Dostupni linkovi

Odgovor Zagreba: Zakonom protiv optužnica iz Beograda


Jadranka Kosor
Hrvatska vlada smišlja zakon kojim bi se obranila od optužnica nekadašnjeg vojnog pravosuđa iz vremena rata u Hrvatskoj, najavila je premijerka Jadranka Kosor. Analitičari ovaj potez Beograda tumače kao pokušaj radikaliziranja hrvatske političke scene pred skore parlamentarne izbore.

“Toga je zaista dosta”, osnovna je pozicija temeljem koje hrvatska Vlada – a povodom najnovije optužnice iz Beograda - razmišlja o zakonskom proglašenju ništetnosti presuda i drugih akata vojnog pravosuđa bivše države iz ratnih vremena, kazala je u četvrtak premijerka Jadranka Kosor.

Kazala je kako je više nepodnošljivo da hrvatski branitelji i građani svaki dan čekaju kakva će nova optužnica stići iz Srbije, podsjećajući da je Hrvatska bila žrtva agresije, a da su hrvatski branitelji samo branili svoju zemlju.

“I mi razmišljamo o donošenju jednog zakona, kojim bismo proglasili ništetnima akte pravosudnih tijela bivše JNA, ali isto tako i bivše države. Na tome se radi, jer zaista treba reći dosta – ovo uznemiravanje koje trpimo, koje trpe hrvatski branitelji, postaje doista nepodnošljivo”, kazala je Kosor.

U srijedu je stigla optužnica beogradskog Vojnog suda iz 1992. godine protiv 44 hrvatska
Vladimir Šeks među optuženima
građanina za ratni zločin nad 19 vukovarskih Srba u ljeto 1991. godine.

Osim 40-ak optuženih hrvatskih branitelja Vukovara, optuženi su i sadašnji HDZ-ov potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks, tadašnji ministar unutarnjih poslova Ivan Vekić, tadašnji sekretar za narodnu obranu Vukovara Tomislav Merčep, koji je u Hrvatskoj u pritvoru jer se protiv njega vodi istraga zbog ratnih zločina nad srpskim civilima u Pakračkoj Poljani i Zagrebu, i tadašnji sekretar za narodnu obranu Općine Osijek Branimir Glavaš, koji je za ratne zločine nad osječkim Srbima osuđen na 10 godina zatvora koje služi u BiH kamo je pobjegao.

Optužnice iznuđene

“Osim ove četvorice političara, svi ostali su zarobljeni vukovarski branitelji”, kazao je medijima predsjednik vukovarske Kordinacije udruga hrvatskih branitelja Ivo Kovačić.

“Ovo su imena skinuta s onog velikog popisa od 320 ljudi koji je objavljen 1992. godine. Svi ti ljudi bili su u logorima i sve te optužnice iznuđene su pod batinama i pod prisilom”, tvrdi Kovačić.

Oko 7000 ljudi, hrvatskih civila i branitelja, odvedeno je nakon pada Vukovara u zarobljeničke centre i vojne zatvore u Srbiji i zadržano tamo do kraja 1991. i dobar dio 1992. godine. Mnogi od njih posvjedočili su da su vojni istražitelji bili majstori u fizičkom i psihičkom iživljavanju i da se često potpisivalo bilo što, samo da se oslobode muka.

Evo što je o tome za naš radio pred nekoliko mjeseci kazao predsjednik vukovarskog ogranka Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Zdravko Komšić:

“To je bilo batinanje, to je bilo trpanje soli u usta, trpanje bibera u usta, prijetnje da će te pobiti, da ćeš biti predan civilnim zatvorenicima da te siluju... Što onda da kažemo i da mislimo i ja i vi na priznanje koje je iznuđeno batinama, torturom i maltretiranjem?!”

Destabiliziranje pred izbore

Jedan od optuženih, Vladimir Šeks, ovu dostavu optužnice tumači srbijanskim unutarnjepolitičkim razlozima – reakcijom na uhićenje Ratka Mladića i Gorana Hadžića i pokušajem osnaživanja srbijanske pozicije kod njihove protutužbe za genocid protiv Hrvatske.

Prosvjedi zbog hapšenja branitelja Tihomira Purde, Zagreb, siječanj 2011
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović pak ne misli da je to udar iz Beograda na njegovu politiku pomirenja i suradnje.

Politički analitičar Davor Gjenero u izjavi za naš radio razumije ovo kao pokušaj Beograda da prije izbora destabilizira hrvatsku političku arenu, jer su pretpostavili da bi u reakcijama moglo pasti i teških riječi koje bi onda dodatno radikalizirale situaciju.
.
“Čini se da netko u Srbiji misli da može utjecati na odnose u hrvatskoj političkoj arena kao argument za neke druge političke probitke”, smatra Gjenero.

Mnogi su u Hrvatskoj začuđeni ovom dostavom optužnice, jer je nakon famoznog slučaja Purda dogovoreno da Beograd prestane sa “tajnim optužnicama” i sa “tajnim popisima” optuženih za ratne zločine. Tada je rečeno da je obavljena jedna razina revizije slučajeva preuzetih nakon što je Vojno tužilaštvo ukinuto 2003. godine, i da međudržavna komisija treba obaviti drugu razinu revizije.

Također je na sastanku resornih ministara u veljači ove godine dogovoreno i da Beograd konačno preda Zagrebu kompletan popis Hrvata optuženih ili osuđenih za razne zločine, i to u roku od 7 dana. Međutim, i ovaj slučaj pokazuje da – što god se govorilo pred kamerama - suradnja i nije baš najbolja.

Hrvatsko pravosuđe je inače od Haga preuzelo materijale o likvidacijama vukovarskih Srba u ljeto 1991, prije nego što je krenulo razaranje Vukovara. Špekulira se o dvadesetak žrtava i o tome da je istraga u toku. Hrvatske nevladine organizacije inzistiraju da se taj slučaj procesuira što prije.

Pogledajte komentare (25)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG