Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Velika nezaposlenost će imati dalekosežne posljedice


Popunjavanje prijave za posao, ilustracija

U zemljama zapadnog Balkana ima oko dva i po miliona nezaposlenih, ali najviša stopa je u BiH i iznosi 44 posto. Stručnjaci upozoravaju i kako je prevelika nezaposlenost najveći ekonomski problem sa kojim se BiH suočava, te da će to ostaviti dalekosežne posljedice po cijelo društvo i državu u budućnosti. Još kada bi to neko od predstavnika vlasti svih ovih godina imao i da čuje.

Pedesetogodišnji Josip Večerak, nakon skoro 20 godina rada u sarajevskoj firmi Energoinvest, prije tri godine ostao je bez posla. Njegovo preduzeće je otišlo pod stečaj, a on se morao prijaviti na zavod za zapošljavanje. Po struci mašinski tehničar, Josip punih 36 mjeseci ne uspijeva doći do zaposlenja, niti ga je u proteklom periodu bilo ko iz zavoda pozvao kako bi ga obavijestio da za njega posla ima:

„Moje lično iskustvo je: uhvati se onoga što znaš, od svega u životu probaj nešto napraviti da zauzmeš neki smjer - ili da se negdje zaposliš ili da nešto pokreneš sam - i to je to“, kaže Večerak.

Zavodi za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini potpuno su izgubili primarnu funkciju zbog koje su i osnovani. Postali su tek statistički mjerač broja nezaposlenih u državi i zanimanja koja se tržištu nude.

„Veliki dio sredstava i energije ove institucije troše na socijalnu sigurnost nezaposlenih osoba. Zapravo, ostvarivanje velikog broja prava na osnovu statusa nezaposlenosti omogućava da se prijavi znatno veći broj ljudi nego što je stvarna slika nezaposlenosti u BiH. Ono što bi zaista željele sve institucije zapošljavanja, zavodi i službe za zapošljavanje u BiH, postići jeste da se svi resursi stave na raspolaganje u funkciji posredovanja u zapošljavanju“, kaže Omer Korjenić, rukovodilac Sektora za zapošljavanje u Federalnom zavodu.

Svako ko ostane bez posla u Bosni i Hercegovini, a prije toga je bio u radnom odnosu najmanje osam mjeseci i ima uplaćene doprinose, ima pravo na novčanu naknadu tri mjeseca. Novac od zavoda se maksimalno može koristiti dvije godine, u zavisnosti od godina staža, i iznosi 40% prosječne neto plate, što je oko 160 eura.

I ne samo to. Nakon što nezaposleni iskoriste tu mogućnost, do novog zaposlenja, imaju pravo na zdravstveno osiguranje. To je razlog zbog kojeg 14 javnih institucija za zapošljavanje u državi godišnje troši oko 100 miliona eura.

„Stvarni broj nezaposlenih u BiH ne prelazi 300.000, i to tvrdim vrlo odgovorno. Ostalih 250.000 su na biroima, odnosno na evidencijama, isključivo radi zdravstvenog osiguranja i drugih beneficija koje proizilaze iz formalnog statusa nezasposlene osobe“, navodi Adis Arapović iz Centara civilnih inicijativa.

Sve veća zaduženja

I u ovom primjeru se vidi kako država ide linijom manjeg otpora, pa umjesto poticaja za nova radna mjesta, novac troši na plaćanje brojnih službi za zapošljavanje, od kojih, objektivno, građani nemaju ništa.

Istovremeno, sve su veća zaduženja kod MMF-a, a situacija se dodatno usložnjava i nakon majskih poplava u kojoj je nastradalo 10% bosanskohercegovačke privrede. Procjene, naime, govore kako će zbog te činjenice pad bruto društvenog proizvoda biti još veći.

“Od prethodnih 2,2 %, koje je koristio MMF kao polazište, doći će do pada do 1,1,% do kraja godine. To će imati niz posljedica - poljoprivreda će najviše stradati, biće zabilježen veći trgovinski deficit koji će se, najvjerovatnije, vratiti na 10% bruto društvenog proizvoda“, upozorava Ricardo Zapata Marti, koordinator za procjenu potreba za sanacijom u ime Evropske unije.

Odgovor kako riješiti nagomilane probleme u ekonomiji i zapošljavanju ovdašnje vlasti nemaju. Na to ukazuju i ekonomisti koji upozoravaju kako se ništa bitnije neće promijeniti i u narednih nekoliko mjeseci.

„Jednostavno, čitavo razmišljanje zadnjih četiri godine je samo koja će nam međunarodna finansijska institucija dati kredit, dati kredit, dati kredit. Ali, nažalost, i građani sami znaju - kad se puno zadužuju, moraju nekad i propasti. Prema tome, oni ovu državu vode u tunel, u kojem nijedan normalan ekonomista ne vidi neko svjetlo“, ocjenjuje nekadašnji državni ministar finansija Fuad Kasumović.

„Vlast koja nas krade, gdje je ogroman kriminal, gdje su milijarde pokradene u sistemu vlasti, gdje imamo multimilionera koji su iznijeli u vrijednosti oko 13 milijardi iz BiH. Skoro da je nemoralno tražiti od Evrope da nam da donaciju kad smo izloženi tolikoj pljački naroda i tolikom kriminalu unutar sistema, koji funkcioniše tako što pljačka narod“, naglašava ekonomski analitičar Aleksa Milojević.

U zemljama zapadnog Balkana ima oko dva i po miliona nezaposlenih, ali najviša stopa je u BiH i iznosi 44 posto. Posljednji statistički podaci govore kako je u februaru 550.000 osoba bilo bez posla.

Stručnjaci upozoravaju i kako je prevelika nezaposlenost najveći ekonomski problem sa kojim se Bosna i Hercegovina suočava, te da će to ostaviti dalekosežne posljedice po cijelo društvo i državu u budućnosti. Još kada bi to neko od predstavnika vlasti svih ovih godina imao i da čuje.

XS
SM
MD
LG