Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Izazovi zamjene kune eurom


Koraci koje Hrvatska mora napraviti na putu prema zamjeni kune eurom nisu od jednake važnosti za ministre financija Euroskupine i hrvatske građane

Hrvatska je slanjem pisma namjere o pristupanju Europskom tečajnom mehanizmu II krenula na višegodišnji put zamjene kune eurom. Analitičari kažu kako reforme koje Hrvatska na tom putu treba napraviti nisu prezahtjevne i da je mnogo ozbiljniji zadatak ispunjavanje i održavanje mastriških kriterija.

Oštriji kritičari kažu kako je program uvođenja eura politička magla koja ne rješava najozbiljnije probleme hrvatskog društva, u prvom redu neefikasno pravosuđe.

Koraci koje Hrvatska mora napraviti na putu prema zamjeni kune eurom nisu od jednake važnosti za 19 ministara financija Euroskupine i za hrvatske građane.

Linija manjeg otpora

Tempo i dinamiku hrvatskog pristupanja eurozoni određuju ti ministri financija i najvažnija stvar u pismu kojim su oni odgovorili na hrvatsko pismo namjere o pristupanju Europskom tečajnom mehanizmu II je da će Hrvatska u trenutku ulaska u taj mehanizam ući i u Europsku bankovnu uniju, sustav unutar kojeg Europska središnja banka (ECB) izravno nadzire 119 najvećih europskih banaka, komentira za Radio Slobodna Evropa (RSE) ekonomski analitičar Velimir Šonje, direktor "Arhivanalitike" i urednik portala "Ekonomski lab".

Šonje: Najvažnije u ministarsko pismu da će Hrvatska ući i u Europsku bankovnu uniju
Šonje: Najvažnije u ministarsko pismu da će Hrvatska ući i u Europsku bankovnu uniju

"Tu spada i 5 grupacija čije su banke aktivne u Hrvatskoj. Dakle, to je za nas vrlo bitno jer je to daleko više od 50 posto našeg bankarskog sustava koji ide pod direktnu kontrolu ECB-a," ističe Šonje.

Reforme su većinom takve da će ih biti moguće administrativno odraditi, ili su već u proceduri zakoni koji će olakšati njihovo rješavanje, kaže Šonje.

Radi se o boljem sprječavanju pranja novca, jačanju kapaciteta statističkih službi, prodaji manjinskog državnog portfelja u poduzećima koja nisu od državnog interesa, rješavanju problema turističkog zemljišta, depolitizaciji i profesionalizaciji javne uprave, jedinstvenom pravnom okviru za funkcioniranje javne uprave i stvaranju boljeg poslovnog okruženja.

"Ide se jednom linijom manjeg otpora, što u ovom kontekstu ne mora nužno biti loše, jer je velika šansa da će to biti i ispunjeno. Europa i Euroskupina neće se puno udubljivati u tu problematiku, nego će to naprosto gledati formalno. Reći će: 'Aha, tu ste obećali donijeti ovaj zakon. Jeste li ga donijeli? Jeste? U redu, plus.' Išlo se s time da se kao prolazna vremena pri ulasku u Europski tečajni mehanizam zapravo stave neke lake stvari koje su u ovom trenutku već u proceduri i pod vladinom kontrolom", pojašnjava naš sugovornik iz "Arhivanalitike."

Dvije godine u "predsoblju"

Ako se to u roku od godinu dana ispuni, onda ulaskom u Europski tečajni mehanizam II, svojevrsno predsoblje za euro, kreće pravi zadatak, a to je ispunjavanje mastriških kriterija: niske kamatne stope, nisku inflaciju, deficit ispod tri posto, javni dug ispod 60 posto BDP-a ili ako je iznad toga mora biti u silaznom trendu, što sve Hrvatska prema analizama središnje hrvatske banke ispunjava još od 2016. godine. Boravak u "predsoblju" je najmanje dvije godine. Slovenija je u tom statusu bila najkraće - dvije i po godine, a najdulje Litva, čak 10 i po godina.

Ekonomski analitičar i urednik akademskog portala ideje.hr Željko Ivanković na svakoj razini kritizira priču s uvođenjem eura - od toga da Vlada nije pitala građane slažu li se s reformama koje su u pismu namjere obećane Europi, do toga da se reforme ne baveglavnim i najozbiljnijim problemom hrvatskog društva, a to je -loše pravosuđe.

"Program uvođenja eura je politička magla mimo glavnih problema hrvatskog društva, na dugom je štapu, koristi se percepciju kao da već imamo euro… A ono što unutra piše ili je bez veze, ili je nedovoljno konkretno. Čak ne piše - prodati državne nekretnine, već – raspisati natječaje, kao što su već do sada ne znam koliko puta bili raspisivani natječaji, zatim nešto u farmaciji i fizioterapiji. To su neke konkretnije stvari – beznačajne. One koje su značajne, kao što je reforma javne uprave, nisu dane na način koji je konkretan i koji obvezuje", tvrdi Ivanković.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG