Dostupni linkovi

Izvjesnost imenovanja Valentina Inzka na dužnost specijalnog predstavnika Evropske unije i visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, nije u ovoj zemlji izazvala posebne reakcije. Osim pohvalnih riječi zbog toga što taj austrijski diplomata dobro poznaje bh. prilike, zvaničnici uglavnom upozoravaju da on osobno neće moći učiniti ništa što je mimo politike međunarodne zajednice.

Evropska unija je imenovala Valentina Inzka za specijalnog predstavnika ove institucije. Od Vijeća za implementaciju mira se očekuje da imenovanjem potvrdi njegovu kandidaturu i na funkciju visokog predstavnika. Austrijskog kandidata Valentina Inzka, kao i samu funkciju visokog predstavnika, u BiH različito doživljavaju.

Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić smatra da je od kandidata važniji stav koji će imati međunarodna zajednica:

„Čekamo četvrtog - posljednjeg visokog predstavnika. Znači, trojica prethodnih su bili posljednji, sad je i četvrti posljedni visoki predstavnik. Mislim lično da u personalnom smislu to ne igra neku pretežnu ulogu jer se radi o licu koje provodi politiku međunarodne zajednice. Može biti razlika u metodološkom, individualnom pristupu, ali u suštini bilo koji visoki predstavnik ne provodi ličnu politiku već provodi politiku međunarodne zajednice u BiH. S te strane lični izbor kandidata nije od neke presudne važnosti.“

Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta BiH i potpredsjednuik Stranke za BiH Beriz Belkić o Inzku ima visoko mišljenje, ali napominje kako je to tek dio preporuke - jer ga očekuje mnogo rada:

Njegova uloga u BiH, uostalom kao i uloga svih prethodnih, biće određena politikom koju će kreirati EU, odnosno SAD, odnosno Vijeće za implementaciju mira. Dakle, on će biti na neki način biti izvršilac radova.
„Njegova uloga u BiH, uostalom kao i uloga svih prethodnih, biće određena politikom koju će kreirati EU, odnosno SAD, odnosno Vijeće za implementaciju mira. Dakle, on će biti na neki način biti izvršilac radova. Vrlo će biti korisno to što on poznaje situaciju i nadam se da će kroz svoje informacije, sugestije stvari okrenuti na bolje. Zaista ima niz zastoja, niz blokada koje nemaju unutar sistem ugrađene mehanizme deblokade i pozicija visokog predstavnika je u ovom trenutku jedina koja može da - izuzev, naravno, dogovora promjene u svijesti ljudi - pokrene stvari koje su zaustavljene.“

Bivši član Predsjedništva BiH i zastupnik HDZ-a BiH u državnom Parlamentu Ivo Miro Jović pozdravlja angažman osobe koja poznaje bh. prilike:

„Jedino što mogu konstatirati: nažalost, još nam treba visoki predstavnik. A ukoliko je to i obaveza, onda je dobro da dolazi čovjek iz okruženja koji je involviran u probleme BiH i mislim da je lakša komunikacija i njemu, a i nama samim.“

Za razliku od Jovića, član Glavnog odbora PDP-a Branko Dokić se nada kako je s Inzkom na pragu i kraj mandata Kancelarije visokog predstavnika:

Vjerujem da će novi visoki predstavnik, s obzirom da dolazi iz jedne demokratske zemlje, biti jedna velika logistička podrška naporima BiH za pridruživanje EU.

„BiH konačno treba da postane u punom smislu suverena država i da oni koji su izabrani u BiH snose potpunu odgovornost nad svim onim što se dešava u političkom smislu u zemlji. Ja vjerujem da će novi visoki predstavnik, s obzirom da dolazi iz jedne demokratske zemlje, biti jedna velika logistička podrška naporima BiH za pridruživanje EU - i suštinski, da će on biti i prvi čovjek Brisela u tim naporima.“

Uz pretpostavku da međunarodna zajednica ima jasno određene prioritete i razumije aktuelni politički momenat u BiH, Inzkovo imenovanje bi moglo biti dobro po BiH, kaže Halid Genjac, član Komisije za evropske integracije Parlamenta BiH i zastupnik SDA u državnom Parlamentu:

„Mislim da postoje najave i od strane Evropske komisije, a i od strane američke administracije da se BiH stavi u neku vrstu fokusa jer prilike nisu nimalo dobre i nisu obećavajuće, tako da mislim da bi u kombinaciji ovoga što Vijeće za implementaciju mira stavi u prioritete i jednog konzistentnijeg i predanijeg pristupa rješavanju bh. problema, s iskustvom gospodina Inzka - moglo biti dobro za ono što je potrebno BiH.“

Asistentica Odjela političkih nauka i međunarodnih odnosa pri Školi za nauku i tehnologiju u Sarajevu Sabina Čudić, inače saradnik bivšeg visokog predstavnika u BiH Christiana Schwrz-Schillinga, smatra da je ključno da međunarodna zajednica zauzme određeniji kurs prema BiH kako bi visoki predstavnik mogao sprovoditi jasnu politiku:

„Mislim da je sam proces izbora novog predstavnika indikativan da međunarodna zajednica nema jednoglasan stav niti jasnu viziju šta tačno želi sa BiH, osim nekog vrlo generalnog i deklarativnog stava da želi jednu BiH sa funkcionalnim organima vlasti. Definitvno joj nedostaju dugoročne i jasne, detaljne vizije BiH u budućnosti. Nažalost, nedostatak te vizije bh. političari su iskoristili na najgori mogući način.“

Vijeće za implementaciju mira konačnu bi odluku trebalo donijeti krajem marta u Sarajevu. Nakon što je dobio podršku SAD, uz obavezu da se neće ustezati od korištenja bonskih ovlasti, te podršku Rusije, očekuje se da Inzkovo imenovanje bude tek formalnost.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG