Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Uzbekistan zabranio tursku seriju 'Kara sevda'


Ilustrativna fotografija

Autor: Ron Synovitz

Turski serijal Kara sevda (Beskrajna ljubav) milionima gledalaca u više od 70 država možda izgleda kao bezopasna televizijska serija o zabranjenoj romansi. Ali u Uzbekistanu, gdje su državne službe sigurnosti decenijama čvrsto kontrolisale religiju, pod maskom borbe protiv islamskog ekstremizma, kontroverza o turskoj sapunici signalizira preokret bez presedana.

Vlada Uzbekistana je poslušala pozive i radikalih islamista i umjerenih muslimana da zabrani program.

Takav razvoj bio je nezamisliv prije smrti predsjednika Islama Karimova, autokrate koji je od 1989. godine držao Uzbekistan pod čvrstim uzdama i bio vrlo sumnjičav prema vjerskim radikalima. Ali, godinu i po dana nakon smrti Karimova, zabrana serije Bekrajna ljubav pokazuje da predsjednik Šavkat Mirzijojev uvodi novi kurs prema islamu.

Islam Karimov umro je 2016. godine
Islam Karimov umro je 2016. godine

Anet Bor, saradnica na euroazijsko-ruskom programu u Institutu za međunarodne odnose Chatam House, napominje da se zabrana uvodi upravo u trenutku kada Mirzijojev "pokušava da nadogradi ulogu i lice umjerenog islama".

Umjesto da podlegne pritiscima radikalnih islamista, koji su se žalili na Beskrajnu ljubav, Bor zaključuje da serija pokazuje "spremnost vlasti da umiruju" umjerene osobe iz zvaničnog islamskog establišmenta u državi, muslimanskog duhovnog Direktorata Uzbekistana.

Ljubavna tragedija

Beskrajna ljubav govori o ženi koja se opire pokušajima roditelja da ugovore njen brak sa opsesivnim, bogatim biznismenom. Umjesto toga, ona bira romantičnu vezu sa čovjekom koga voli - sinom siromašnog brijača.

Pored teme u kojoj ljubav pobjeđuje ugovorene brakove, serija se bavi i pitanjima ugovorenog braka, seksa prije braka, preljuba, neželjene trudnoće, ljubomore, ubistva, ucjene i samoubistva.

Serija ima visok rejting u Iranu, Afganistanu, Azerbejdžanu, Latinskoj Americi i u velikom dijelu Bliskog Istoka, kao i u državama Balkana, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Albaniji, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori.

Ali, u Uzbekistanu, u kojem je nazvana Sevgi Iztirobi ili Ljubavna tragedija, serija iritira islamiste bez razloga, otkako je počela sa emitovanjem, u augustu 2017. godine.

Radikalna islamska stranica azon.uz objavila je pet članaka u februarskoj kampanji koja je imala za cilj prekid emitovanja programa. Tvrde da gledaoci "čine grijeh očima", a zarade onih koji sinhronizuju, odnosno posuđuju glasove glumcima na uzbekistanskom su "haram", dakle zabranjene od strane Kur’ana.

"Mi imamo izbor", napisao je autor Said Islam. "Ili ćemo se odreći naše religije ili ćemo živjeti onako kako Allah nalaže."

Ali, Bor napominje da su umjereni imami iz državne Duhovne Direkcije također kritikovali Beskrajnu ljubav kao zabavu "pod uticajem Zapada."

"Nisu samo radikalni islamisti u Uzbekistanu smatrali problematičnom ovu televizijsku seriju", naglašava Bor.

Uzbekistanske novine Kalampir pisale su 14. februara da je premijer Abdullah Aripov naredio državnim vlastima da "istraže prirodu" programa, kako bi osigurali da ne ugrozi ulogu porodice u uzbekistanskom društvu.

Do kraja sedmice, serija Beskrajna ljubav koja se emitovala dva puta dnevno na privatnom kanalu Zo'r TV naglo je prekinuta.

Predstavnik TV kanala Zo'r, anonimno govoreći za Radio Slobodna Evropa, potvrdio je da su vlasti naredile kanalu prekid emitovanja serije.

"Zbog toga smo prekinuli seriju", istakao je zaposlenik Zo'r televizije. "U ovom trenutku, ne znamo šta će se desiti sljedeće. Ne znamo da li će to biti trajna zabrana ili će nam kasnije dozvoliti da nastavimo emitovanje. Još nemamo jasan odgovor."

Obećana promjena

Predsjednik Mirzijojev više puta je obećao da će preokrenuti Karimovu represivnu politiku i staviti vlast "na uslugu" građanima Uzbekistana.

Za muslimane, promjene su ubrzane od 31. januara, kada je Mirzijojev razriješio dužnosti direktora Nacionalne službe sigurnosti Rustana Inojatova. Od tada, Mirzijojev smanjuje nadležnosti službe sigurnosti, nazivajući njihove agente "ljutim psima" i upoređujući njihove aktivnosti u prethodnoj deceniji sa Staljinovom "velikom čistkom" sa kraja tridesetih godina prošlog vijeka.

Shavkat Mirziyaev
Shavkat Mirziyaev

Inojatov represivni sigurnosni aparat bio je odgovoran za obuzdavanje radikalnih islamista za vrijeme Karimove vladavine i sprječavanje širenja religijskog ekstremizma. Ali, Inojatov je bio optužen za prekoračenje nadležnosti grupisanjem pobožnih, umjerenih muslimana sa radikaliziranim islamistima u akciji koja je uključivala stavljanje na crnu listu 17.000 navodnih "ekstremista."

Američki State Department navodi Uzbekistan kao državu koja "posebno zabrinjava" u dijelu vjerskih sloboda, zbog strogih kontrola od strane Vjerskog komiteta, inače dijela Inojatovog sigurnosnog aparata, koje se vrše nad svim vjerskim aktivnostima.

Amnesty International i Human Rights Watch kritikovali su Inojatovo zatvaranje i mučenje islamista, kao i novinara, pripadnika opozicije i aktivista za ljudska prava.

Otkako je razriješio dužnosti Inojatova, Mirzijojev je uklonio 16.000 imena sa uzbekistanske liste navodnih islamskih ekstremista.

Islamska akademija

Mirzijojev je 20. februara raspustio Vjerski komitet, obustavljajući njegove aktivnosti i stavljajući tačku na njihov nadzor nad vjeronaukom, publikacijama, okupljanjima. Otpustio je i supervizora Komiteta Ajdarbek Tulepova.

Mirzijojev je nedavno osnovao specijalizovanu višu akademiju posvećenu islamskim studijima, instituciju koju nadgledaju umjerni u muslimanskoj državnoj Duhovnoj Direkciji.

Vjernici na molitvi ispred Hazrati Imom džamije u Taškentu
Vjernici na molitvi ispred Hazrati Imom džamije u Taškentu

Najstarija državna medresa u Buhari je također unaprijeđena u višu obrazovnu instituciju.

"Ideja je da se ispravno obuče teolozi kao suprotnost ekstremistima i ponude učeniju viziju islama", kaže Bor za Radio Slobodna Evropa.

"Nedavno su poduzeti i mnogi drugi koraci, neki manji, neki veći, koji pokazuju otvaranje islama i želju da se islam usmjeri ka umjerenoj verziji, sa proširenom islamskom hijerarhijom i institucijama u državi", naglasila je Bor.

Još jedan značajan pomak uključuje prvog muftiju Uzbekistana nakon nezavisnosti od Sovjetskog Saveza, islamskog učenjaka šejk Muhameda Sadik Muhamed Jusufa.

Kada je šejk Muhamed Sadik umro u februaru 2015. godine, državne novine iz Karimovog doba nisu ni izvijestile o njegovoj smrti.

Na treću godišnjicu njegove smrti, te iste novine su ga slavile kao važnu religijsku ličnost Uzbekistana, naglasivši kako je ostao pobožan i tokom komunizma.

Mirzijojev je 9. februara potpisao dekret posvetivši novoizgrađenu džamiju u Taškentu šejku Muhamed Sadiku i naredio da se napravi dokumentarac u čast njegovih postignuća.

Vlada Uzbekistana u januaru je također počela da organizuje tamičenje mladih u učenju Kur’ana, takmičenju koje su zasjenili navodi o korupciji.

Rizični poslovi

Iako islam ima jake korijene u Uzbekistanu, neki Uzbekistanci su uznemireni promjenama ozloglašene politike zemlje u ograničavanju religijskih praksi većinskog muslimanskog stanovištva.

Kritičari upozoravaju da Mirzijojev nije liberalni demokrata i da njegova obećanja da će staviti vlast "u službu naroda" treba gledati oprezno.

Naposlijetku, kažu kritičari, Mirzijojeva stvarna motivacija je veći ekonomski interes - privlačenje stranih investicija u zemlju kako bi se obogatili njegovi saradnici.

Iako uzbekistanska aktivistkinja za ljudska prava Dilorom Išokova godinama radi na zaštiti prava progonjenih religijskih osoba, za Radio Slobodna Evropa kaže da je "veoma zabrinuta". Zbog durogočnih posljedica jačanja umjerenih muslimana u državnim institucijama.

"Ako se sjećate, predsjednik Karimov je također počeo osiguravajući veće religijske slobode. Onda je sve to morao povući, kada je vidio kuda to sve vodi. Sada, ako se nastavi ovako, Šavkat Mirzijojev može isto završiti", kaže.

"Čim se radikalima da više slobode, oni počnu napadati televizijske programe kao što je Beskrajna ljubav. Nakon toga, napast će televizijske kanale, novine, a i prava žena bit će njihova meta", upozorava Išokova.

"Bojim se da Morzivojev to neće moći kontrolisati", zaključuje.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG