Dostupni linkovi

Vlast rastrošna, posao "po babu", građanima sve teže


Ilustracija
Uprkos brojnim apelima domaćih i međunarodnih ekonomskih stručnjaka u BiH kako je neophodno ne samo smanjiti javnu upravu već i stati ukraj rastrošnosti koja vlada na svim nivoima vlasti, ništa bitnije se već godinama ne mijenja.

Novac se nemilice troši. Kupuju se novi džipovi koji koštaju 60 hiljada eura, a mjesečna primanja parlamentaraca su i deset puta veća nego prosječne plate bh. građana. Praktično, u Bosni i Hercegovini, u kratkom vremenskom periodu, obogatiti se mogu samo izabrani predstavnici vlasti.
Damir Ćosić
Damir Ćosić

Plate zaposlenih u javnom sektoru u Bosni i Hercegovini najveće su u Evropi. U proteklih pet godina sa 11 posto bruto društvenog proizvoda, potrošnja na plate u tom sektoru povećana je na 13 posto, upozoravaju u Svjetskoj banci.

Poređenja radi, izdvajanja na plate činovnika u regiji i zemljama Evropske unije duplo su manje.

Damir Ćosić, ekonomista Svjetske banke u BiH, kaže da je takvo stanje neodrživo s obzirom na ekonomsku situaciju u državi.

„Preporuka šta i kako uraditi je da se uspostave adekvatne kontrole i adekvatni sistemi praćenja broja javnih zaposlenih“, ističe Ćosić.

Kolač vlasti i klijentela klijentele

U Bosni i Hercegovini postala je praksa da svaka nova vlast u javnom sektoru zapošljava „svoje ljude“. Najviše računa se vodi o tome da su osobe politički lojalne i u rodbinskoj vezi sa aktuelnim vlastodršcima. Posljednji primjer je izbor Ilije Džombića u Nadzorni odbor Investiciono-razvojne banke Republike Srpske. On je, naime, rođak aktuelnog premijera tog bh. entiteta Aleksandra Džombića. O tome Miroslav Kojić iz SDS-a kaže:

„Čovjek je napisao šest udžbenika, osam naučnoistraživačkih radova, 65 mentorstva, nekakvih pristupa seminarima, čudima, a rođen 1977. godine. Svaka mu čast - Nikola Tesla je mala maca u odnosu na njega.“

Javnost je ostala šokirana i kada je u prošloj godini SDP-ovac Nermin Nikšić, predsjednik Vlade Federacije BiH, imenovao svog brata za jednog od direktora Javnog preduzeća „Autoceste Federacije BiH“. Prvi čovjek Federalne vlade odluku nije smatrao sukobom interesa.

„Čovjek o kome govorite je došao u žižu kao moj brat, a ne kao stručnjak. On nije imenovan tamo kao moj brat - i neću ni povući odluku zato što je moj brat“, kazao je on.

Mirsad Nikšić, koga predsjednik federalne Vlade naziva stručnjakom, nedavno je budžetskim novcem kupio službeni džip u vrijednosti od 60 hiljada eura. Inače, to je jedan od pet terenaca koliko je nabavila Uprava Javnog preduzeća “Autoceste Federacije BiH”, gdje je Nikšić jedan od direktora i za što je potrošeno oko 250 hiljada eura. Istovremeno, postavlja se pitanje gdje će volksvagenove terence voziti ako se u obzir uzme činjenica da su u proteklih deset godina od 330 kilometara Koridora Vc kroz BiH izgrađena 32.

„Svaka od partija se ponaša kao Savez komunista bivši - ima svoju klijentelu kojoj kad osvoji kolač vlasti mora naći posao u državnim službama. Ta klijentela ima zatim svoju klijentelu“, ističe ekonomski analitičar Žarko Papić.

Asim Metiljević, novinar sedmičnika “Slobodna Bosna” kaže:

„Standard zaposlenih u administraciji ne prati standard realnog sektora od kojeg živi. Oni za sebe imaju uvijek dovoljno novaca da održavaju uvijek nezasluženo visoki standard. A ako nemaju sredstava, onda uzmu kredit. I tako je cijeli MMF-ov kredit, odnosno ova trećina nepotrošena, da se održava njihov standard.“

Institucije kao servisi šest lidera

I najnovije istraživanje Centara civilnih inicijativa ukazuje da nova vlast nije ispunila niti jedno od predizbornih obećanja, odnosno nije ništa urađeno da se ekonomija oporavi, a broj nezaposlenih smanji. Adis Arapović, predstavnik te nevladine organizacije, navodi da su najznačajniji rezultati federalne Vlade, 402 odluke koje se odnose na razrješenja i imenovanja na dužnostima u različitim institucijama, upravnim i nadzornim odborima.
Adis Arapović
Adis Arapović

„Možemo govoriti i o tome da su i radna mjesta u narodnim pozorištima političke pozicije. To je posljedica određene politizacije društva - i to nikako ne može voditi ka dobrom“, smatra Arapović.

Uprkos brojnim apelima domaćih i međunarodnih ekonomskih stručnjaka u Bosni i Hercegovini kako je neophodno ne samo smanjiti javnu upravu već i stati u kraj rastrošnosti koja vlada na svim nivoima vlasti, ništa bitnije se već godinama ne mijenja. Naprotiv. Novac se nemilice troši.

Mjesečna primanja parlamentaraca su i deset puta veća nego što su prosječne plate bh. građana.

Azra Hadžiahmetović, profesorica na sarajevskom Ekonomskom fakultetu i poslanica u bh. Parlamentu, kaže da su sve inicijative za promjenu takvog stanja propale.

„Odredba koja stoji u Ustavu da se plate izabranih dužnosnika ne mogu smanjivati u vrijeme njihovog mandata, znači da praktično otkako je donesen Dejtonski mirovni sporazum mi smo mogli imati samo trend rasta plata, a ni slučajno smanjenja plata. Nažalost“, kaže Hadžiahmetović.

I dok se izabrani predstavnici vlasti u kratkom vremenskom periodu mogu obogatiti, građani BiH žive sve teže. Imaju najveće troškove života u odnosu na cijelu regiju, dok su im mjesečna primanja među najnižim u okruženju. Prema podacima Saveza sindikata Republike Srpske, potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u tom bh. entitetu u januaru ove godine iznosila je 910 eura, a prosječna isplaćena neto plata 409 eura. O tome postoji li rješenje da se izađe iz sadašnje situacije, Žarko Papić kaže:

„Uvijek sam bio protiv uplitanja OHR-a u unutrašnje političke poslove, ali nikako ne razumijem zašto se neka od međunarodnih organizacija - MMF, ne uplete na način da postavi tvrde kriterije. Ali sve mi se čini da bez totalnog razvoja socijalne i ekonomske situacije u BiH niko sebi doći neće. Govorim prije svega o vladajućim partijama. Vi imate sistem u kome ne postoje institucije, nego postoji šest lidera. Tih šest lidera institucije koriste kao svoj servis. Dok se iz tog kruga ne izađe, mi smo na pragu ozbiljnih problema.“

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG