Upravo sam se vakcinisao i sve je dobro prošlo, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) osamdesetčetvorogodišnji Milutin Vukčević koga smo sreli ispred glavnog punkta za vakcinaciju u Podgorici.
“U novembru prošle godine sam bolovao od kovida i ne želim ponovo da prolazim kroz taj pakao. I danas osjećam posljedice i jedva sam dočekao vakcinu”, kaže Milutin.
Milutin je jedan od 2 posto trenutno vakcinisanih u Crnoj Gori.
Vakcinacija protiv korona virusa počela je 20. februara a prve doze primilo je preko 13.000 osoba, što znači da se u prosjeku vakciniše oko 400 ljudi dnevno.
Zadovoljan je i Vučeta Braunović (82) koji kaže da je imao sreće što mu je vakcinu dala medicinska sestra koja ima “laku ruku” pa ga nije boljelo.
“Ja sam prvi u familiji koji se vakcinisao. Nijesam imao dilemu, za razliku od nekih prijatelja i rodbine koji neće da se vakcinišu jer misle da ih od virusa štiti to što su jaki, zdravi ili su dosta mlađi. Pušti đavola, neću da rizikujem jer znam kako su mnogi loše prošli od ovoga”, kaže Vučeta.
Imunizacija u Crnoj Gori
Vučeta je na vakcinaciju došao u pratnji četrdesetdvogodišnje kćerke Jovane, koja se takođe prijavila za vakcinu.
“Nema te vakcine koju ne bih primila, da se vratimo u pređašnje stanje. Pa neka me i čipuju, ako treba“, kaže u šali Jovana.
Istraživanja agencije IPSOS pokazuju da raste broj građana koji namjeravaju da se vakcinišu. Naime, prema rezultatima iz marta, 51 odsto građana želi da se vakciniše, što je porast u poređenju sa rezultatima iz januara kada je za vakcinaciju bilo 44 posto građana, odnosno decembra kad je taj procenat bio 42.
Antivakseri uglavnom na društvenim mrežama
Iz Ministarstva zdravlja najavljuju početak kampanje za masovnu imunizaciju stanovništva protiv korona virusa a najveći izazovi su im, kako su naveli, socijalne mreže. Naime, protivnici vakcinacije najprisutniji su upravo na društvenim mrežama gdje iskazuju skepsu prema imunizaciji.
U istraživanju IPSOS-a kao dva glavna razloga zbog kojih se crnogorski građani dvoume oko imunizacije su zabrinutost zbog brzine odobravanja novih vakcina i mogućih neželjenih efekata koje ih prate, što potvrđuju i sagovornici RSE.
“Nijesam antivakser, samo mislim da imam pravo na više informacija i dok ih ne dobijem sve vakcine generalno, uključujući i ovu, uzimam sa rezervom“, kaže četrdesetpetogodišnja Anđelija iz Podgorice. Ističe da ne vjeruje u vakcinu koja je napravljena za godinu.
“Ja vjerujem u vakcine mrtvih sojeva koje su se nekad pravile i testirale po 10 godina ali ne vjerujem u koje se testiraju tri mjeseca”, navodi.
Slobodanka sa Cetinja smatra da ni ljekari ne znaju dovoljno o virusu i vakcini.
“Vakcina ne garantuje imunitet, i dalje ćemo nositi maske i izbjegavati drage osobe, a koliko vidim sve češće se javljaju ljudi zbog posljedica izazvanih vakcinisanjem”, kaže Slobodanka i zaključuje da ne želi da primi vakcinu koja “prethodno nije testirana čak ni na miševima”.
Struka i nauka bez dileme za imunizaciju
Epidemiolozi uvjeravaju građane da su vakcine sigurne i učinkovite, te da su za sada jedino sredstvo da se okonča pandemija i život vrati u normalu.
Iako u Ministarstvu zdravlja socijalne mreže prepoznaju kao glavni teren za antivaksersku kampanju na koju treba odgovoriti, u Institutu za javno zdravlje nam nijesu odgovorili kako se boriti protiv tih dezinformacija.
“Neću komentarisati poruke protiv vakcinacije na društvenim mrežama jer se kao ljudi od struke trudimo da javnost informišemo o naučno utemljenim činjenicama, a one govore da su vakcine bezbjedne”, kaže za RSE Marija Božović epidemiološkinja iz Instituta.
“Postoji strah od neželjenih efekata ali građani treba da znaju da su vakcine prošle tri rigorozne faze provjere. Simptomi koji se javljaju su uobičajeni i pokazatelj su da organizam reaguje na vakcinu“, kaže doktorka Božović.
Kojom količinom vakcina raspolažu zemlje Zapadnog Balkana?
Ruski epidemiolozi pozvani u kontrolu
Premijer Zdravko Krivokapić izjavio da je uspjeh u vakcinaciji glavni uslov za prihodovanje od turizma, navodeći predviđanje da do sredine jula bude vakcinisano oko 35 odsto građana Crne Gore.
A iz Rusije su, međutim sumnjičavi prema crnogorskim kapacitetima.
Na skepsu koja je stigla iz Moskve da će Crna Gora epidemiološki biti spremna za sezonu, iz Vlade su odgovorili pozivom ruskim stručnjacima da dođu u kontrolu.
Naime, predsjedavajući ruske Dume Vjačeslav Volodin, kako je prenio Tas, rekao je da ruski stručnjaci “moraju da odu u Crnu Goru”, kao i u druge zemlje koje su otvorene za ruske turiste, i procijene epidemiološku bezbjednost.
"Crna Gora nije spremna da primi turiste. Ne bave se vakcinacijom i medicinom. Crna Gora mora mnogo da uradi da pozove ruske turiste, oni nemaju ništa spremno za ovo", rekao je Volodin novinarima.
Crna Gora je otvorena za dostavljanje svih epidemioloških i zdravstvenih podataka ruskim partnerima, kako bi se uvjerili u epidemiološku situaciju, saopštila je državna sekretarka za turizam u Ministarstvu ekonomskog razvoja Ivana Đurović. Kako je navela, u Vladi su sigurni da će, i uz pomoć ruskih vakcina, spremno dočekati turističku sezonu.
"Ako smatraju da treba da se uvjere na licu mjesta, spremni smo i da primimo delegaciju ruskih stručnjaka, koja bi se uvjerila u stanje i dinamiku epidemiološke situacije, koja, nasuprot mnogih zemljama u Evropi, bilježi pozitivan trend", rekla je Đurović.
Šta pokazuju podaci?
Crna Gora u odnosu na države regiona mjesecima ima najviše inficiranih korona virusom, kao i najveću četrnaestodnevnu incidenciju novih slučajeva infekcije na 100.000 stanovnika. Od nedavno ima i najveći broj preminulih u regionu.
Prema podacima Johns Hopkins univerziteta, Crna Gora je četvrta u svijetu po broju preminulih na 100.000 stanovnika, iza San Marina, Češke i Belgije.
Ako bi se nastavilo ovom dinamikom vakcinacije, prema proračunu, za godinu bi bilo vakcinisano manje od trećine stanovništva.
U Crnu Goru je do sada ukupno dopremljeno 44.000 doza vakcine, ruskog Sputnjik V i kineskog Sinofarma. Iako su najavljene, vakcina proizvođača Fajzer i Astra Zeneka za sad nema.
Facebook Forum