Dostupni linkovi

Vanredna vijest
Najnoviji ekonomski pokazatelji kažu kako je zaustavljen strmoglavi pad hrvatske ekonomije pogođene globalnom krizom, međutim ekonomisti su jedinstveni u ocjeni da Vlada ne radi ništa da pomogne hrvatskoj ekonomiji.

„Strmoglavi pad je zaustavljen, a oporavak – kada do njega dođe – biti će spor i dugotrajan“
, kazao je čovjek koji misli ozbiljno – guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski, temeljem podatka kako je pad društvenog bruto proizvoda u Hrvatskoj u drugom kvartalu bio 6,3 posto, dok je u prvom tromjesečju iznosio čak 6,7 posto, i podataka o proizvodnji u lipnju i srpnju. Ova umjereno optimistična ocjena čovjeka najzaslužnijeg što Hrvatska relativno bezbolno prolazi kroz aktualnu krizu uvelike korigira premijerku Jadranku Kosor, koja je na temelju istih podataka došla do mnogo optimističnijeg zaključka.

„To je naznaka da smo se odlijepili od dna, kako to kažu. Odlijepili smo se od dna i počeli penjati prema površini vode, Dakle to je znak da bismo sljedeće godine mogli izroniti.“

Dobra vijest je i da uvoz pada po osjetno većoj stopi nego izvoz, a da je u odnosu na prošlu godinu smanjen i vanjskotrgovinski deficit. Loše su vijesti i dalje slaba pokrivenost uvoza izvozom i visoka vanjska zaduženost. Dok su dobre vijesti u ekonomijama zapadnih zemalja rezultat snažnih intervencija države i „upumpavanja“ velikih količina novca u nacionalne ekonomije, hrvatska Vlada brine se jedino da uvođenjem novog poreza na plaću napuni državni proračun, dok mjera za pomaganje hrvatskoj ekonomiji – nema! Za naš radio govori predsjednik Hrvatskog društva ekonomista i socijaldemokratski zastupnik Ljubo Jurčić.

Ekonomija se ne oporavlja sama od sebe


„Možemo reći da se u ovom trenutku ne vidi politika koja bi vodila do oporavka, niti se vide elementi oporavka. Kretanje gospodarske, pa time i socijalne situacije u Hrvatskoj prepušteno je samo sebi i spontanom razvoju, a budući da se razvoj i 'dizanje' ekonomije ne događaju same po sebi, ako se pristup gospodarstvu i politici ne promijeni, Hrvatska bi mogla ući u dogoročno krizu, odnosno u dugoročnu stagnaciju.“

Privid je da se ekonomija oporavlja sama od sebe, kaže Jurčić. Primjerice, jugoslavenska kriza iz osamdesetih nastavila se u ratu počekom devedesetih, ali su ljudi u takvoj situaciji tolerantni i prihvaćaju čak i pet puta manju plaću nego ranije.

„Nakon prestanka rata otvorile su se kreditne linije, pa smo zaduživanjem održavali standard. Međutim, sada se više ne možemo zaduživati. Sada smo suočeni sa svojom vlastitom zbiljom da možemo živjeti onoliko dobro koliko sami radimo, ali ipak nećemo toliko dobro živjeti koliko radimo, jer ćemo početi otplaćivati kredite koje smo uzeli zadnjih deset godina.“

Statistika je jedno, a realan život drugo, kaže za naš radio urednik business-magazina „Lider“ Miodrag Šajatović.

„Kriza u Hrvatskoj nije dosegnula dno, a vjerujem da će dosegnuti kada se pokaže da – na žalost – kreće val stečajeva koji je neminovan. S druge strane, Vlada ne radi ništa bitno da bi pomogla biznisu. Nelikvidnost ide sve žešće, i statistika može pokazivati jedno, ali je realan život u realnoj ekonomiji nešto sasvim drugo.“

Šajatović ne vjeruje izjavi premijerke Kosor kako su javna poduzeća - osim INE - počela plaćati u roku od prosječno 61 dan, što je bio odgovor Vlade na optužbe da je upravo neplaćanje javnog sektora glavni uzrok nelikvidnosti.

„Volio bih vidjeti analize na osnovu kojih dokaza je to rečeno, i tko je to premijerki rekao da plaća u roku od 61 dan. Ili ona to vjeruje na riječ... Ako se vjeruje na riječ, onda je to jako sumnjivo, jer ja znam da mnogima računi nisu plaćeni po 100, 200 pa i više dana. Vlada i dalje ignorira stvarno stanje u zemlji, a kad ignorirate stvarno stanje - onda ne možete donijeti ni prave mjere!“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG