Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Ćirilica u Vukovaru nije dobrodošla


Vukovar

U Vukovaru nove prepirke na nacionalnoj osnovi, ovaj put oko uvođenja ćirilice u službenu komunikaciju gradske uprave što su zatražili vijećnici Samostalne demokratske srpske stranke, a oštro se usprotivili pravaši i pokrenuli potpisivanje peticije za referendum 'protiv ćirilice'.


Prema Ustavnom zakonu, ćirilica se može uvesti u gradsku upravu ako tako izglasa lokalna samouprava, no sama je ideja izazvala žestok revolt hrvatskih desnih političkih stranaka, ali i većine Vukovaraca.

Dogradonačelnik Vukovara iz redova srpske manjine Dejan Drakulić smatra da vijećnici Samostalne demokratske srpske stranke u Gradskoj skupštini nisu tražili previše kad su zatražili da im se skupštinski materijali dostavljaju na ćirilici i srpskom jeziku:

„Zahtjev je potpuno legitiman, po Statutu grada Vukovara, ali vidjet ćemo, evo, kako će se sve to odvijati.“

Pripadnici nacionalnih manjina u Hrvatskoj imaju pravo na ravnopravnu službenu uporabu jezika i pisma ukoliko u dotičnoj županiji, radu ili općini čine najmanje trećinu stanovnika ili ako se to riješi statutima ili međudržavnim ugovorima.

Prema popisu stanovništva iz 2001. u Vukovaru živi 57.5 posto Hrvata i 32.9 posto Srba koji po toj osnovi smatraju da imaju pravo na dvojezičnost, no predstavnici Hrvatske stranke prava dr Ante Starčević i Hrvatske stranke prava u prvi plan stavljaju Vukovarsku realnost i nezacijeljene ratne rane, a ćirilica im je simbol svih tih tragedija.
"Zamislite da danas sutra Spomen dom 'Ovčara' gdje je pobijeno 200 ljudi, isto piše na ćirilici."


Profesor Tomislav Džanak iz Hrvatske stranke prava dr Ante Starčević:

„Prosto je neshvatljivo da u jednom gradu koji je doživio najveće žrtve i gdje je Domovinski rat ostavio najvećeg traga sada dozvolimo ćirilicu. Zamislite da danas sutra Spomen dom 'Ovčara' gdje je pobijeno 200 ljudi, isto piše na ćirilici.“

Dogradonačelnik Drakulić:

„Podizanje fame oko svega toga je pogrešno, zato što smo mi tražili samo dostavljanje materijala na ćirilici za vijećnike SDSS-a. Znači, nema govora o zahtjevu za dvojezičnim natpisima ulica i nekih sličnih zahtjeva.“


Džanak podsjeća kako se Srbima nakon mirne reintegracije Istočne Slavonije izišlo u susret i odgodilo služenje vojnog roka u Hrvatskoj vojsci, pa će, kaže, i oni tražiti isto razumijevanje za 'odgodu ćirilice'.

„Znamo tko je razorio Vukovar i te rane neće, barem cijelo ovo stoljeće, biti izbrisane.“


Potpisivanjem peticije protiv ćirilice, smatra Drakulić, taj jaz samo se produbljuje:

„Zabrinjavajuće je obilaženje ljudi od kuće do kuće i potenciranje upravo tih podjela. Mislim da je to loše i inicijativa je došla van Vukovara, a ne od ljudi u Vukovaru. Ne može se kriviti generalno sve Srbe za sve ono što se dešavalo, a i žrtve su bile i na jednoj i na drugoj strani.“


Nezadovoljni svi osim Talijana


Predstavnica češke manjine u Hrvatskom saboru Zdenka Čuhnil ističe da, osim Talijana, ni druge manjine u Hrvatskoj
"Da se može slobodno progovoriti u nekoj instituciji češki, a da onaj tko to čini neće imati posljedica niti biti ukoren od svoga šefa, kao što se ranijih godina znalo događati."
nisu u cijelosti zadovoljne realizacijom prava na dvojezičnost. U Daruvarskom su kraju konačno uvedeni dvojezični natpisi, a na ostalim pravima iz zakona Česi u ovom trenutku i ne inzistiraju:

„Mi smo od početka govorili, kad je još bilo problema i kad nam nisu dozvoljavali dvojezične natpise, da mi želimo dvojezičnost do te granice koja neće posebno opterećivati odnose između Čeha i Hrvata, da, recimo, pišemo dvojezično materijale ili da negdje mora biti točan broj zaposlenih Čeha, nama je bilo više da se vidi to prisustvo Čeha u tom kraju, da se može slobodno progovoriti u nekoj instituciji češki, a da onaj tko to čini neće imati posljedica niti biti ukoren od svoga šefa, kao što se ranijih godina znalo događati.“

Predstavnik mađarske nacionalne manjine Deneš Šoja upozorio je baš ovih dana u Hrvatskom saboru na kršenje prava na dvojezičnost na području Kneževih Vinograda:

„Spomenuo sam baš mjesto Zmajevac u Baranji gdje je 95 posto mađarsko stanovništvo i da bi bilo normalno, prirodno i poželjno da se u državnim institucijama, kao što je ljekarna ili pošta, govori i mađarski jezik.“


Jedan od gradova u Istarskoj županiji - Pula
Zasad je, praktički, jedino talijanska manjina u Istri ostvarila puno pravo na dvojezičnost, bilo na temelju stečenih prava, međunarodnih ugovora ili na temelju jedne trećine manjinskog stanovništva u ukupnom stanovništvu.

Predstavnik talijanske manjine u hrvatskom Parlamentu Furio Radin kaže da zadovoljavajuću situaciju u Istri Talijani mogu zahvaliti prije svega političkoj volji tamošnje vladajuće stranke, IDS-a i punu ravnopravnost ostvaruju već zbog svoje autohtonosti na tom području, bez obzira na brojnost:

„U svim gradovima i općinama, pa i onima gdje i nema 30 posto Talijana u ukupnom broju stanovnika, dakle u njihovim vijećima kao i u Skupštini Županije istarske talijanski jezik je službeni jezik i ne samo da možete govoriti na talijanskom, nego i materijale koje dobivate, dobivate ih i na talijanskom.“


Ali, Istra i nije proživjela takvu tragediju kao Vukovar, upozorava i saborska zastupnica Čuhnil:

„Tamo gdje je toliko ožiljaka mislim da se mora biti i tolerantniji i oprezniji i, ako treba, mislim da se mora i pričekat.“


Predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj Furio Radin smatra da bi se i u Vukovaru, bez obzira na ratne rane, stvari trebale pomicati:

„Svjestan sam svega onoga što se dogodilo u Vukovaru i svjestan sam koliko je to teško, ali davanjem prava manjini čini se, zapravo, humano djelo i korisno za suživot, jer Vukovar mora prestat biti podijeljen grad.“
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG