi između Kine i SAD-a biti bolji nego ikada ranije".
Kina tvrdi da je samoupravni otok dio njene teritorije i obećala je da će ga na kraju staviti pod kontrolu Pekinga, silom ako bude potrebno. Kineski zvaničnici vrše pritisak na Washington da smanji vojnu i političku podršku Tajpeju, posebno kada je riječ o američkoj prodaji oružja otoku.
Administracija Donalda Trumpa navodno je odgodila obavještavanje Kongresa o planiranom paketu oružja za Tajvan vrijednom 13 milijardi dolara uoči samita, kako bi izbjegla dodatno zaoštravanje odnosa s Pekingom. Tokom telefonskog razgovora u februaru, Xi je pozvao Trumpa da tom pitanju pristupi s "krajnjim oprezom".
"Xi Jinping bi želio određene ustupke ili garancije u vezi s Tajvanom i onim što bi Trump učinio u slučaju da Kina pojača pritisak na otok", rekla je za RSE Yvonne Chiu iz Američkog instituta za poduzetništvo. "To se takođe uklapa u širi cilj Pekinga, a to je potiskivanje Sjedinjenih Država iz indo-pacifičkog regiona."
Trgovinske i ekonomske tenzije takođe su bile u fokusu razgovora, iako rani signali ukazuju na ograničen napredak.
Kina je odobrila izvozne dozvole za nekoliko stotina američkih klaonica kako bi nastavile isporuke govedine u Kinu, prema ažuriranim podacima koje je objavila kineska Generalna uprava carina. Dozvole su istekle u martu 2025. nakon što je Trump uveo novu rundu carina na kinesku robu.
Ovaj potez predstavlja ograničen, ali pozitivan signal uoči šireg pregovaranja o carinama, kontroli izvoza i lancima snabdijevanja.
Trump je uoči samita javno naglašavao trgovinu i investicije, dok Peking traži ublažavanje američkih ograničenja na izvoz naprednih tehnologija i garancije da neće biti novih carina. Američkog predsjednika su na sastanku s Xijem pratili i istaknuti poslovni lideri, uključujući izvršnog direktora Tesle Elona Muska, predsjednika Nvidije Jensena Huanga i izvršnog direktora Applea Tima Cooka.
Rijetki zemni metali ostaju ključna poluga Kine u trgovinskim pregovorima.
Tokom sastanka u Južnoj Koreji prošle godine, Trump i Xi su se dogovorili da ublaže brzo eskalirajući trgovinski spor nakon što je Peking zaprijetio širokim ograničenjima izvoza rijetkih zemnih metala kao odgovor na visoke američke carine. Kina je odgodila te mjere na godinu dana, a produženje tog aranžmana ostaje jedno od ključnih pitanja samita.
Grupa od 17 minerala, ključnih za proizvode od pametnih telefona do borbenih aviona, postala je važan adut Kine u pregovorima, kako se konkurencija oko naprednih tehnologija i globalnih lanaca snabdijevanja pojačava. Kina dominira velikim dijelom svjetskih kapaciteta za eksploataciju i preradu tih materijala.
Rat u Iranu dodatno opterećuje razgovore
Rat u Iranu i poremećaji u pomorskom saobraćaju kroz Hormuški moreuz takođe bacaju sjenu na sastanke u Pekingu.
Očekuje se da će Trump vršiti pritisak na Xija da iskoristi bliske veze Kine s Teheranom kako bi ohrabrio Iran da prihvati širi mirovni sporazum i ublaži ograničenja koja utiču na plovidbu kroz Hormuški moreuz, ključnu tačku kroz koju uobičajeno prolazi oko petine svjetske opskrbe naftom.
Međutim, prije odlaska iz Washingtona, Trump je javno umanjio tvrdnje da Sjedinjenim Državama treba pomoć Pekinga za rješavanje sukoba.
"Ne mislim da nam je potrebna bilo kakva pomoć kada je riječ o Iranu", rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući 12. maja. "Pobijedićemo na ovaj ili onaj način, mirno ili drugačije."
Ipak, odnos Kine s Teheranom daje Xiju potencijalnu polugu u trenutku kada poremećaji na energetskim tržištima i rast cijena goriva dodatno opterećuju globalnu ekonomiju i povećavaju politički pritisak na Bijelu kuću.
Peking je tokom sukoba održavao bliske ekonomske veze s Iranom i ostao jedan od najvećih kupaca iranske nafte. U znak da Peking i Washington traže zajednički jezik, visoki američki i kineski zvaničnici poručili su da nijednoj zemlji ne smije biti dopušteno da naplaćuje prolaz kroz Hormuški moreuz, navodi se u saopštenju State Departmenta objavljenom prije Trumpovog odlaska na samit.
Teheran je zatražio pravo da naplaćuje takse na pomorski saobraćaj kao preduslov za okončanje rata. Sjedinjene Države su uvele pomorsku blokadu Irana, a Trump je razmatrao mogućnost uvođenja vlastitih naknada za prolaz ili saradnje s Iranom na njihovoj naplati.
"Očekujem da će biti mnogo razgovora iza zatvorenih vrata o Iranu", rekla je Chiu. "Ali ne očekujem da će to biti javno, dijelom zato što bi to nosilo reputacijski rizik za Kinu u slučaju da ti napori ne uspiju."