Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Wiatrak: Poljska je za ulazak svih država Zapadnog Balkana u EU


Slawomir Wiatrak, balkanolog iz Varšave

U poljskim medijima malo se piše o Zapadnom Balkanu. Posljednja “bitna” informacija je bila da je partnerka premijerke Srbije Ane Brnabić rodila sina. No, ono što je važno to je da poljska vlada smatra da je svim državama Zapadnog Balkana mjesto u Evropskoj uniji, kaže Slawomir Wiatrak, poljski balkanolog.

RSE: Francuski predsjednik Emannuel Macrone je uputio evropskoj javnosti pismo u kojem poziva na reforme Europske unije i otvaranje puta "europskoj renesansi". Poljski premijer Mateusz Morawiecki izjavio je da će njegova vlada poduprijeti samo one dijelove koji su u interesu zemlje. Što je to što se ne sviđa, odnosno ne dopada Poljacima u današnjoj Evropi?

Wiatrak: Pregledao sam glavne novine i portale koji informiraju o Macronovom pismu, i svi se slažu da je to početak kampanje pred izbore za Evropski parlament. Nema dubokih analiza njegovih prijedloga. Jedna strana poljske političke scene smatra da treba uzeti u obzir i diskutirati oko Macronovog programa, dok desna hladno konstatira da u tome nema ničeg revolucionarnog. Dopustite mi da citiram dugogodišnjeg evroparlamentarca, Jaceka Saryusz-Wolskog, koji je bio kandidat Poljske za predsjednika Evropskog vijeća, umjesto Donalda Tuska, a koji je rekao da je Macronovo pismo “staro vino u novim flašama” , te da je većina prijedloga nerealna. Macron želi širiti protekcionizam u evropskoj privredi poput jednakih zarada, minimalne plaće itd. Osim toga, Macron izjavljuje da je Evropskoj uniji potrebno izmirenje, a sam dijeli i stigmatizira građane Europe, na tzv. sljedbenika progresa i ostale, a to su, po njegovim riječima, nacionalisti.

Što se tiče Poljaka, danas nema nijedne ozbiljne organizacije koja bi bila za mogući izlazak iz Europske unije. Podrška Uniji je oko 80 posto. No, probleme stvara sama bit EU - njena prošlost, sadašnjost i budućnost. U Poljskoj imamo dvije grupacije (pored ostalih), koje imaju mogućnost dobiti 52 mandata u Evropskom parlamentu, koje pripadaju Poljskoj. Prvo, to je Europska koalicija, koja okuplja pet stranaka i koja kao jedini i zajednički program ima borbu protiv vladajuće stranke. Partije koje je čine su pristalice dosadašnje politike Evropske unije pod vodstvom Njemačke i Francuske. Sa druge strane, imamo ujedinjenu desnicu, okupljenu oko Stranke prava i pravde, koja podržava program reformi i zalaže se za uniju suverenih država, značajniju ulogu Evropskog vijeća, više demokracije, jer u desnoj koaliciji smatraju da izbor članova Evropske komisije nije demokratski, oni traže transparentnost ovih izbora, manje birokracije, realizaciju principa subsidijarnosti.

Proširenje EU je neophodno

RSE: Da li se zalažu za manje plaće evropskim birokratima?

Wiatrak: Za to nisam čuo, ali dopustite mi da istaknem da desna koalicija smatra da treba likvidirati dvostruke standarde. Primjerice, drugačiji je odnos prema Francuskoj a drugačiji prema Mađarskoj, ili jedan je odnos prema Njemačkoj, a drugi prema Rumunjskoj. I što posebno želim istaknuti, ova koalicija se protivi ideji “ dviju brzina”u EU, a proširenje EU smatra neophodnim.

RSE: Mnogi analitičari upozoravaju na rastući populizam u takozvanoj “novoj Evropi” posebno u Poljskoj. Slažete li se sa takvim ocijenama?

Wiatrak: Populizam je, po meni, jedan od najčešće upotrebljavanih i zloupotrebljavanih termina u političko-novinarskim salonima liberalne Evrope. U medijskom diskursu, primio je univerzalno značenje i funkcionira kao nepošten alat koji služi za kritiku političkih protivnika. Tko je populista definiraju liberalne elite. Po njima je lider svjetskog populizma Donald Trump, kojega se ne tretira kao demokratski izabranog vođu, nego kao lidera populista.

Ja smatram da populizam može značiti nešto pozitivno. To je politika koja teži uključivanju svih onih koji su do sada bili isključeni iz politike. Uz takvo razumjevanje populizma, možemo reći da je populistički bio pokret “Solidarnost” zahvaljujući kojem je i pao komunizam i Berlinski zid i nastala je ujedinjena Evropa. Mnogi tvrde da je Stranka prava i pravde Jaroslawa Kaczynskog populistička, jer je uoči izbora mnogo obećavala. No gotovo sva obećanja je i ostvarila. Ova „populistička stranka” dovela je do razvoja poljske privrede, o čemu se vrlo malo govori u Evropi. BDP je jedan od najvećih u Evropi, prošle godine je iznosi 5.1 posto, a nezaposlenost je jedna od najnižih u Evropi, sad je 4-5 posto. Rastu plaće, ali i mirovine, daju se značajna sredstva mladim obiteljima s djecom, kao i mladima poduzetnicima.

RSE: Prema istraživanjima javnosti, desne, čak estremno desne stranke u Evropi odnijeti će prevagu na predstojećim izborima za Evropski parlament. Ugledni evropski intelektualci čak su uputili manifest strahujući od obnove nacionalfašizma u Evropi. Da li je takav strah prisutan u današnjoj Poljskoj?

Wiatrak: Ja bih rekao da oko toga nema nekog uzbuđenja u Poljskoj. Naprosto, vrijeme je izbora. Analize glavnih, tj. liberalnih i liberalno-ljevičarskih medija govore o tome i ističu da su glavni razlozi okretanja udesno financijska i migrantska kriza, te nedostatak povjerenja u institucije EU. Nažalost, prema tim medijima, svi koji misle drugačije od liberalnog establišmenta, koji vlada u EU, su populisti, nacionalisti, euroskeptici, fašisti itd. Sve je to veoma pežorativno i meni se to uopće ne sviđa.

RSE: Znači nema straha od pojave neofašizma?

Wiatrak: Mi smo pred izborima i demokracija funkcionira tako da oni koji su jučer imali manje mandata sutra mogu dobiti više i obratno. To je normalno. U Poljskoj je Građanska platforma bila na vlasti osam godina. Sada je Stranka prava i pravde. Ove godine ćemo imati nove izbore i što se tiče Poljaka ne vidim oko toga neki problem.

Antisemitizam je zlo i treba ga iskorijeniti

RSE: U Evropi posljednjih godina raste i antisemitizam. Zamjera se nekim evropskim zemljama da su sklone revizionizmu, to je slučaj na Balkanu, ali i Poljacima se zamjera da nisu iskreni kada se radi o odnosu prema Židovima tokom Drugog svjetskog rata. Suodgovornost i sudjelovanje u zločinu nisu isto, to je svima jasno, ali da li je ravnodušnost bila primjerana u olovnim vremenima 30-tih i 40-tih godina prošloga stoljeća, o čemu su govorili i neki istaknuti poljski pisci i pjesnici, poput nobelovca Czeslawa Milosza ili esejista Jana Blonskog?

Wiatrak: Antisemitizam je veliko zlo i treba ga spriječavati svim dostupnim sredstvima. Što se tiče odnosa Poljaka i Židova bilo je loših momenata 30-tih i 40 -tih godina prošlog stoljeća, ali treba jasno reći da nije bilo kolaboracije poljske države i poljskih institucija sa nacistima. Znate da Poljska nije imala režim poput onoga kakav je bio u Nezavisnoj državi Hrvatskoj, ili u Višijevskoj Francuskoj, poput Hortijeva režima u Mađarskoj ili Kvislingovog u Norveškoj. Poljska se od početka do kraja rata borila protiv nacističkih okupatora.

Neonacistički grafiti (Ilustrativna fotografija)
Neonacistički grafiti (Ilustrativna fotografija)

U Poljskoj su se za pomoć Židovima kažnjavale smrću i cijele obitelji, a ponekad su likvidirana i cijela sela. Za suradnju s okupatorima kažnjavala je i Armija Krajowa. Za vrijeme Drugog svjetskog rata bilo je i velikog heroizma: zamislite što znači riskirati vlastiti život i život vlastite obitelji kako bi se spasio život barem jednog Židova. Bilo je, nažalost, i ravnodušnosti i podlosti pojedinaca, bilo je onih koji su izdavali Židove za novac. Bilo je i toga, ali to je bio rat kada ekstremni stavovi dolaze do izražaja. Dokazom heroizma Poljaka je najveći broj “pravednika među narodima” u svijetu.

RSE: I na kraju,kakav je pogled na države Zapadnog Balkana iz Varšave?

Wiatrak: Po onome što se može pročitati i vidjeti u medijima, Poljaci Zapadni Balkan vide kroz turizam i turističke zemlje - Hrvatsku i Crnu Goru. Gotovo da nema redovitog medijskog izvještavanja o Zapadnom Balkanu. Zadnja informacija je bila kada je partnerka premijerke Srbije Ane Brnabić rodila sina, što je bila vrlo “bitna” informacija u Poljskoj.

Malo je bilo o promjeni naziva Bivše jugoslavenske republike Makedonije u Sjevernu Makedoniju, malo o ulasku Crne Gore u NATO. Srbija se tretira kao bojište i mjesto sukoba interesa između Rusije, Evropske unije i Sjedinjenih Država. Piše se o tome da su hrvatski vojnici u Poljskoj u okviru NATO, govori se o Inicijativa tri mora Baltik-Jadran-Crno more, o jačanju političke, ekonomske i energetske suradnje. Ipak, ono što je važno je da poljska vlada podržava ulazak svih država Zapadnog Balkana u Evropsku uniju.

  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica Međunarodne novinarske nagrade Lorenzo Natali 2008. koju dodjeljuje Europska komisija u suradnji sa Reporterima bez granica.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG