Dostupni linkovi

Mandat obilježili neredi, urušavanje privrede i afere


Sednica Vlade Federacije BiH, foto: Midhat Poturović
Mandatni period Vlade Federacije BiH obilježili su brojni protesti, što budžetskih korisnika, što nezadovoljnih radnika koji mjesecima ne dobijaju platu. Osim toga, ekonomsko stanje nije popravljeno. Ukupno je u ovom bh. entitetu nezaposleno 43 posto radno sposobnog stanovništva.

Istovremeno, nije manjkalo ni političkih prepucavanja unutar Vlade, a nju su u mandatu 2006.-2010. vodila dva premijera. Prvi, Nedžad Branković, 2009. je podnio ostavku, a naslijedio ga je Mustafa Mujezinović.

Protest demobilisanih boraca u Sarajevu, 21. april 2010.

x
Protest demobilisanih boraca u Sarajevu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:38 0:00
Najveće nerede zabilježene tokom protekle četiri godine mandata Vlade Federacije, ispred sjedišta te izvršne institucije krajem aprila prošle godine organizovala su boračka udruženja.

Osim što je pričinjena velika materijalna šteta, tom prilikom uhapšeno je deset osoba. Protest bivših boraca, koji su zbog najave o smanjenju naknada iz budžeta, skoro “srušili” Vladu, premijer Mustafa Mujezinović karakteriše politički motivisanim.

Nakon što im je obećao i dalje da će dobijati ista primanja, protesta nije bilo, a na konstataciju brojnih ekonomskih stručnjaka kako je time kupovao socijalni mir, Mujezinović kaže:

„Mi nismo ništa kupovali. Mi smo kresali. Mi smo smanjivali potrošnju tamo gdje je trebalo.“


Na pitanje da li se smanjila javna uprava koja je rak-rana, ne samo u Federaciji, nego u BiH, Mujezinović je odgovorio:

"Izuzetno smo je smanjili time što osamnaest mjeseci nijedan novi službenik nije primljen, a 180 je otišlo u penziju, otišlo na više nivoe ili umrlo. Zadržana je cifra od sedam hiljada."

Ekonomsko nerazumijevanje i "mjere"

Osim boraca, protestovali su i radnici preduzeća “Granica”, zeničkog “Borca”, zavidovićke “Krivaje”, sarajevskog “Feroelektra”. U većini tih preduzeća radnicima nije uplaćivan radni staž, plate, niti zbog svega navedenog mogu u penziju. Istovremeno, u proteklih 18 mjeseci u privredu Federacije, kaže Mujezinović, uloženo je 50 miliona eura, ali ne za njen razvoj, već preživljavanje, odnosno saniranje dugova.

„Ovaj trend ulaganja treba svakako nastaviti, ali ići na produktivno ulaganje koje će ostvariti novu proizvodnju i koje će nova tržišta otvarati bh. kompanijama. Posebno je tu težak slučaj namjenske industrije“, rekao je Mujezinović.

Mujezinović kaže kako je Vlada ulagala i u infrastrukturnu mrežu, investirajući desetine miliona u popravak starih i izgradnju novih puteva, ali i završetak dionice autoputa do Kaknja. Podsjećanja radi, ukupna dužina Koridora 5c kroz BiH iznosi 337 kilometara, a u proteklih devet godina, BiH je izgradila 40. Ovim tempom, autoput će biti gotov 2091. godine.

Evo šta o četverogodišnjem mandatu Vlade Federacije BiH misli Žarko Papić, ekonomski analitičar:
Analitičar Žarko Papić: Kada je riječ o ekonomiji, govorim o potpunom nerazumijevanju, nesvijesti, ako mogu tako reći, šta je realna ekonomska situacija u Federaciji i u svijetu.

„Jedina moguća ocjena je da je te četiri godine vođena katastrofalno loša politika. Dakle, u socijalnom sektoru napravljena je socijalno-politička, politikantska katastrofalna greška. Kada je riječ o ekonomiji, govorim o potpunom nerazumijevanju, nesvijesti, ako mogu tako reći, šta je realna ekonomska situacija u Federaciji i u svijetu.“

„Način borbe protiv recesije, odnosno izlaska iz recesije, nije bio adekvatan, posebno kada govorimo, tu sada govorim o Vladi gospodina Mujezinovića uključujući i Vijeće ministara, onaj program mjera za izlazak iz krize i jedna i druga entitetska vlada su imale programe mjera izlaska iz krize koji su sadržavali jako veliki broj „mjera“, a ustvari, instrumenti za provođenje tih mjera, i posebno prikupljanje finansijskih sredstava, je bilo nedovoljno da bi bile realizirane sve nabrojane mjere. Neke od tih mjera su bile samo mrtvo slovo na papiru“, kaže profesor na sarajevskom Ekonomskom fakultetu, Fikret Čaušević.

Političke afere

Radom Vlade nisu zadovoljni ni u Sindikatu. Predsjednik Ismet Bajramović tvrdi kako nije bilo zapošljavanja radnika, a otpuštanja nije manjakalo. Prema njegovim riječima, 43 posto nezaposlenog stanovništva živi na teritoriji Federacije BiH.

„Umjesto da se obnovilo, da se erozija koja se desila ratnim razaranjima i privatizacijom zaustavila i da se krenulo ka gore – do toga nije došlo. Došlo je do nečeg što se zove još veće urušavanje realnog sektora industrije i privrede“, kazao je Bajramović.
Nedžad Branković, bivši premijer Federacije BiH, maj 2009. Foto: Midhat Poturović

Pored katastrofalnog stanja u privredi, protekli mandatni period Vladu Federacije su potresale i političke afere. Mustafa Mujezinović Vladu Federaciju BiH vodio je 18 mjeseci, nakon što je dotadašnji, Nedžad Branković, 2009. podnio neopozivu ostavku. O razlozima nikada nije htio govoriti:

„... jer se, vrlo vjerovatno neću ni baviti politikom.“


Uprkos Brankovićevoj šutnji, mediji su spekulisali kako je ostavku tražio njegov stranački šef Sulejman Tihić, a sve zbog nekoliko kaznenih postupaka koji su vođeni protiv njega. Bilo kako bilo, Brankovićeva ostavka bila je samo kap u moru neriješenih političkih sukoba unutar same Vlade na relaciji SDA-Stranka za BiH, a vrlo često su preglasavani i ministri iz reda hrvatskog naroda.

Novoj Vladi Federacije, koja još uvijek nije izabrana, prethodna ostavlja dug od preko 90 miliona eura prema Penzionom fondu, sedam miliona eura prema nezaposlenim demobilisanim borcima, kao pomoć kantonalnim upravama za zapošljavanje i dug socijalnim kategorijama.

Povrh svega ovoga, Bosna i Hercegovina uzela je 1,2 milijarde eura kredita od MMF-a, ne za privredu, već da bi zakrpila budžetske rupe. A, vraćaće ga poreski obveznici i vlade koje tek treba da budu formirane.

Pogledajte komentare (2)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG