Državna imovina rasprodana, ali ne i uknjižena na novog vlasnika. Više od godinu nakon što joj je prodana tvornica eksploziva u srednjoj Bosni, zagrebačka kompanija "WDG promet" nije preuzela kupljene nekretnine, jer nije uspjela upisati vlasništvo u zemljišne knjige.
Kompanija Matiasa Zubaka, sina hrvatskog trgovca oružjem Zvonka Zubaka, kupila je u decembru 2022. nekretnine tvornice u stečaju "Vitezit", nekadašnjeg giganta vojne industrije u Bosni i Hercegovini.
No, krajem januara ove godine zemljižnoknjižni ured odbio je uknjižiti vlasništvo, uz obrazloženje da se radi o državnoj imovini čija je prodaja zakonom zabranjena.
Prodaja tvornice u Vitezu, spominjala se, također, proteklih mjeseci, nakon pokretanja međunarodne istrage zbog nestanka ukrajinskog novca za naoružanje.
U istragu se uključila i Bosna i Hercegovina, a u Tužilaštvu Srednjobosanskog kantona za RSE su potvrdili da su od banaka pribavljeni traženi podaci o poslovanju firmi uključenih u nabavku.
U nabavku neisporučenih granata za odbranu Ukrajine od ruske invazije bila je uključena i zagrebačka kompanija "WDG promet", o čemu je ranije pisao Radio Slobodna Evropa (RSE).
Prodana državna imovina?
Djelujući pod nazivom "Slobodan Princip Seljo", do ratnih 90-ih prošlog stoljeća "Vitezit" je bio jedna od najvećih tvornica za proizvodnju raketnog goriva i eksploziva u Evropi.
U civilnom pogonu proizvodio se privredni eksploziv, a tvornica je zapošljavala i do 3.000 radnika. Od 2003. bavila se isključivo proizvodnjom privrednog eksploziva.
Uslijed milionskih dugovanja, blokirane proizvodnje i bankovnih računa, Vlada Federacije BiH, kao većinski vlasnik, proglasila je stečaj u novembru 2019. godine.
Najperspektivniji dio, namijenjen proizvodnji nitroglicerina i plastičnog ekploziva, prodan je zagrebačkom WDG prometu, za oko pet i pol miliona eura.
Sudskom odlukom, u okviru stečajnog postupka, koncem 2023. godine mu je odobreno preuzimanje kupljene imovine.
No, to je zaustavljeno rješenjem zemljižnoknjižnog ureda od 29. januara, kojim se odbija knjiženje, te traži suglasnost Pavobranilaštva BiH za daljnji postupak.
Obrazlaženo je to činjenicom da u zemljišnim knjigama "Vitezit" nije bio vlasnik, već da je samo imao pravo raspolaganja i korištenja državne imovine.
Pravobranilaštvo BiH nije odgovorilo na upit RSE za razgovor o daljnjem statusu prodane imovine "Vitezita", kao i o tome na koji način će biti riješena situacija sa njenim knjiženjem.
No, kupac, kao i akteri stečajnog postupka, tvrde da je situacija s knjiženjem imovine, tek, formalnost i da je potrebno uskladiti podatke iz katastra.
"Neće to zaustaviti ulazak u posjed. Idemo sa žalbom i to su čisto proceduralne stvari", kazala je za RSE stečajna upraviteljica Bahrija Huseinbegović.
U brzo rješavanje problema uvjeren je i Matias Zubak, vlasnik "WDG prometa", koji ističe da je upis u zemljišnu knjigu zadnji korak ka stjecanju prava vlasništva na nekretninama.
"WDG promet, zapravo, je već sada vlasnik tih nekretnina, istina izvanknjižni, jer ih je kupilo u zakonito provedenom stečajnom postupku", naveo je Zubak u pisanom odgovoru za RSE.
Šta piše u Zakonu o državnoj imovini?
Raspolaganje državnom imovinom BiH zabranjeno je zakonom koji je 2005. nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown.
U tom zakonu državna imovina je definirana kao ona koja je pripala BiH na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije republika bivše socijalističke Jugoslavije iz 2001. godine.
U Zakonu se, također, navodi da je ništavan svaki akt kojim se raspolaže imovinom suprotno odredbama tog propisa, a izuzetak od zabrane je imovina koja se privatizira.
Muharem Cero, ekspert za pitanja državne imovine, pojašnjava da samo vlasnik može odrediti šta će biti s imovinom.
"On je može prodati, pokloniti i davati na upravljanje. Ovdje je pravo korištenja pretvoreno u pravo vlasništva", kaže za RSE ovaj bivši član Komisije za pitanje državne imovine BiH.
Ured visokog predstavnika (OHE), u čijem online registru državne imovine je i ona "Vitezitova" nije odgovorio na upit RSE za razgovor o prodaji imovine ove tvornice.
Uvođenje u posjed krajem februara?
O problemima s knjiženjem prodane imovine raspravljano je početkom februara i na sjednici Odbora povjerilaca "Vitezita". Zaključeno je da će Vlada Federacije BiH biti obaviještena o namjeri da se kupac 28. februara uvede u posjed "Vitezita".
Advokat Adil Lozo, predsjednik Odbora povjerilaca ustvrdio je u izjavi za RSE da u toj tvornici nije prodana državna imovina i da se radi o "imovini preduzeća".
"Djevojka je isprošena, svadba je bila. Državna imovina nije imovina preduzeća", kazao je Lozo za RSE.
Protiv ustupanja imovine kupcu na sjednici odbora bio je Zlatan Bilanović, direktor Direkcije za namjensku industrije Federacije BiH, obrazlozivši to činjenicom da je odbijeno knjiženje vlasništva.
Predsjednik Općinskog suda u Travniku Goran Dujić izjavio je za RSE da će stečajni sudac donijeti naredbu da kupac ne preuzima nekretnine do završetka zemljišnoknjižnog postupka.
"Sudac sada ima pravo da donese takvu odluku. Ne znamo šta će oni na terenu raditi, znate kakvo smo društvo i država, ali odgovornost onda ide na one koji se budu ponašali suprotno", kazao je Dujić.
Istaknuo je i da će novac od prodaje ostazi na depozitnom računu Suda, dok se ne riješi situacija s knjiženjem imovine.
Žalbe i krivične prijave
Ukupna potraživanja povjerilaca "Vitezita" premašuju 40 miliona maraka (20 miliona eura), a uključuju i zaostale plaće i neuplaćene doprinose za radnike.
Stečajni postupak bio je i pod lupom Ureda za reviziju institucija Federacije BiH, koji je "Vitezitu" dao negativno mišljenje 2020. godine.
Revizori su, među ostalim, naveli da nije urađen kompletan popis imovine, te da ne mogu potvrditi da je u stečajnu masu ušla cjelokupna imovina.
Stečaj su obilježile i brojne žalbe i kaznene prijave povjerilaca, koji su upozoravali na navodne nepravilnosti u tom postupku.
Jedan od njih, Mario Lujić, podnio je nekoliko krivičnih prijava protiv aktera stečajnog postupka, a među ostalim, zbog "nezakonite prodaju države imovine".
"Konačno se otkrilo da se kaže da je to državna imovina i da se to ne može prodavati. Stečaj se mora poništiti i vratiti na početak, sve ostalo je problematično", kazao je Lujić za RSE.
Kako je nestajala imovina?
Pogoni "Vitezita" ostali su, uglavnom, neoštećeni tokom ratnih devedesetih.
Nakon rata tvornicom su upravljali kadrovi Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i Stranke demokratske akcije (SDA), a u njenom krugu osnovano je 12 firmi "kćerki".
Pod nerasvjetljenim okolnostima, "Vitezit" je krajem 2009. i početkom 2010. ostao bez vrijednih postrojenja iz vojnog pogona. Istrage o njihovom nestanku, kao i navode da su prebačeni u Srbiju, završile su bez rezultata.
Četiri godine prije pokretanja stečaja u "Vitezitu", Vlada Federacije BiH planirala je privatizaciju tog preduzeća.
Drago Vrbić, direktor entitetske Agencije za privatizaciju FBiH, kaže da to nije bilo moguće, jer nikada nije dostavljen početni bilans koji bi pokazao cjelokupnu imovinu.
"Bile su te kćerke firme koje su kupovale dijelove 'Vitezita' i Agencija nije znala na koji način su one uzele tu imovinu. Tražili smo da se napravi revizija, da se vidi kako su one nastale, i da se to odvoji od Vitezita. Međutim, ništa", kazao je.
Dio imovine dobilo je, nekoliko godina prije otvaranja stečaja, i stotinjak radnika koji su menadžment kompanije tužili zbog neisplaćenih plaća i doprinosa.
Umjesto novca u izvršnom postupku dobili su zemljište, potom su ga dalje preporodavali lokalnim poduzetnicima iz Viteza.
"Sve je počelo tu. Ne mogu ja prodati ono što nije moje. Mora se imati suglasnost titulara, odnosno države i Parlamenta BiH, a ja taj papir nisam vidio. Dakle, prva nije u redu, a svaka sljedeća je radnja ništavna", smatra Muahrem Cero, ekspert za pitanja državne imovine.
Šta je s proizvodnjom?
U protekle dvije decenije broj radnika u "Vitezitu" je smanjivan, a sa stečajem većina je ostala bez posla.
Kupac "Vitezita", kao i akteri stečajnog postupka, proteklih godina su najavljivali da će nakon prodaje uslijediti milionske investicije i povratak radnika u "Vitezitove" pogone.
No, prema Zakonu o stranim ulaganjima inozemni kupac ne može biti vlasnik više od 49 posto firme koja se bavi proizvodnjom i prodajom oružja, municije i eksploziva za vojnu upotrebu. Za veći udio vlasništva, u ovom slučaju suglasnost mora dati Vlada Federacije BiH.
Zubak, pak, u pisanoj izjavi za RSE sada tvrdi da je kompanija WDG promet kupila nekretnine Vitezita, dok "nije bilo želje niti ambicije da se bavi proizvodnjom i prometom naoružanja i vojne opreme".
Naglašava da je u toku osnivanje domaće kompanije, u koju bi kao temeljni kapital bile unesene kupljene nekretnine, te da će biti ishodovana suglasnost za proizvodnju eksploziva, oružja i municije te proizvodnju vojnih borbenih vozila.
Vlada Federacije BiH i resorno Ministarstvo energije, rudarstva i industrije nisu odgovorili na upite RSE o tome da li su dobili zahtjev za dozvole i kakva je budućnost proizvodnje u Vitezitu.
Istraga zbog nestanka novca za ukrajinsko naoružanje
Zajedno sa jednom ukrajinskom i nekoliko evropskih kompanija, kupac "Vitezita" se spominje i u aferi o nestanku novca za ukrajinsko naoružanje.
Za odbranu od ruske invazije, ukrajinsko Ministarstvo odbrane je u oktorbu 2022. naručilo 100.000 granata i za to platilo oko 36 miliona dolara.
No, naoružanje nikada nije isporučeno, a Ukrajina je pokrenula sudski postupak za povrat novca.
Vlasnik zagrebačke firme "WDG promet" nije odgovorio na upit RSE da komentira ovaj slučaj.
No, ranije je iz njegove kompanije potvrđeno da su bili uključeni u posao nabavke, ali da im je ukrajinski novac, ukupno 5,6 miliona eura, ukraden s računa u jednoj češkoj štedionici.
Za krađu su optužili uposlenike štedionice, iz koje su pak odgovorili tvrdnjom da je novcem namijenjenim za ukrajinsko naoružanje "kupljena tvornica Vitezit".
Uz Ukrajinu, istraga zbog nestanka novca pokrenuta je i u Češkoj, a pridružile su joj se policijske i pravosudne institucije u BiH na zahtjev Europola.
Facebook Forum