Dostupni linkovi

Po nacionalnosti, a ne po sposobnosti


Sjedište Vijeća ministara BiH
Vijeće ministara BiH nije danas postiglo konsenzus o imenovanju direktora triju državnih institucija - Direkcije za evropske integracije BiH, Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO) te Regulatorne agencije za komunikacije.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić pojasnio je na konferenciji za medije po okončanju sjednice da će se Vijeće na narednoj sjednici pokušati da usaglasi o ovom pitanju.

Predloženi kandidati su Lidija Topić, koja je na konkursu u organizaciji Agencije za državnu službu BiH ostvarila najveći broj glasova za mjesto direktora Direkcije za evropske integracije, Zoran Tegeltija kandidat za direktora UIO te Kemal Huseinović, kandidat za direktora RAK-a.

Bošnjački ministri bili su protiv imenovanja, a ključni problem je nacionalni balans koji je, kako tvrde u Stranci demokratske akcije, narušen na štetu Bošnjaka.


Narušavanje nacionalnog balansa


Izbor direktora u državnim agencijama u BiH odavno nije pitanje naboljeg kandidata, već da li na tom mjestu treba biti Bošnjak, Srbin ili Hrvat, pa BiH zbog toga još nema direktora Direkcije za evropske integracije Uprave za indirektno oporezivanje i Regulatorne agencije za komunikacije.

Osim Suda BiH i novoimenovanog direktora u Agencije za policijsku podršku, prema stavu SDA, Bošnjaci bi trebali biti na čelu i ovih institucija jer bi u protivnom bio narušen nacionalni balans.

Halid Genjac
Narušavanje balansa predviđenog Ustavom bi, prema predsjedniku Glavnog odbora SDA Halidu Genjcu, bilo opasno:

„Ili da predsjedavajući Vijeća sa svojim zamjenicima postigne politički kompromis sagledavajući cjelokupnu sliku rukovodećih pozicija i da se onda upražnjena mjesta imenuju nastojeći da se zadovolji približno ta ustavna obaveza, ili da to naprave lideri vladajućih stranaka i da se onda na osnovu toga, kao što je to uvijek do sada bivalo, vrši imenovanje pozicija. Sve drugo, zaklinjanje u nekakve principe sposobnosti, a ispod toga ostavrivanje slike koja je veoma štetna, misliti da se pozicije predstavnicima jednog naroda povećavaju, a pozicije drugog naroda smanjuju i očekivati da to izdobri -jednostavno nije moguće.“

Od predsjedavajućeg Vijeća ministara Nikole Špirića zatraženo je da odgodi najavljena imenovanja i napravi sporazum o etničkoj zastupljenosti vodećih pozicija u institucijama iz nadležnosti Vijeća ministara BiH. No, Špirić kaže kako je pokušao sve, ali konsenzusa nema, te da treba insistirati na najboljem kandidatu:

Nikola Špirić
„Vi znate da sam zakazivao sastanak sa liderima političkih partija, nisu došli. Zakazivao sastanak sa ministrima, pa nisu došli. Pa šta treba? Treba kupovati vrijeme da ostanu vršioci dužnosti da bi se pričalo da je jedan narod ugrožen, ili da je neki narod ugrožen u ovoj zemlji. Smiješno. Pa time se šalje poruka da ukoliko je direktor Direkcije Srbin, da bi trebao da radi samo u interesu Srba, Bošnjak samo u interesu Bošnjaka, Hrvat samo u interesu Hrvata. Gdje je tu BiH? Gdje je država? Ko to daje doprinos trodjelnoj podjeli zemlje, a priča kako bi zemlja trebala biti integralna?“


Špirić najavljuje i druge poteze


Na čelu Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje je Hrvat, a na mjesto direktora najkvalificiraniji je Zoran Tegeltija iz SNSD-a, dok je bošnjački kandidat i dosadašnji direktor, kojem je prošle godine istekao mandat, Kemal Čaušević po rezultatima iza njega. O Tegeltiji će se ministri izjašnjavati na narednoj sjednici, kao i o imenovanju Kemala Huseinovića na mjesto direktora RAK-a.

Kad je riječ o imenovanju direktora Direkcije za evropske integracije, na čijem je čelu ranije bio Bošnjak, Osman Topčagić, najviše bodova na konkursu za novog ostvarila je Hrvatica Lidija Topić. Iako nacionalno nepodobna, Topićeva, shodno propisima koji nalažu da najuspješniji kandidat, ako Vijeće ministara ne postigne dogovor u određenom roku, automatski postaje direktor čak i ako ne postoji politički dogovor stranaka, kaže Špirić:

„Ono što ću učiniti, a da ne bi zemlja trpjela, jeste da ću danas napisati pismo Državnoj agenciji da iskoristi zakonske mogućnosti i da po isteku od 30 dana imenuje najbolje rangiranog kandidata, a to je gospođa Lidija Topić.“

No, Genjac ne dijeli ovaj stav jer je pitanje najboljeg kandidata, kako kaže, pitanje glasanja komisije po nacionalnom kriteriju:

„Ja uopće ne mogu garantovati da su najbolji kandidati oni koji su dobili najviše bodova. Ako uzmete testiranje, uočavate tendenciju da se po nacionalnom kriteriju dodjeljuju bodovi 100 posto. I jednostvano to ne radi jedan član komisije, nego to urade svi članovi komisije iz jednog naroda na isti način.“


A gdje su Hrvati?


Vijeće ministara BiH, prema SDA, na vodeće pozicije u bh. institucijama imenovalo je 25 Srba, 19 Bošnjaka, 14 Hrvata i jednog ostalog, iako Ustav BiH predviđa da na tim funkcijama treba biti najmanje 26 Bošnjaka, 18 Srba i 10 Hrvata, te da se u ovakvoj raspodjeli smatraju oštećenima. Ove brojke, tvrdi Špirić, nisu tačne, te da je kompromis moguć:

Ivo Miro Jović
„Ako smo svi konstitutivni i ravnopravni, imamo tri agencije, odnosno bile su četiri, šta smeta da dva direktora budu Bošnjaci, jedan Srbin, jedan Hrvat? Je li ima narušene konstitutivnosti? Nema. Ali ovdje se hoće reći ako svi nisu Bošnjaci, da je to protiv Bošnjaka. Ja mislim da to nije dobro. Ne treba kompromis sa mnom. Ovdje treba kompromis unutar bošnjačkih političkih partija. Od toga zavisi rješenje.“

Zastupnik HDZ-a BiH u državnom Parlamentu Ivo Miro Jović smatra da zbog ovakvog pristupa trpe svi građani, te da se nezadovoljstvo ne rješava blokadama već dogovorom:

„Treba voditi računa, takva smo koncipirana zemlja, i o nacionalnoj zastupljenosti, a u svakom slučaju i o kvalitetu. Ja kao čovjek koji dolazi iz reda hrvatskog naroda itekako imam primjedbi na zastupljenost Hrvata u tijelima vlasti BiH, posebno na razini države. A i ovih dana smo svjedoci kada je MIP u pitanju - 15 ljudi se prima, nijedan od njih Hrvat, a u tom ministarstvu svakako već nema Hrvata. Ne možemo zatvoriti oči pred takvim istinama, ali ne možemo ni trpjeti da zemlja toliko zaostaje.“


Rješenje krize s imenovanjima ključnih ljudi, u šta vjeruju i u Vijeću ministara i u SDA-u, je da se pokuša na drugim pozicijama kojima ističe mandat imenovati osobe iz reda manje zastupljenog naroda.

Tako bi se izbjeglo da na ključnoj poziciji u jednoj agenciji uvijek bude Srbin ili Hrvat ili Bošnjak - samo zato jer mu je to mjesto zagarantovano nacionalnim opredjeljenjem.

Pogledajte komentare (7)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG