Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Weber: Za međunarodnu zajednicu BiH je u međuprostoru


Zgrada Predsjedništva BiH

U BiH sve visi u zraku i nije još vrijeme za neku novu međunarodnu inicijativu, kaže Bodo Weber iz berlinskog Vijeća za politiku demokratizacije za Zašto?'.

Weber komentariše huškačke i zapaljive poteze i retoriku -- i reakciju međunarodne zajednice na njih -- kao što su najava formiranja rezervnog sastava policije Republike Srpske, optužbe predsjednika Predsjedništva BiH Milorada Dodika o naoružavanju Bošnjaka, te pokušaje rehabilitiranja ratne para-države 'Herceg-Bosne' od strane Hrvatske demokratske zajednice BiH i njenog lidera Dragana Čovića.

Reakcija na najavu formiranje rezervnog sastava policije u Republici Srpskoj?

Nije baš da nema neke reakcije, koliko sam ja vidio američka ambasada se jasno oglašavala da sa radi o nekom prijedlogu, izmjeni zakona koji je izvan okvira nadležnosti MUP-a Republike Srpske.

Mimo toga, vidim da se EU i OHR i Evropska unija još nisu oglašavali, pretpostavljam da su tek u fazi analiziranja tog nacrta zakona jer je on tek u fazi utvrđivanja od strane Vlade Republike Srpske, a vidim da još nije poslan u Narodnu skupštinu.

Treba vidjeti konkretno o čemu se, još nisam vidio nacrt zakona.

Čini se da obrazloženje koje daje Vlada i gospodin Dodik, odnosno ministar unutrašnjih poslova Republika Srpske Dragan Lukač, da je to u vezi tereta koji Republika Srpska i MUP snose u vezi migrantske krize nije baš puno uvjerljivo.

U ovom trenutku, koliko ja znam, MUP Republika Srpske stavio je od prošle godine oko 100 policajaca na raspolaganje Graničnoj policiji na čuvanje vanjske granice BiH.

Prema tome, nije baš uvjerljivo obrazloženje zbog tog broja od 100 policajaca koji manje od godinu dana nisu na raspolaganju za redovne operacije MUP-a, odnosno policije u Republici Srpskoj.

A na drugoj strani, zbog još uvijek malog broja migranata koji borave na teritoriji Republike Srpske čini se da baš nije uvjerljiv argument za uvođenje rezervnog sastava.

Tako da to svakako postavlja ozbiljna pitanja zašto sada to treba.

To što vidimo već više od decenije od kada je Milorad Dodik na vlasti kao neprikosnoveni lider Republike Srpske jesu stalne provokacije, priče o pretnji integritetu države Bosne i Hercegovine, na jednoj strani, uz pokušaj uzurpacije nekih nadležnosti države od strane entiteta.

Mislim da to što trenutno vidimo spada u taj kontekst, a uz to ide sva ona retorika koju gospodin Dodik gure otkada je ušao u Predsjedništvo BiH.

Rehabilitacija 'Herceg-Bosne'?

Ono što ja vidim je nastavak politike da se kroz navode o navodnoj diskriminiranosti Hrvata u BiH pokuša da se progura priča o trećem entitetu.

Sigurno je ovo što vidimo spada u taj kontekst, dok na drugoj strani nismo baš vidjeli potpunu eskalaciju politike HDZ BiH u kontekstu ispadanja gospodina Čovića iz Predsjedništva BiH.

Na drugoj strani, oko krize oko Izbornog zakona, presude u 'slučaju Ljubić' i na kraju odluke Centralne izborne kom isije o tome kako se delegiraju članovi kantonalnih vijeća u Dom naroda Federacije BiH, nije došlo do osporavanja te odluke od strane relevantnih političkih faktora, uključujuću HDZ BiH, da se obori ta odluka koju su prvobitno osporili pred Sudom BiH.

Rok za žalbu je istekao pa prema tome nije jasno kuda to i kako sed nastavlja ta politika.

Na drugoj strani, mislim da se nije potpuno jasno to sve u kontekstu promjene vlasti na državnom nivou Bih što su tu uslovi na šta je treća strana u tim pregovoram, SDA i gospodin Izetbegović, na šta su spremni.

Podsjećam na ovih deset principa iz dokumenta koji je protekao prošlog mjesaca iz pregovora HDZ BiH, SNSD, i SAD, i nije u potpunosti jasno da li je SDA tu spremna da plaća tu cijenu zahtjeva politike HDZ BiH i gospodina Čovića što jeste dugogodišnji pokušaj uvođenja neke vrste de facto trećeg entiteta kroz izmjene izbornog zakona.

Ono što vidimo (oko Herceg-Bosne) spada u nastavak te politike i treba vidjeti u tom kontekstu sad već višemjesečnih pokušaja formiranja vlasti tih stranaka na državnom nivou.

Koordinacija politika Dodika i Čavića?

Taj tandem traje godinama i mislim da se to i dalje vidi.

Očiti da posjet predsjednika Srbije Vučića (Mostaru) i susreti koje su imali i Dodik i Čović jasno navodi na to da taj tandem i dalje živi, a dokle će to ići tek treba vidjeti i sad že biti zanimljivo gledati daljnji tok pregovara oko formiranja koalicije.

Podrška iz Hrvatske i Srbije?

Jasno je iz višegodišnjeg djelovanja Zagreba i vlade premijera Plenkovića da on daje potpunu podršku za politiku gospodina Čovića i HDZ BiH od vlade i sestrinske stranke iz Zagreba i da je to čak neka vrsta produžene ruke politike koju Zagreb pokušava da sprovodi, nažalost, unutar EU.

Što se tiče Beograda, tu imamo malo drugačiju situaciju.

Kada je došao na vlast gospodin Vučić sa nekom proevropskom politikom i prema BiH i prema susjedima činilo se da će imati jednu drugačiju politiku.

U više je navrata bio naglasio odnos između Beograda i BiH, što znači prema Sarajevu, ali u međuvremenu, zadnjih par godina, čini se da se vraća staroj politici Beograd od svojih prethodnika koja potpuno ide u pravcu Beograd-Banja Luka i koja više služi tim odnosima između Srbije i Republike Srpske, najvećim dijelom za domaću upotrebu.

Da li je dijalog Srbije i Kosova odvukao pažnju sa BiH?

To je stalo zbog neslaganja nekih zapadnih aktera oko pitanja razmjene teritorije i čini mi se, hvala Bogu jer tako izgleda u ovom trenutku, da inicijativa za sada nije uspjela i nadam se da neće uspjeti zbog katastrofalnih posljedica koje bi to imalo i po Srbiju i Kosovo i regiju, počevši od BiH.

BiH, meni se čini, nekako ostaje od prošle godine u nekom međuprostoru, međufazi, što se tiče međunarodnoga angažmana.

Jednostavno se čeka formiranje vlasti. Na drugoj strani smo i u toj nekoj međufazi i oko daljih koraka u evrointegaciji BiH.

Predat je drugi krug odgovora na pitanja u upitniku ali još nedostaje odgovor na 20 pitanja i priprema mišljenju od strane Evropske komisije nekako visi u vazduhu i to u jednom periodu kada imamo uskoro parlamentarne izbore u Evropskoj unije i promjenu, odnosno odlazak, trenutačne Evropske komisije.

Na neki način u BiH sve visi u zraku i nije još vrijeme za neku novu inicijativu ako bi neko i mislio na neku novu inicijativu.

Imali smo nekih naznaka da bi moglo doći do nekih inicijativa, kao što je druga reformska agenda ili slično mada će to ostati u kontekstu daljeg puta BiH EU integracijama.

Jedni što smo malo konkretnije vidjeli je ovo angažovanje gospodina Pribea po modelu iz Makedonije mada treba još vidjeti šta to zadrži i da li će to zaista imati efekat na jedan od glavnih, možda i glavni, problema u BiH, vladavinu prava i nezavisno pravosuđe.​

Da li situacija može eskalirati?

Imao taj neki kontinuitet verbalnih napada na sigurnost i na integritet BiH.

I dalje se postavlja to pitanje, kao što se postavlja više od decenije i po, da li će ta retorička prijetnja prema državi BiH ikada preći u djelo i da li bi neko zaista izvršio napad na državne institucije?

Mislim da smo i dalje u situaciji da ostaje otvoreno kolika je to ozbiljno i koliko su akteri etnčkih elita spremni da u nekom trenutku zaista pređu taj prag.

XS
SM
MD
LG