Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Hoće li opstati najpoznatiji hrvatski list


Vjesnikovo izdanje iz 1968.
Hoće li se najpoznatiji hrvatski dnevni list Vjesnik ugasiti upravo na svoj 70-ti rođendan?

108 novinara nekadašnje "perjanice" hrvatskog novinarstva sa zebnjom iščekuju odluku Vlade, jer sadašnji nakladnik "Narodne novine", zbog milijunskih gubitaka, ne želi taj, i urednički i tiražno oronuo politički dnevnik, više, ni tiskati ni izdavati.

Na dan, kad je prije 70 godina osnovan Vjesnik, 24. lipnja 1940-e, u redakciji nekadašnjeg Vjesnikovog nebodera, koji odavno nije Vjesnikov, ali ga ljudi i dalje tako zovu, dobili smo glavnog urednika on-line izdanja Zlatka Herljevića.

„Čekamo da Vlada nešto odgovori ili da nas pozove na razgovor da vidimo hoćemo li imati novog izdavača ili će nas naprosto 1. srpnja – ugasiti. Nadam se da se to neće dogoditi, mi 29.06 imamo dodjelu naših godišnih nagrada za umjetnost i ja vjerujem da hrvatska javnost neće dozvoliti da se jedan 70-godišnjak samo tako ugasi“, kaže Herljević.

Nema tih dnevnih novina koje mogu opstati s 3.5 tisuće primjeraka, neki procjenjuju i manje od 2000 prodanih na kioscima, s mjesečnim gubitkom od tri milijuna kuna što je 420 tisuća eura, i sve to na teret druge dvije tvrtke, Narodnih novina i Tiskare koje pod teretom krize i same posrću, upozorava predsjednik Sindikata grafičara Stjepan Kolarić.

Naglašava da je stanje alarmantno i 28. lipnja najavljuje jednodnevni štrajk i - ne tiskanje Vjesnika.
Karikatura sa Vjesnikovog sajta povodom 70 rođendana lista


„Nikad Vjesnik, u svojoj 70-godišnjoj povijesti, nije bio profitabilan list, a pogotovo danas kad je postao politički bilten vladajuće strukture.
Njihov je godišnji prihod negdje oko 17 milijuna kuna, a rashod oko 55 milijuna! Mi ne govorimo da se on mora ugasiti, ali vlasnik, a to je država, mora reći kako će se financirati“, naglašava Kolarić.

Gašenjem još jednog lista u Hrvatskoj na cesti bi se našlo dodatnih 200 novinara grafičkih urednika i honoraraca, ističe predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka. Najgore je, kaže Duka, što je medijsko tržište u Hrvatskoj statično i novinari nemaju kuda prijeći.

„Doista se nadam i ne izgleda mi da će Vjesnik prestati ovako naprasno izlaziti", kaže Duka i podsjeća da je "Hrvatsko novinarsko društvo još prije dvije godine predlagalo da postane javni servis ili privatno javno vlasništvo".

"No, treba pričekati još koji dan pa ćemo vidjeti rješenje“, kaže on. Ali, ako i preživi, dodaje Duka, taj list treba iz temelja promijeniti svoju uređivačku politiku.

„Najgori profesionalni pad Vjesnik je doživio zadnjih pet godina, profesionalno se spustio na najnižu granu. Premda je 90-tih godina Vjesnik bio list koji je branio sve stavove Franje Tuđmana, ali on je imao jednu svoju logiku, bio je profesionalan list. Ali, zadnjih 5 godina, što se tiče
Ovakav Vjesnik nije nikome potreban, ali se iz ovakvog Vjesnika može napraviti dobra javna novina, koja neće biti slugom dnevne politike
unutarnje politike, bio je apsolutno neprofesionalan“, smatra Duka.

Jedan od Vjesnikovih najpoznatijih urednika, iz 70-tih, Božo Novak, podsjeća da je Vjesnik u bivšoj državi imao jednu od najjačih dopisničkih mreža u inozemstvu, iz njega su potekla sva viđenija imena pisanog novinarstva u Hrvatskoj, bio je nacionalni list, početkom 70-tih dosegao čak 103 tisuće prodanih primjeraka jer se držao formule koju je preuzeo iz Washington Posta - blizak Vladi, ali kad treba kritičan.

„Nakon sloma Hrvatskog proljeća Vjesnik je postao glasilo politike, bez potrebnog kritičkog otklona i čitatelji su ga polako napuštali. Kad je došla 90-ta, tadašnja vlast i Tuđman, nisu imali jasnu koncepciju kakve medije Hrvatska treba u višestranačju. Uvijek su željeli medije držati pod kontrolom. No, početkom 2000. Vjesnik je ponovo pokušao ući u formulu dobrog lista, i bio je čak došao do naklade od 25 000, ali u zadnje vrijeme opet je postao previše vezan za dnevnu politiku i one koji su na vlasti i to mu se - osvetilo“, kaže Novak.

Novinar Dražen Vukov Colić bio je dugogodišnji Vjesnikov dopisnik iz New Yorka (1975-1980) pa sve izvjesnije gašenje nekadašnjeg simbola hrvatskog novinarstva doživljava, prema vlastitim riječima, vrlo emotivno.

„Ovakav Vjesnik nije nikome potreban, ali se iz ovakvog Vjesnika može napraviti dobra javna novina, koja neće biti slugom dnevne politike, prokockanog kapitala i osobnih frustracija. A u takve ljude spadaju mnogi od današnjih Vjesnikovih grobara, čije su ruke podjednako prljave, pa se u pokapanju Vjesnika sigurno krije i jedna pritajena grabež, u službi novog monopola“, kaže Colić.
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG