Ruski predsjednik Vladimir Putin i britanski premijer Boris Johnson trebali bi razgovarati telefonom 2. februara usred diplomatske težnje u cilju ublažavanja tenzija zbog gomilanja ruskih vojnika na granici s Ukrajinom, što je izazvalo strah od moguće invazije.
Johnson je 1. februara posjetio Kijev radi razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Napomenuo je da je više od 100.000 ruskih vojnika na ukrajinskoj granici "u možda najvećoj demonstraciji neprijateljstva prema Ukrajini u našim životima".
Johnson je upozorio da London ima niz sankcija i drugih mjera spremnih za primjenu "onog trenutka kada prva ruska kapa pređe na teritoriju Ukrajine".
Takođe je rekao da se zemlje Zapada "žele uključiti u dijalog", ali je dodao da "imamo spremne sankcije". Ponovo je pozvao Rusiju da se povuče i izabere diplomatski put, dodavši da vjeruje da je to i dalje moguće.
Putin je 1. februara dao prve značajne primjedbe o krizi izazvanoj gomilanjem ruske vojske u blizini ukrajinske granice. Brojka se procjenjuje na više od 100.000 ruskih vojnika.
Rusija poriče da planira invaziju, ali je rekla da bi mogla poduzeti neodređenu vojnu akciju ako se ne ispune njeni sigurnosni zahtjevi.
Kremlj "pažljivo analizira pisane odgovore primljene od Sjedinjenih Država i NATO-a", rekao je Putin, te dodao da je "već jasno da su fundamentalne ruske zabrinutosti u konačnici ignorisane".
"Nadam se da ćemo na kraju naći rešenje, iako shvatamo da to neće biti lako", naglasio je ruski predsjednik.
Rusija zahtijeva sveobuhvatne sigurnosne garancije, uključujući obećanje da NATO nikada u članstvo neće prihvatiti Ukrajinu.
Sjedinjene Države odbile su zahtjev Rusije da zabrani ulazak Ukrajine u NATO, ali su ponudile, kako su nazvale, novi "diplomatski put" izlaska iz krize.
Putin je razgovarao na zajedničkoj pres-konferenciji s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, koji održava prijateljske veze s Putinom. Orban, čija je zemlja članica i NATO-a i Evropske unije, rekao je da vjeruje da postoji prostor za kompromis.
"Danas sam se uvjerio da se postojeće razlike u stavovima mogu premostiti i da je moguće potpisati sporazum koji bi garantovao mir, garantovao sigurnost Rusije i koji je prihvatljiv i za zemlje članice NATO-a", rekao je Orban.
Ranije je u telefonskom razgovoru s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, američki državni sekretar Antony Blinken pozvao na "trenutnu" deeskalaciju i povlačenje trupa Rusije iz područja u blizini ukrajinskih granica.
Blinken je ponovio posvećenost Washingtona suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, kao i pravu svih zemalja da određuju svoju vanjsku politiku i saveze, naveo je State Department.
- Zelenski potpisao dekret o povećanju vojske Ukrajine
- Pentagon najavio mogućnost raspoređivanja snaga na istočno krilo NATO-a
Rusija je ilegalno anektovala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. godine i podržava separatiste u Donbasu koji su bili uključeni u vojnu konfrontaciju s ukrajinskim vladinim snagama u kojoj je ubijeno više od 13.200 ljudi u proteklih osam godina.
Blinken je "naglasio da će dalja invazija Rusije na Ukrajinu imati brze i teške posljedice i pozvao Rusiju da nastavi diplomatskim putem", navodi se u saopštenju.
Lavrov je rekao da je Blinkenu rekao da će Rusija nastaviti da insistira na svojim zahtjevima, uključujući da se Zapad pridržava svojih sigurnosnih "obaveza" i dodao da se "Blinken složio da postoji tema za dalju diskusiju".
Zelenski je upozorio da je ukrajinska vojska značajno poboljšala svoje sposobnosti nakon skoro osam godina borbe protiv separatista koje podržava Rusija na istoku zemlje.
Takođe je rekao da bi bila "tragedija" ako bi eskalacija počela. "To neće biti rat između Ukrajine i Rusije, to će biti rat punih razmjera u Evropi", rekao je on.
Ponovio je svoje pozive Ukrajincima da ostanu mirni i Moskvi da deeskalira tenzije povlačenjem svojih snaga stacionisanih u blizini ukrajinske granice.
Poljski premijer Mateuš Moravjecki takođe je posjetio Kijev 1. februara.
Govoreći na pres-konferenciji s Zelenskim, Moravjecki je rekao da će Poljska predati desetine hiljada metaka artiljerijske municije, lakih minobacača, sistema protivvazdušne odbrane i osmatračkih dronova.
Saopštenje je uslijedilo nakon što je Ukrajina navela da je formirala novi politički savez s Velikom Britanijom i Poljskom.
