Evropska unija je imenovala Valentina Inzka za specijalnog predstavnika ove institucije. Od Vijeća za implementaciju mira se očekuje da imenovanjem potvrdi njegovu kandidaturu i na funkciju visokog predstavnika. Austrijskog kandidata Valentina Inzka, kao i samu funkciju visokog predstavnika, u BiH različito doživljavaju.
Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić smatra da je od kandidata važniji stav koji će imati međunarodna zajednica:
„Čekamo četvrtog - posljednjeg visokog predstavnika. Znači, trojica prethodnih su bili posljednji, sad je i četvrti posljedni visoki predstavnik. Mislim lično da u personalnom smislu to ne igra neku pretežnu ulogu jer se radi o licu koje provodi politiku međunarodne zajednice. Može biti razlika u metodološkom, individualnom pristupu, ali u suštini bilo koji visoki predstavnik ne provodi ličnu politiku već provodi politiku međunarodne zajednice u BiH. S te strane lični izbor kandidata nije od neke presudne važnosti.“
Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta BiH i potpredsjednuik Stranke za BiH Beriz Belkić o Inzku ima visoko mišljenje, ali napominje kako je to tek dio preporuke - jer ga očekuje mnogo rada:
Bivši član Predsjedništva BiH i zastupnik HDZ-a BiH u državnom Parlamentu Ivo Miro Jović pozdravlja angažman osobe koja poznaje bh. prilike:
„Jedino što mogu konstatirati: nažalost, još nam treba visoki predstavnik. A ukoliko je to i obaveza, onda je dobro da dolazi čovjek iz okruženja koji je involviran u probleme BiH i mislim da je lakša komunikacija i njemu, a i nama samim.“
Za razliku od Jovića, član Glavnog odbora PDP-a Branko Dokić se nada kako je s Inzkom na pragu i kraj mandata Kancelarije visokog predstavnika:
„BiH konačno treba da postane u punom smislu suverena država i da oni koji su izabrani u BiH snose potpunu odgovornost nad svim onim što se dešava u političkom smislu u zemlji. Ja vjerujem da će novi visoki predstavnik, s obzirom da dolazi iz jedne demokratske zemlje, biti jedna velika logistička podrška naporima BiH za pridruživanje EU - i suštinski, da će on biti i prvi čovjek Brisela u tim naporima.“
Uz pretpostavku da međunarodna zajednica ima jasno određene prioritete i razumije aktuelni politički momenat u BiH, Inzkovo imenovanje bi moglo biti dobro po BiH, kaže Halid Genjac, član Komisije za evropske integracije Parlamenta BiH i zastupnik SDA u državnom Parlamentu:
„Mislim da postoje najave i od strane Evropske komisije, a i od strane američke administracije da se BiH stavi u neku vrstu fokusa jer prilike nisu nimalo dobre i nisu obećavajuće, tako da mislim da bi u kombinaciji ovoga što Vijeće za implementaciju mira stavi u prioritete i jednog konzistentnijeg i predanijeg pristupa rješavanju bh. problema, s iskustvom gospodina Inzka - moglo biti dobro za ono što je potrebno BiH.“
Asistentica Odjela političkih nauka i međunarodnih odnosa pri Školi za nauku i tehnologiju u Sarajevu Sabina Čudić, inače saradnik bivšeg visokog predstavnika u BiH Christiana Schwrz-Schillinga, smatra da je ključno da međunarodna zajednica zauzme određeniji kurs prema BiH kako bi visoki predstavnik mogao sprovoditi jasnu politiku:
„Mislim da je sam proces izbora novog predstavnika indikativan da međunarodna zajednica nema jednoglasan stav niti jasnu viziju šta tačno želi sa BiH, osim nekog vrlo generalnog i deklarativnog stava da želi jednu BiH sa funkcionalnim organima vlasti. Definitvno joj nedostaju dugoročne i jasne, detaljne vizije BiH u budućnosti. Nažalost, nedostatak te vizije bh. političari su iskoristili na najgori mogući način.“
Vijeće za implementaciju mira konačnu bi odluku trebalo donijeti krajem marta u Sarajevu. Nakon što je dobio podršku SAD, uz obavezu da se neće ustezati od korištenja bonskih ovlasti, te podršku Rusije, očekuje se da Inzkovo imenovanje bude tek formalnost.
