Dostupni linkovi

Spirala nasilja, Venecuela izlazi iz Organizacije američkih država


U neredima je povrijeđeno više od 400 ljudi. Foto: Sa protesta protiv predsjednika Nicolasa Madura

U Veneculi već skoro mjesec dana traju građanski protesti protiv socijalističke vlade predsjednika Nicolasa Madura, koji su eskalirali u protekle dvije sedmice kada su na ulice izašle provladine pristalice, što je izazvalo sukobe u kojima je stradalo 29 osoba, više od 400 povrijeđenih i 1.300 uhapšenih. Osim u Karaksu protesti i sukobi su intenzivirani i u drugim gradovima Venecule.

Zemlja bogata naftom, u kojoj su već skoro godinu dana rafovi prodavnica parazni, cijene hrane odletjele u nebo, a bolnice bez osnovnih sredstava za liječenje pacijenata, najavila je juče da će se povući iz Organizacije američkih država (OAS), regionalnog tijela koje oštro kritikuje politiku Madura.

Povlačenje Venecule iz Organizacije američkih država stiže kao ljutit odgovor na pritisak ovog regionalnog bloka na vladu predsjednika Nicolasa Madura zbog načina na koji tretira političku krizu.

Ministrica vanjskih poslova Delcy Rodriguez najavila povlačenje iz OAS
Ministrica vanjskih poslova Delcy Rodriguez najavila povlačenje iz OAS

"Po instrukciji predsjednika Venecule, Nicolasa Madura, mi ćemo poslati pismo žalbe i povelačenja iz Organizacije američkih država i započeti proceduru koja će trajati 24 mjeseca", saopštila je kasno sinić ministrica vanjskih poslova Delcy Rodriguez.

"Pojasniću da Venecuela neće učestvovati u bilo kakvim budućim aktivnostima niti događajima ove grupe zemlja – koje samo žele da podriju stabilnost i i mir u našoj zemlji, pokušavjući da intervenišu i da se miješaju", rekla je šefica diplomatije Venecule i optužila ovo tijelo da je "intervenistička kolicija" koju predvode SAD.

OAS je formirana 1948. kao tijelo koje promoviše regionalnu stabilnost i kooperaciju, a čine ga 34 države Sjeverne, Centralne, Južne Amerike i Kariba. Organizacija je posljednjih mjeseci veoma kritična prema situaciji u Venecueli, koja je kulminirala neredima. Trenutni generalni sekretar, bivši urugvajski ministar vanjskih poslova Luis Almagro je Madura nazvao diktatorom zbog gušenja opozicije i građanskih protesta.

"Ovo je autoritarizam koji se krije iza oružanih snaga, koje već dugo ne djeluju kao snage reda već kao snage represije i terora", rekao je Almagro.

On je prošlog mjeseca objavio izvještaj na 75 strana o situaciji u Venecueli, optužujući Madura za sistematsko kršenje ljudskih prava i standarda demokratije. On je tada najavio da će Venecuela biti suspendovana ukoliko Maduro ne pristane na organizovanje opštih izbora, što je i zahtjev opozicije.

Situacija se u međuvremenu pogoršala, a protesti širom Venecule proširili nakon čega je Maduro na ulice izveo svoje pristalice, pa se u zemlji posljednje dvije sedmice održavaju i opozicioni i provladini protesti, zbog čega su sukobi intenzivirani. Broj žrtava je dostigao 29, a među stadalima ima srednjoškolaca i studenta.

Protesti u Venecueli protiv Madura traju već mjesec dana
Protesti u Venecueli protiv Madura traju već mjesec dana

U neredima je povrijeđeno više od 400 ljudi, gotovo 1.300 je uhapšeno, potvrdio je glavni državni tužalac Venecuele. To uključuje i hapšenje 14 novinara, dok je više od 100 novinara napadnuto tokom pokrivanja protesta.

Zabrinutost zbog oštrijih tenzija u Venecueli iskazale su i SAD i Evropska unija. Međunarodna oranizacija za ljudska prava Amnesty International (AI) apelovala je vladu da prekine sa "progonom" i hapšenjem demonstranata bez zakonskog osnova.

Posljednja serija protesta je izbila nakon što je Vrhovni sud te zemlje 29. marta preuzeo kontrolu nad državnim parlamentom, koji je kontrolisala opozicija. Sud je svoju odluku promijenio tri dana kasnije, ali je opozicija već bila na ulicama i to u velikom broju, koristeći priliku da protestuje protiv Madurove vlade.

Osim izbora, opzicija, koja je u parlametu neuspješno tražila opoziv Madura, traži i puštanje iz zatvora brojnih opozicionih političara uhapšenih nakon što je aktuelni predsjednik preuzeo dužnost 2013, nakon smrti Huga Chaveza.

Venceula je jedna od svjetskih država bogatih naftom, no njeni građani bukvalno gladuju naročito posljednjih godinu dana, od kada je ekonomska kriza dosegla vrhunac. Prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) inflacija će u Vencueli ove godine doseći 700 posto.

U zemlji nedostaje osnovnih životnih namirnica, a i kada ih ima cijene su suludo visoke. Pacijeniti umiru u bolnicama zbog nedostatka elementarnih medicinskih potrepština.

Madurove pristalice, koje su juče izašle na ulice Karakasa takođe u velikom broju, za nasilje krive opoziciju.

"Pozivamo opzciju da odustanu od nasilja", rekao je za AFP Freddy Guttierrez, Madurov pristalica.

Obje se strane međusobno optužuju za spiralu nasilja.

Ulice Karakasa, glavnog grada Venecuele, 26. marta 2017.
Ulice Karakasa, glavnog grada Venecuele, 26. marta 2017.

Opozicija i sve nezadovoljniji građani insistiraju na tome da neće prekinuti sa protestima do izbora koji su, tvrde, jedini način izlaska zemlje iz duboke krize.

"Želim da umrem u Venecueli koja je slobodna od diktature", kaže sedamdesetogodišnja Elizabeth Freites i dodaje: "Potestovala sam skoro mjesec dana i nastaviću dok ne izađemo iz ove situacije".

Nedavno istraživanje agencije za ispitivanje javnog mnjenja Venebaromtero ukazuje da je sedam od 10 građana Venecuele protiv predsjednika Nicolasa Madure.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG