Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Uskoro presuda za zločine u Vlasenici?


Dešavanja koja su za rezultat imala veliki broj ubijenih i nestalih Bošnjaka u Vlasenici su započela 21. aprila 1992. kad su jednice vojske JNA nasilno ušle u Vlasenicu i zauzele sve institucije, foto: Sadik Salimović
Pred sudom BiH započelo je iznošenje završnih riječi na suđenju za zločine protiv čovječnosti u Vlasenici. Prvooptuženi Predrag Bastah je kazao da je proces protiv njega “izrežiran”, te da su “lažni i plaćeni svjedoci” dovedeni da svjedoče protiv njega. No, u Udruženju porodica žrtava zločina kažu drugačije ističući kako se nadaju da je Tužilaštvo prikupilo dovoljno dokaza da kazni počinitelje ubistava, maltretiranja, silovanja i progona.

Prvooptuženi Predrag Bastah izjavio je pred Sudom BiH, tokom iznošenja završnih riječi, da je u policijskoj stanici Vlasenica bilo stotinu radnika, ali ničije ime se ne spominje, samo njegovo, te da zbog toga smatra kako je suđenje protiv njega izrežirano.

„Tako je izrežirano kao da sam ja imao privatnu policijsku stanicu. Sve moje starješine sakrile i su se u SIPU, a oni su protjerali svoje kolege policajce- muslimane“, rekao je Bastah.

Tužilaštvo BiH tereti Bastaha, nekadašnjeg pripadnika rezervnog sastava Stanice javne bezbjednosti (SJB) Vlasenica, skupa sa bivšim vojnim policajcem Vojske Republike Srpske Goranom Viškovićem, za zločine počinjene nad nesrpskim stanovništvom Vlasenice tokom 1992. godine. Bastah i Višković terete se za radnje koje su “doprinijele i ojačale funkcioniranje logorskog sistema” u Sušici i drugim zatvorima na području Vlasenice, kao i za hapšenja, privođenja, premlaćivanja i ubistva civila u tom gradu.

Tužilaštvo traži dugotrajnu kaznu zatvora, a odbrana oslobađajuću presudu. Iz Udruženja porodica žrtava zločina koji su se dogodili u Vlasenici poručuju kako se nadaju da je Tužilaštvo prikupilo dovoljno dokaza da optuži osumnjičenike. Predsjednik Udruženja Dževad Bektašević, prognanik iz Vlasenice, prisjeća se početka 1992. godine:

„Dešavanja koja su za rezultat imala veliki broj ubijenih i nestalih Bošnjaka u Vlasenici su započela 21. aprila kad su regularne jednice vojske JNA, kako su imale običaj da se predstave pripadnici Novosadskog korpusa, i paravojne jedinice iz rezervnog sastava sastavljene od građana srpske nacionalnosti sa područja općine Vlasenica, su nasilno ušle u Vlasenicu i zauzele sve institucije - Opštinu, Stanicu milicije i druge institucije. Razmjere stradanja Bošnjaka u periodu 1992.-1995. su, prema raspoloživim podacima, preko 2.600 ubijenih, oko 2.000 je prošlo kroz evidencije Međunarodnog Crvenog križa i drugih institucija kojima su podnesni zahtjevi za traženje, a samo u periodu 1992. od aprila do decembra, prema raspoloživim podacima, ubijeno je i nestalo oko 1.350 osoba.“

Komentirajući navode optužnice koja Viškovića tereti za učešće u širokom napadu protiv bošnjačkog stanovništva, odbrana drugooptuženog je istakla
Za zločine u Vlasenici do sada je optužen Dragan Nikolić, zapovjednik logora Sušica, i to pred Haškim tribunalom. On je priznao krivicu za zločine ...
kako je “nepobitna činjenica” da se bošnjačko stanovništvo Vlasenice naoružavalo i pripremalo za sukob. Višković nije mogao doprinositi razvoju logorskog sistema, smatra njegov advokat, jer takav sistem, po njegovom mišljenju, nije bio prisutan u Vlasenici tokom 1992. godine.

No, preživjeli Vlaseničani imaju drugačije tvrdnje.

„Evidentirano je da je 850 osoba prošlo kroz logor Sušica, zatvor koji se nalazio iza zgrade suda, i pritvorske prostorije Stanice javne bezbjednosti Vlasenica", kaže Dževad Bektašević:

Za zločine u Vlasenici do sada je optužen Dragan Nikolić, zapovjednik logora Sušica, i to pred Haškim tribunalom. On je priznao krivicu za zločine počinjene u Vlasenici i osuđen na dugotrajnu kaznu zatvora.

O zločinima u Vlasenici govorilo se i tokom suđenja Momčilu Krajišniku. Tadašnji predstavnik Sekretarijata Haškog tribunala u Bosni i Hercegovini Matias Helman podsjetio je na navode iz optužnice protiv Krajišnika i činjenice koje je utvrdio Haški tribunal:

„Nepravosnažna presuda Momčilu Krajišniku sadrži informaciju o jezivom kraju logora Sušica. Navodi se da je 30. septembra 1992. godine u Vlasenici održana sahrana 20 srpskih vojnika koje je Armija BiH ubila u zasjedi i da je i Radovan Karadžić prisustvovao toj sahrani. Iste večeri tri policajca su došla u logor Sušica autobusom, izveli su preostalih oko 150 zatočenika, pa ih sve pogubili. Članovi kriznog štaba su o tome obavješteni, ali sve što su učinili jeste da su rasformirali logor i prikrili tragove.“

Preživjeli Vlaseničani danas su raseljeni širom svijeta. Jedan broj njih smjestio se u Tuzli. Tek mali broj se vratio na područje ove opštine. Bektašević kaže kako je to i zbog sporog procesuiranja počinilaca ratnih zločina u Vlasenici, zbog čega jedan broj izvršitelja i dalje tamo živi:

„Podsjetiću samo da za ovoliki broj ubijenih i nestalih osoba do sada je jedna osoba pravomoćno osuđena, radi se o Draganu Nikoliću zvanom Jenki, dok je u Sudu BiH u toku postupak protiv direktnih izvršilaca Predraga Bastaha zvanog Car i Gorana Višković zvanog Vjetar. Trećeoptuženi koji je zajedno s ovom dvojicom lišen slobode, Veljko Bašić, i koji je bio upravnik logora Sušica, je nakon izjašnjavanja da se ne osjeća krivim, od strane Suda oslobođen daljeg postupka i trenutno se nalazi u Vlasenici.“

Iznošenje završnih riječi na suđenju Predragu Bastahu i Goranu Viškoviću biće okončano početkom februara, a potom se ubrzo očekuje i presuda za zločine u Vlasenici.

Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:

Prvi proces za zločine nad Romima

Veoma zakasnela pravda

BiH sa nejedinstvenom kaznenom politikom

Nove žalbe Radovana Karadžića


* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

XS
SM
MD
LG