Dostupni linkovi

Vučić: Nema osnova za izručenje optuženog za ratne zločine u BiH


To nametanje kolektivne krivice srpskom narodu, tu teoriju bilo da je zastupa Tviter, ili bilo ko...()...neću da prihvatim: Aleksandar Vučić, Brisel, 26. april 2021.
To nametanje kolektivne krivice srpskom narodu, tu teoriju bilo da je zastupa Tviter, ili bilo ko...()...neću da prihvatim: Aleksandar Vučić, Brisel, 26. april 2021.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da ne postoji zakon ni princip po kojem bi mogao da izruči begunca iz BiH Dušana Kornjaču, ratnog komandanta opštine Čajniče.

Kornjača, za kojim je u BiH raspisana poternica zbog progona nesrpskog stanovništva, godinama živi i radi u Novom Sadu.

Njega je 19. avgusta pronašla novinarska ekipa iz Sarajeva, koja mu je zakucala na vrata. Kornjača je tom prilikom oteo i razbio telefon novinaru, koji ga je pitao za intervju.

"Po kom zakonu i principu da ga nekome izručimo? Hoćete da zgazite pravni poredak Srbije?“ Ja neću i nemam ni prava, ni po jednom zakonu Srbije", rekao je Vučić novinarima 21. avgusta prilikom obilaska istoka Srbije.

Predsednik Srbije je rekao i da neće štititi nijednog zločinca, ali da će štiti pravni poredak i principe.

On je dodao i da, kao što BiH Srbiji ne može da izruči tražene za ratne zločine, to ne može ni Srbija.

"To nametanje kolektivne krivice srpskom narodu, tu teoriju bilo da je zastupa Tviter, ili bilo ko...()...neću da prihvatim. Moj slobodni duh, um i srce ne možete naterati da vam služim i slušam", rekao je Vučić.

Njegova izjava referiše na izjavu kompanije Tviter (Twitter), koja je 11. avgusta potvrdila za Radio Slobodna Evropa (RSE) da namerava da sa svojih društvenih platformi uklanja sadržaje u kojima se negira genocid u Srebrenici.

Ta kompanija je nekoliko dana kasnije u novoj odluci označila nekoliko medija u Srbiji kao "saradnike Vlade Srbije".

Obe odluke izazvale su negativne reakcije zvaničnika vladajuće koalicije predvođene Srpskom naprednom strankom, na čijem je čelu predsednik Srbije.

Vučić je 21. avgusta ponovio svoju kritiku na račun Tvitera i poručio da on "ne voli da bude poslušnik, već samo da služi narodnim interesima".

„Sada ljudi vide ko su cenzori i svetu, da su to oni koji drže pridike kako ne sme da se provodi cenzura", dodao je on.

O dijalogu sa Kurtijem

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će se odazvati na svaki poziv za nastavak dijaloga sa predstavnicima Prištine, ali da ne vidi dublji smisao u razgovoru sa premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem.

Vučić je naveo da Kurti želi da govori "samo o prošlosti, nikada o budućnosti" i da optužuje Srbiju da je počinila tri genocida nad albanskim stanovništvom.

"Izgleda da ni tu svoju istoriju nije dobro izučio... Suština je da Srbija mora da učestvuje u dijalogu, jer time povećavamo bezbednost srpskog stanovništva, ali i zato što bi time trebalo smanjimo tenzije (između dva naroda). Srbi i Albanci će da budu dva najveća naroda na Zapadnom Balkanu u narednih 100 godina sigurno. Da li ćemo da uspemo, ne znamo", rekao je Vučić.

On je ocenio i da kosovski političari žele da "kupe" volju Srba koji žive u kosovskim opštinama sa srpskim stanovništvom - Novom brdu, Klokotu i Gračanici na predstojećim izborima na Kosovu, "pošto misle da Srbija nema veze" sa tim sredinama, ali je dodao: "Znaju da nemaju šanse".

Komentarišući najavljivanu izgradnju puta Jarinje - Mitrovica, Vučić je rekao da Srbija to želi da uradi "na najlepši mogući način", ali da prištinske vlasti sprečavaju taj infrastrukturni projekat.

"Nije do para, već (oni žele) da dovučemo sve mašine i radnike, a da oni pošalju ROSU (specijalnu jedinicu kosovske policije) da ih biju", smatra Vučić.

Uz posredovanje EU dijalog se vodi od 2011. godine, uz zastoj od novembra 2018. do juna 2020. zbog krize izazvane uvođenjem kosovskih taksi na proizvode iz Srbije, a potom zbog turbulentnih političkih prilika na Kosovu.

Od marta 2021. pregovarač sa kosovske strane je Vlada Aljbina Kurtija, čime je započela i nova faza u dijalogu.

Normalizaciju odnosa obema stranama EU postavila je kao najznačajniji uslov za njihov dalji evrointegracijski proces.

XS
SM
MD
LG