Hrvatska je spremna na razgovore, ali ne vidi u čemu je problem, kažu nadležni, nakon što su postrožene i poskupjele uvozne fitosanitarne kontrole voća i povrća, a istočni susjedi zbog toga oštro reagirali. Nije se napravila procjena ukupnih učinaka ovog poskupljenja, kažu iz opozicije.
Još nema službenih reakcija na današnji sastanak u Sarajevu, ali hrvatski ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić je ranije podsjetio da se hrvatske mjere od početka ne odnose samo na istočno susjedstvo, već na svih 168 na 168 svjetskih država koje nisu članice Europske unije.
"Intencija novog Pravilnika je isključivo briga o kvaliteti hrane koja dolazi u Republiku Hrvatsku i ni u kojem slučaju nije bila intencija nanošenje štete našim susjednim zemljama. Žao mi je ako se to ispolitiziralo, to definitivno nije trebalo biti tako. Po meni, ne postoje razlozi za protumjere koje je uvela Republika Srbija, ali dobro. Očekujem da ćemo sjesti sa ministrima iz susjednih zemalja", ističe Tolušić.
Napomenuo je i da je prošlog tjedna iz Srbije pregledano pet kamiona, iz Bosne i Hercegovine tri i iz Albanije četiri kamiona.
"Govorimo o relativno malom broju, ali, kažem, žao mi je ako je to dovelo do problema s druge strane. Tu smo, ako treba sjesti i razgovarati. Ministarstvo poljoprivrede je tu", poručuje ministar Tolušić.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović kazao je medijima da je Tolušića upoznao sa zaključcima današnjeg sastanka u Sarajevu i da je hrvatski ministar pristao na sastanak u sljedećim danima.
Ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Rasim Ljajić potvrdio je danas u Sarajevu da je Srbija kao odgovor na hrvatski potez uvela pojačane mjere laboratorijskog fitosanitarnog nadzora namirnica iz Hrvatske, koje će se još dodatno pojačavati, ako ne dođe do dogovora.
"To znači da se tako postupa i kod primarnih poljoprivrednih proizvoda i kod prerađevina. Dakle, pogođen je kompletan asortiman poljoprivredno-prehrambenih proizvoda", kaže o dosegu srpskih mjera pomoćnica direktora Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori Žaklina Jurišić.
Predsjednik izvanparlamentarne Zelene liste i bivši dužnosnik Ministarstva poljoprivrede Nenad Matić u izjavi za Radio Slobodna Europa upozorava da Srbija na tome sigurno neće stati.
"Najgore posljedice biti će u PR-u, to znači da će krenuti negativni članci o našoj robi, negativni članci o našoj zemlji, nakon što smo konačno posložili odnose i počeli otuda dolaziti turisti. A ono što je još bitnije, mogu nam prestati izvoziti sirovine u pojedinim područjima poljoprivredno-prehrambenog sektora, gdje mi nemamo dovoljnu proizvodnju", ocjenjuje Matić.
Matić upozorava da ovo zaoštrava i odnose Hrvatske sa Bosnom i Hercegovinom.
"A upravo je Bosna i Hercegovina najvažnije područje za izvoz naših poljoprivrednih proizvoda. Još imamo neriješenu situaciju oko Agrokora, pa nam i to još otežava situaciju", dodaje Nenad Matić.
Bivši Mostov ministar gospodarstva, a sada oporbenjak Tomislav Panenić je za jednu privatnu televiziju kazao kako se nije dovoljno razmišljalo pri povlačenju ovog poteza sa hrvatske strane.
"Očito je da će zbog jednog malog povećanja iznosa naknada tu nastati brojne posljedice. Nemojmo zaboraviti da naše tvrtke velik dio svojih proizvoda izvoze na ta tržišta, pogotovo u Srbiju i u BiH, pa je za očekivati da u tome ratu neće biti pravog pobjednika, i da treba naći neko rješenje. Mislim da u Ministarstvu poljoprivrede nije napravljena procjena učinaka ove promjene Pravilnika", riječi su Panenića.
Slično misli i Nenad Matić.
"Bojim se da je ovaj rat koji smo počeli na našu štetu, i da je to jedan korak naprijed, a dva natrag", kaže Matić.
Facebook Forum