Međunarodni sistem kojeg znamo više ne postoji, danas svjedočimo novom poretku, rekao je na početku obraćanja Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Taj novi poredak, dodao je Vučić, sve je više stuktuiran oko "dva glavna centra moći."
"Uz rastući broj snažnih regionalnih aktera sa značajnim političkim, ekonomskim, vojnim i tehnološkim sposobnostima, koji nastoje oblikovati vlastito okruženje i uticati na širi globalni razvoj pod vlastitim uslovima," rekao je Vučić.
Rekao je i da granica između mira i konflikta postaje sve manje vidljiva "dok posljedice sukobljavanja globalnih i regionalnih sila sve više pogađaju čak i one zemlje koje nisu direktno uključene." Takvo okruženje, rekao je Vučić, za male i srednje države kao što je Srbija, predstavlja ogroman izazov.
"Najveći problem današnjice nije nedostatak pravila ili političkih principa, već činjenica da se oni nisu poštovali ni u prošlosti, a ne poštuju se ni sada," rekao je Vučić.
Rekao je i da je sada nemoguće zatvoriti Pandorinu kutiju koja je otvorena zahvaljujući kršenju Povelje UN-a i principa na kojima je bio utemeljen do skora važeći svjetski poredak.
"Koliko ste puta u prethodna dva dana mogli da čujete pokliče i pozive na poštovanje principa međunarodnog javnog prava, posebno kada je u pitanju sukob u Ukrajini, a da većina tih zemalja bezobrazno i bezobzirno ćute na činjenicu da su sami učestvovali u gaženju Povelje," rekao je Vučić. Dodao je i da misli na sve zemlje koje su priznale nezavisnost Kosova.
Kosovo je 2008. godine proglasilo nezavisnost, koju Srbija ne priznaje. Beograd i Priština od 2013. uz posredovanje Evropske unije pregovaraju o normalizaciji odnosa.
"Mnogima od vas to zvuči kao davna prošlost, ali rane koje su zadate međunarodnom javnom pravu su sve dublje i teže. Da budemo potpuno precizni, poredak poštovanja Povelje UN i na njoj zasnovanog prava više ne postoji, a srušili su ga oni koji su cepali teritorije drugih zemalja zarad svojih političkih i ekonomskih interesa", kazao je Vučić.
Također se osvrnuo i na evropski put Srbije, rekavši da "imaju još mnogo toga za učiniti kako bi postali punopravna članica."
"Zahvalni smo Evropskoj uniji, a posebno predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen i predsjedniku Evropskog vijeća Antoniju Costi, na svakom vidu pomoći koju su pružili našoj zemlji."
Naglasio je da iako "punopravno članstvo u EU ostaje strateški prioritet", ne mogu zanemariti "zamor od proširenja, kako među pojedinim državama članicama EU, tako i među samim zemljama kandidatima."
"Evropski put Srbije jasan je pokazatelj dužine i složenosti tog procesa.
Iako je kandidatkinja za članstvo u Evropsku uniju od 2012. godine, Srbija skoro pet godina nije otvorila nijedno novo pregovaračko poglavlje, između ostalog i zbog nedovoljnog napretka u oblasti vladavine prava, ali i neusklađivanja svoje vanjske politike sa EU.
Dva mjeseca nakon otvaranja posljednjeg poglavlja počeo je rat u Ukrajini, a Srbija nije uskladila svoju vanjsku politiku sa Evropskom unijom i uvela sankcije Rusiji. To je tada bio ključni razlog za zastoj u pristupnim pregovorima, a u međuvremenu je došlo do pogoršanja u oblasti vladavine prava.
Na Generalnoj debati u okviru 81. zasjedanja UN, koja traje do 28. septembra, lideri država govore o globalnim izazovima i prioritetima, a tema je "Obnavljanje poverenja, upravljanje transformacijom: Ujedinjene nacije koje služe svima".