Dostupni linkovi

Vlasti na Balkanu uživaju u medijskoj anarhiji


Ilustracija
Zemlje Zapadnog Balkana, ako je suditi po aktuelnoj situaciji u medijima, javnim i komercijalnim, daleko su od demokratskih i evropskih standarda. Govor mržnje nije iskorijenjen, politika ima nove metode pritiska, novca je sve manje. Dijalog, razumijevanje i pomirenje tek su u povojima.

O medijima i njihovoj ulozi u demokratizaciji i evropeizaciji Zapadnog Balkana govorilo se na konferenciji u Sarajevu pod nazivom Zapadni Balkan - napredak, stagnacija ili regresija.

Nečastiva uloga medija u zbivanjima na Zapadnom Balkanu, posebno u zemljama bivše Jugoslavije tokom devedesetih godina prošlog stoljeća još uvijek opterećuje demokratske procese u regiji. Izlazak na put demokratije i evropeizacije kada su u pitanju mediji, njihov položaj i mogućnosti uticaja na te procese, uz mračne sjenke prošlosti blokiran je i novim problemima. Tako bar kažu medijski eksperti, ali i sami novinari.

Da li je situacija u balkanskim medijima gora nego što je bila 90-tih? Za Gordanu Igrić, iz Balkanske istraživačke mreže, stanje nije isto, ali je i dalje veoma teško, posebno u Srbiji.

„Ljude ne ubijaju sada, kao što je to bio tada slučaj, zato što je neko na televiziji jezikom mržnje poslao poruku. Ali tu moj optimizam prestaje. Situacija je i sada loša, prvenstveno zbog ekonomske krize .Vlasti na Balkanu uživaju u haosu i anarhiji u medijima, jer tako lakše vladaju, posebno u vrijeme izbora. U isto vrijeme mediji imaju svoje unutrašnje probleme, novinari su obmanjeni i loše plaćeni, novinarska udruženja su veoma slaba“, kazala je Igrić.
Igrić: Mediji imaju i svoje unutrašnje probleme, novinari su obmanjeni i loše plaćeni, novinarska udruženja su veoma slaba.

Dunja Mijatović, predstavnica OESC-a za slobodu medija, radila je 12 godina u Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH. Za sve to vrijeme, kaže, vladala je atmosfera pritiska.

„Bilo je potrebno izvršiti pritisak da se uspostavi nezavisno regulatorno tijelo za medije. Bilo je potrebno izvršiti pritisak da se usvoji Zakon o pristupu informacijama. Bilo je potrebno da se izvrši pritisak da se uspostavi javni servis u BiH. Bilo je potrebno da se izvrši pritisak na političare i sada još uvijek tražimo da se izvrši pritisak na njih da rade svoj posao“, rekla je Mijatović.

Vildana Selimbegović, glavna urednica sarajevskog Oslobođenja, sve goru situaciju u bh. medijima u posljednjih 10 godina ilustrira ličnim primjerom sa bezbrojnih sudskih ročišta.

„Ja sam jutros svoj radni dan počela boravkom na sudu. Više od 80 tužbi protiv mene podnesene su sa jedne te iste adrese. Radi se o izdavaču jedne novine u ovom gradu. Imamo istrajni angažman politčkih partija da te medije osvoje, pridobe, zloupotrijebe u svakom slučaju. I imamo ih na način da se ta zloupotreba verificira ne samo od društva u kome mi živimo, od sudskih instanci. Recimo svjež primjer: nedavno je u Banju Luku Specijalnom tužilaštvu RS vraćen i dat u nadležanost slučaj. Radilo se o zloupotrebi novca namijenjenog za izgradnju zgrade Vlade RS“, navela je Selimbegović.

Policajce zamijenile sudije

Postoje neki možda pozitivni trendovi u i oko medija u zemljama Zapadnog Balkana, ali stanje se ne popravlja, upozorava direktor Alabanskog instituta za medije iz Tirane Remzi Lani. Situacija je postala složenija, stvari sofisticiranije, represiju je zamjenio pritisak, cenzuru samocenzura. Govor mržnje pretvara se u tihu mržnju, obrazlaže Lani.
Remzi Lani

„Sada se ne plašimo policajaca koji kucaju na naša vrata, zamijenili su ih poreznici i sudije koji, služeći vlastima, taj posao rade bolje nego vlasti. Sada imamo medijski proletarijat na Balkana.On mora da slijedi interese svojih gazda, koji imaju sasvim drugi interes nego što je to sloboda izražavanja. Dugo vremena smo se suočavali sa govorom mržnje, posebno ovdje u BiH i drugim zemljama nastalim raspadom bivše Jugoslavije. To još nije gotovo, a naročito na internetu, gdje postoji negativni trend jačanja sajbernacionalizma. Imamo ponekad osjećaj da je sve najgore otišlo na internet“, ističe Lani.

Trenutnu medijsku situaciji u BiH, između ostalog, obilježava i shvatanje javnog dijaloga, smatra kolumnista Radija Slobodna Evropa Kemal Kurspahić. Nedavna polemika o religijskom obrazovanju u školama Sarajevskog kantona jedan je od primjera.

„Način na koji su visoki moralni zvaničnici i lideri Islamske zajednice u BiH govorili o ljudima koji su kritikovali određene aspekte religijskog obrazovanja bio je obeshrabrujući, pa čak i zastrušujući za dijalog i slobodnu razmjenu mišljenja. Ako kritikujete određena pitanja, onda je to islamofobija ili antimuslimanstvo. Takve izjave ne pomažu osjećanju slobodne razmjene mišljenja“, smatra Kurspahić.

Dinka Živalj, iz Vijeća za regionalnu saradnju, medijsku krizu na Balkanu potkrijepljuje podacima o printanim medijima.


„Prodaja novina i pretplata su značajno opali, tako da je političarima dosta lakše da vrše pritisak na medije. To je prepoznala i Evropska komisija koje je nedavno izrazila zabrinutost zbog političkog uplitanja, ekonomskog pritiska i visokog poreza za medije. Mediji, javni i komercijalni, moraju biti u mogućnosti da izdržavaju sami sebe“, poručuje Živalj.

I pored teške situacije u medijima, iz Vijeća za regionalnu saradnju žele da vide više aktivnosti u procesima pomirenja, dijaloga i razumijevanja na Zapadnom Balkanu. Javni mediji ipak su najsnažnija sredstva za ostvarivanje tih ciljeva.
XS
SM
MD
LG