Dostupni linkovi

Veća ovlašćenja američkog Kongresa u pregovorima sa Iranom


Zgrada Kongresa
Zgrada Kongresa

Predstavnički dom američkog Kongresa velikom većinom usvojio je u četvrtak veče zakon kojim se daje Kongresu pravo da razmatra i, eventualno, odbije sporazum Grupe pet plus jedan sa Iranom.

Zakon je prošao Senat prošle sedmice, pošto su senatori postigli kompromis da uklone neke od njegovih "teških" odredbi, a predsednik SAD Barak (Barack) Obama se složio da odustane od veta.

Zakon je usvojen sa 400 glasova za i 25 protiv i biće upućen u Belu kuću, gde su zvaničnici administracije najavili da će Obama potpisali zakon.

Zakon koji omogućava nadzor nuklearnog sporazuma s Iranom iz 2015. daje Kongresu 30 dana da razmotri njegovu konačnu verziju pošto ga međunarodni pregovarači postignu i za to vreme sprečavaju Obamu da privremeno ukine bilo koje američke sankcije Iranu koje je doneo Kongres.

Ukoliko Senat i Predstavnički dom američkog Kongresa usvoje rezoluciju kojom se neodobrava (odbacuje) sporazum Grupe 5+1 (SAD, Velika Britanija, Francuska, Rusija, Kina i Nemačka i Irana), to bi sprečilo Obamu da ponudi bilo kakvo ukidanje sankcija Teheranu.

Takve sankcije mogu biti trajno ukinute, isključivo, od američkog Kongresa, navedeno je u dokumentu.

Zakon je prošao Senat prošle sedmice, pošto su senatori postigli kompromis da uklone neke od njegovih "teških" odredbi, a Obama je u utorak odustao od protivljenja predlogu zakona kojim se daje Kongresu mogućnost da se izjasni o nuklearnom sporazumu s Iranom, nakon što su članovi Demokratske stranke pregovarali o izmenama dokumenta koji je dobio snažnu podršku obe partije.

Barak Obama i Džon Keri na sastanku GCC grupe
Barak Obama i Džon Keri na sastanku GCC grupe

Umesto toga se zahteva da administracija šalje Kongresu redovne detaljne izveštaje o čitavom nizu pitanja, uključujući iransku podršku terorizmu, balistički raketni i nuklearni program.

Pojedini konzervativni republikanski kongresmeni bili su protiv i ovog zakona, koji je predložio senator Bob Korker (Corker), takođe iz njihove partije, ističući da ne postavlja dovoljno oštre uslove prema Iranu.

Da bi ublažili njihovo nezadovoljstvo, čelnici Kongresa su prihvatili pooštravanje američkih sankcija prema šiitskoj radikalnog grupi Hezbolah, koja je produžena ruka Irana u Libanu od 1980-ih a sada se bori na strani sirijskog predsednika Bašara al Asada u ratu u ovoj zemlji.

Predsedavajući Predstavničkog doma Džon Bejner (John Boehner) je izjavio da je ovaj zakon jedini način na koji Kongres može da spreči “loš dogovor”, naglašavajući da Amerikanci i njihovi saveznici brinu da će Obama “učiniti sve da dođe do sporazuma”.

Pregovarači Grupe 5+1 Iran, zajedno sa predstavnikom Teherana, žure da postignu dogovor o iranskom spornom nuklearnom programu, do kraja juna kada ističe postavljeni krajnji rok.

Prethodno je američki državni sekretar Džon Keri (John Kerry) pozvao kongresmene, koji se protive sporazumu šest svetskih sila sa Iranom, da "obustave paljbu" dok ne vide konačan sporazum koji treba da bude potpisan do kraja juna.

Keri je izjavio da administracija treba da ima slobodu pregovaranja bez mešanja sa strane sve do 30. Juna.

Izrael zadovoljan dogovorom Obama-Kongres

Izrael je zadovoljan kompromisnim dogovorom postignutim izmedju Kongresa SAD i predsednika Baraka Obame, izjavio je izraelski ministar Juval Stajnic, zadužen za obaveštajne poslove.

Juval Stajnic
Juval Stajnic

"Mi smo zaista srećni, to je dostignuce izraelske politike, govor (izraelskog premijera Benjamina Netanijahua) u Kongresu bio je je odlučujući za donošenje ovog zakona, koji je veoma važan elemenat u sprečavanju lošeg dogovora ili bar za poboljšanje sporazuma i doprinos da bude razložniji", izjavio je Stajnic za Radio Izrael.

Obama je uložio ogromni politčki kapital tokom čitavog svog mandata da se postigne medjunarodni sporazum, koji bi osigurao da Iran neće razviti nuklearno oružje, oslanjajući se na oštre sankcije, koje su paralisale iransku ekonomiju i primorale tu zemlju da pregovara.

Netanijahu i Obama umnogome se razlikuju u odnosu na sporazum s Iranom.
Izrael strahuje da neće biti dovoljno striktan i da će dozvoliti Islamskoj Republici da razvije nuklearno oružje.Na te opasnosti je Netanijahu upozorio početkom marta o u govoru pred Kongresom, na poziv republikanaca uprkos protivljenju Bele kuće.

Iran tvrdi da razvija nuklearni program u mirnodopske svrhe, ali nikada nije prihvatio inspekcije i tajio je ranije neka nuklearna postrojenja.

Obezbeđenje odgovorajućih inspekcija je ključno za SAD i druge zapadne sile da se osigura da konačan sporazum bude efektivan i da ubedi skeptični Kongres SAD i Izrael da ga prihvate.

Okvirni sporazum o spornom nuklearnom programu postignut je 2. aprila.

U međuvremenu, Obama je u četvrtak obećao "čvrstu" posvećenost bezbednosti država Persijskog zaliva, a Vašington najavio jačanje vojne saradnje sa arapskim saveznicima pred rastućim uticajem Irana u tom regionu.

U saopštenju izdatom posle sastanka predsednika Obame i lidera šest zemalja Persijskog zaliva u Kemp Dejvidu kod Vašingtona, osuđene su "destabilizirajuće aktivnosti Irana" na Bliskom istoku.

Međutim, u izjavi novinarima posle sastanka, Obama se založio da se "ne marginalizuje" Teheranu s kojim SAD već godinama pregovaraju o njegovom kontroverznom nuklearnom programu.

U Kemp Dejvidu, SAD i zemlje Saveta za saradnju u Zalivu (GCC: Saudijska Arabija, Bahrein, UAE, Kuvajt, Oman i Katar) su se složili da "sarađuju (...) pred spoljnom pretnjom teritorijalnom integritetu bilo koje države-članice GCC", piše u saopštenju Bele kuće.

U tekstu se čak eksplicitno pominje Teheran - regionalni rival sunitskih zemalja Zaliva: "Sjedinjene Države i države-članice GCC se protive i sarađuju u borbi protiv destabilizirajuće aktivnosti Irana u regionu".

XS
SM
MD
LG