Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Tegeltija u službi entiteta ili sudstva


Milan Tegeltija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine

Milan Tegeltija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine za Radio Slobodna Evropa (RSE) nije dao precizan odgovor da li će postupiti po odlukama Narodne skupštine Republike Srpske koje bi mogla donijeti u ponedjeljak (17. februara) na sjednici u Banjaluci o "antidejtonskom djelovanju Ustavnog suda BiH", što je jedina tačka dnevnog reda.

"Ja jesam rekao da prema Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTV) sam predstavnik Republike Srpske. Imamo obaveze prema Republici Srpskoj zbog Zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu koji je nastao sporazumom o prenosu nadležnosti", kaže Tegeltija za RSE, komentarišući izjavu koju je dao dan ranije 'da će kao predstavnik Republike Srpske imati obaveze prema tom bosanskohercegovačkom entitetu'.

VSTV je nezavisno kontrolno tijelo bh. pravosuđa, koje u svojoj nadležnosti ima i pravosudni nadzor. Članovi Vijeća biraju se na mandat od četiri godine s mogućnošću reizbora, a kandiduju ih sudovi u BiH. Sastav Vijeća odražava strukturu stanovništva prema popisu iz 1991. godine, pa tako u sastavu Vijeća treba da bude: šest Bošnjaka, pet Srba, tri Hrvata i jedan iz reda ostalih.

Ko su 'stranci' u Ustavnom sudu?

Predstavnici Republike Srpske u institucijama Bosne i Hercegovine odlučili su pre dva dana, 12. februara, da obustavljaju svoj rad u odlučivanju u bilo kom pitanju iz nadležnosti organa BiH, dok se ne usvoji novi zakon o Ustavnom sudu BiH u čijem sastavu ne bi bilo stranih sudija.

Najavili su i da će tražiti i povlačenje sudija iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koji dolaze iz Federacije BiH i to do donošenja novog Zakona o Ustavnom sudu.

Ustavni sud BiH, čije su odluke konačne i obavezujuće, se sastoji od devet članova. Četiri člana bira Zastupnički dom Federacije BiH, dva člana Skupština Republike Srpske. Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacije sa Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. To troje sudija ne mogu biti državljani BiH ili bilo koje susjedne države.

Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine.

Odluci predstavnika entiteta RS u državnoj Bih vlasti, prethodio je potez Ustavnog sud koji je na dvodnevnoj sjednici 6. i 7. februara, proglasio neustavnim dijelove Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske, odlučivši da se svo poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj smatra imovinom Bosne i Hercegovine, a ne tog entiteta, kako je to izglasala Skupština RS, krajem 2019. godine.

U Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine za RSE ističu kako ne žele da komentarišu najnovija politička dešavanja.

Ništa bez promjene Ustava

Profesorica na Pravnom fakultetu u Tuzli Dženeta Omerdić kaže da je za ispunjenje zahtjeva iz RS, da se iz Ustavnog suda BiH povuku strane sudije, potrebno izmijeniti i Ustav Bosne i Hercegovine, a ne samo Zakon o Ustavnom sudu BiH.

"Ukoliko zaista žele da dođe do povlačenja stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, prije svega trebaju se izmijeniti normativni okviri kojima se reguliše sastav Ustavnog suda, dakle, svakako i prevashodno i Ustav Bosne i Hercegovine. Konkretno i član 6, koji se bavi Ustavnim sudom. Onda kada izmijenite Ustav BiH, onda samo po sebi se ide i sa izmjenama drugih relevantnih zakonskih i podazakonskih akata, konkretno mislim na pravila Ustavnog suda, koje u konačnici sam Ustavni sud i donosi, pa ih onda može i mijenjati", zaključuje Omerdić.

Koliko je obavezna odluka RS?

Sudija Suda Bosne i Hercegovine i nekadašnji predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTV) Branko Perić, ističe za RSE da ne želi učestvovati, kako navodi, u političkoj farsi.

"Mislim da se treći put priča o tome hoće li povući, neće li se povući. Još uvijek se ne zna šta će oni, kakvu će odluku donijeti, ali mislim da institucije koje funkcionišu ne mogu, ne bi trebale da zavise od nekih trenutnih političkih odluka", istakao je Perić.

Advokat i bivši član Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine Asim Crnalić ističe da je pravosudni sistem izdvojen od zakonodavstva i izvršne vlasti, te da kao samostalan i nezavisan ne treba da prati odluke političkih tijela.

"Moje je stajalište da suci bilo koje razine ne trebaju pratiti odluke političkih tijela u Republici Srpskoj. To bi značilo da je pravosuđe usko povezano i ovisno o političarima u Republici Srpskoj, a ne vjerujem da postoji ijedan sudac koji bi to priznao", kaže Crnalić za RSE, dodajući da nije čuo šta je izjavio predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, ali da bi ga čudilo "da on prati političke trendove".

"On je predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća, neovisnog regulatornog tijela i ne treba uopće ovisiti o bilo kakvom političkom uticaju. Mislim da on to sebi kao predsjednik VSTV-a neće i ne smije dozvoliti", dodaje Crnalić.

Sličnog je mišljenja i profesorica Dženeta Omerdić, koja kaže da Tegeltija nema pravno uporište da se vodi odlukama iz Republike Srpske.

"Ja sam ostala šokirana time što sam danas pročitala i iskreno se nadam da možda mediji nisu dobro interpretirali izjavu predsjednika VSTV-a. Zbog čega to govorim? Zbog toga što je sam Zakon o VSTV-u jasan i kada je riječ o normiranju članova VSTV-a i o tim, uslovno rečeno, moralnim i profesionalnim kompetencijama koje članovi VSTV-a treba da imaju. Prije svega, radi se o osobama sada parafraziram, visokih moralnih kvaliteta koji su nepristrasni u profesionalnom smislu. Ukoliko će gospodin Tegeltija insistirati na pravnoj normi, na pravnoj logici, na Zakonu koji treba da promoviše, štiti i primjenjuje, zaista u tom zakonu nema uporište da bude vođen odlukama izvršne i zakonodavne vlasti Republike Srpske, pogotovo ako se ima u vidu koje su nadležnosti institucije kojom on predsjedava", kazala je Omerdić za RSE.

Vijeće ministara BiH konstituisano je krajem 2019. godine, skoro godinu i po dana nakon izbora, ali još uvijek nije kompletirano.

Nije izabran ministar za ljudska prava i izbjeglice, a nepopunjeno je i mjesto zamjenika ministra sigurnosti.

Bojkot predstavnika iz Republike Srpske u državnim institucijama dodatno će usporiti procese donošenja zakona u Vijeću ministara BiH, Parlamentu Bosne i Hercegovine, ali i evropskom putu ove zemlje.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG