Dostupni linkovi

Wikileaks počeo objavu tajnih dokumenata o Iraku


Povlačenje iz Iraka
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:00:50 0:00

Posljednja borbena jedinica američke vojske napustila je Irak u avgustu 2010

(Posljednja borbena jedinica američke vojske napustila je Irak u avgustu 2010)

Internetska stranica Wikileaks u subotu je počela objavljivati najavljenih 391.832 povjerljiva vojna dokumenta povezana s američkim operacijama u Iraku, objavio je američki javni radio.

Američki mediji izvještavaju da dokumenti nude nove pojedinosti o ubijanju iračkih civila te o zlostavljanju zarobljenih iračkih pobunjenika.

Do sada je web stranica koju uređuje Julian Assange dokumente dala na uvid samo određenim medijima - među njima američkom dnevniku The New York Times, britanskom dnevniku The Guardian, njemačkom tjedniku Der Spiegel te arapskoj TV-mreži Al-Jazeera.

Mnogi od dokumenata su ono što se vojno naziva izvještajem o "značajnim aktivnostima", odnosno sirovi obavještajni izvještaji koje su pripremili američki vojnici na terenu.

Povjerljivi arhivski izvještaji koje je otkrila web stranica Wikileaks dodatno su rasvijetlili jedno od najspornijih pitanja rata u Iraku - koliko je iračkih civila poginulo i od koga, piše u subotu The New York Times, koji je unaprijed dobio izvještaje na uvid.

Video snimak pokazuje gađanje civila iz američkog helikoptera US Apache, Bagdad, 12. juli 2007, Wikileaks predao Reutersu aprila 2010
Izvještaji jasno pokazuju da su daleko najviše civila ubili drugi Iračani. Jedan od najgorih dana rata je 31. august 2005. kada je u stampedu na mostu u Bagdadu poginulo više od 950 ljudi, nakon što je nekoliko ranijih napada izazvalo paniku u gomili.

Drugi je 14. august 2007. kada je u eksploziji kamiona bombe poginulo više od 500 ljudi u ruralnom području u blizini granice sa Sirijom.

No, sustavno sektaško nasilje uzelo je najveći danak među civilima. Napimjer u decembru 2006., najgorem mjesecu rata prema izvještajima, ubijeno je oko 3.800 civila te oko 1.300 policajaca, pobunjenika i koalicijskih vojnika.

Dokumenti također otkrivaju mnoge ranije neobjavljene slučajeve u kojima su američki vojnici ubijali civile na kontrolnim tačkama, iz helikoptera, u operacijama. Takva su ubojstva glavni razlog zbog čega su se Iračani okrenuli protiv američke prisutnosti u svojoj zemlji, što je sada situacija koja se ponavlja u Afganistanu.

Arhiva sadrži izvještaje o najmanje četiri slučaja ubojstava civila iz helikoptera. U najkrvavijem, 16. jula 2007., ubijeno je 26 Iračana, oko polovica njih civila.

'Nesporazumi' uzrokovali ubijanje


Arhiva ne daje precizan broj civilnih žrtava, no nudi podatke koji su podudarni s onima sastavljenim iz nekoliko izvora, uključujući i "Irak Body Count", organizaciju koja evidentira smrti civila koristeći se novinskim izvještajima.

Ukupno, petogodišnja arhiva donosi popis više od 100.000 mrtvih od 2004. do 2009. iako je o nekim pogibijama civila izviješteno više puta, a neki izvještaji imaju nedosljedne podatke o žrtvama.

U saopštenju u petak "Irak Body Count", nakon preliminarne analize arhive, procjenjuje da je na popisu 15.000 smrtnih slučajeva koji prethodno nisu nigdje objavljeni. Arhiva sadrži hiljade pojedinačnih priča o gubicima čije posljedice još i danas osjećaju iračke porodice.

Nesporazumi na kontrolnim tačkama često su bili smrtonosni. Na jednoj koju su držali marinci odraz sunčeve svjetlosti s vjetrobranskog stakla automobila koji nije usporio doveo je do smrti majke i ranjavanja tri njezine kćeri i supruga.

Osnivač WikiLeaksa, Julian Assange na konferenciji u Londonu, jula 2010
Dokumenti iz arhive su nepotpuni, izrađeni s naglaskom na brzinu više nego na tačnost, jer je cilj bio što brži prijenos informacija među postrojbama.

Čak i kada su Amerikanci u središtu akcije, kao što je to bilo u gradu Faludži 2004., niko od ubijenih Iračana nije kategoriziran kao civil. U prvim godinama rata Pentagon je tvrdio da nema podataka o iračkim civilnim žrtvama i tek je 2005. počeo objavljivati grube podatke na zahtjev Kongresa, prenijela je Hina.

Ovoga je mjeseca Associated Press izvijestio da je Pentagon u julu objavio najpotpuniji popis poginulih iračkih civila i pripadnika snaga sigurnosti do sada, na kojem je ukupno 76.939 ubijenih u razdoblju od januara 2004. do augusta 2008., što je znatno manje od zbroja iz objavljene arhive WiliLeaksa.

Civili su najveće žrtve modernog ratovanja, s 10 civila koji umiru na svakog vojnika u ratovima od sredine 20. stoljeća, prema studiji Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) iz 2001.

Portparol Pentagona Geoff Morrell izjavio je da dokumenti koje objavljuje Wikileaks iznose tajne informacije koje bi američke vojnike u budućnosti mogle učiniti još ranjivijima na napade.

"Wikileaks nikada nije imenovao izvor koji mu je predao tajne dokumente. Ali obavještajni analitičar američke vojske Bradley Manning uhapšen je zbog navodnog curenja tajnih podataka", rekao je Morrell.

U julu ove godine Wikileaks je objavio 77.000 povjerljivih vojnih dokumenata o ratu u Afganistanu za koje je utvrđeno da su dobiveni od Manninga.

WikiLeaks

WikiLeaks ili Wikileaks je međunarodna organizacija sa sjedištem u Švedskoj koja objavljuje anonimne dojave odnosno na drugi način nedostupne dokumente uz istovremeno čuvanje anonimnosti svojih izvora. Njenu web-stranicu, postavljenu 2006. godine, vodi The Sunshine Press.

Organizacija tvrdi da su je osnovali kineski disidenti, kao i novinari, matematičari i infromatički stručnjaci iz SAD, Tajvana, Evrope, Australije i Južnoafričke Republike.

Novinski članak magazina The New Yorker od 7. juna 2010. navodi da je Julian Assange, australijski novinar i internet aktivista direktor Wikileaksa.

U aprilu 2010. je objava video-snimka, poznatog pod nazivom Collateral Murder, od Wikileaksa učinilo glavni portal za neovlašteno objavljivanje priča, dokumenata i video-snimaka sa udaljenih ratišta. U julu iste godine Wikileaks je objavio Afganistanski ratni dnevnik, kompilaciju više od 90.000 dokumenata o ratu u Afghanistanu s kojima javnost prethodno nije bila upoznata.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG