Dostupni linkovi

Tehnički problemi usporili istraživanja na Marsu


Uz tehničke probleme drugog dana nakon slijetanja na Mars kada, NASA nije mogla slati zapovijedi Phenixsu, ipak se nastavilo sa slanjem fotografija marsovskog krajolika prema Zemlji. Inače, Phoenix, najnovija sonda na Marsu, komunicira sa znanstvenicima putem dva orbitera koji kruže oko tog planeta.

Čim je sletio na Mars u nedjelju, Phoenix je oduševio znanstvenike s prvim pogledom na planetovu sjevernu arktičku regiju, dok je sam teren na kojem je sonda pozicionirana relativno ravan s obrascima u obliku poligona koji su najvjerojatnije uzrokovani proširenjem i kontrakcijom podzemnog leda.

No, otkrila se i jedna zabluda znanstvenika, kad je sonda poslala fotografije koje indiciraju da poligoni, koji su tipična obilježja Marsove površine, ipak dosta manji nego što se vjerovalo, što bi moglo otežati istraživanja.

Ipak, uskoro će biti moguće izvlačenje sondine robotičke ruke duge oko 2,4 metra iz zaštitnog rukava, kako bi se moglo započeti s kopanjem i istraživanjem tla ispod kojeg se, kako se vjeruje, nalazi led, što bi moglo dokazati teoriju o postojanju primitivnog života na planetu.

Predviđa se da će Phoenix prema Zemlji slati podatke u naredna tri mjeseca tijekom kojih će se sonda nalaziti na sunčanoj strani Marsa. Sunce je, naime, glavni izvor energije za rad Phoenixa.

Jedini WC u svemiru se pokvario

Tročlana posada Međunarodne svemirske postaje ostala je bez mogućnosti uriniranja u jedini WC koji imaju. Naime, njegov ventilator za skupljanje tekućine se pokvario.

Dok je jedan od članova koristio toalet ruske proizvodnje, njegov ventilator za prikupljanje tekućine je odjednom prestao raditi, navode iz NASA-e. Zbog toga, NASA bi vjerojatno mogla poslati vodoinstalatera sljedeći tjedan, kad bi šatl Discovery trebao posjetiti stanicu.

Rusi ne znaju što je izazvalo kvar na toaletu, a posada nije imala sreće u njegovu popravku. Ipak, na sreću, dio WC-a koji skuplja kruti otpad radi sasvim normalno, prenosi CNN. Do dolaska šatla Discovery, posada će morati improvizirati s pomoćnim sustavom vreća za uriniranje.

Summit o utjecaju globalnog zatopljenja na arktičke zemlje


U grenlandskom gradu Ilulissatu odrzava se summit predstavnika pet zemalja koje izlaze na arktički dio Atlantskog oceana, tijekom kojega se raspravlja o izazovima što ih pred stanovništvo stavlja globalno zatopljenje u toj regiji bogatoj naftom.

To je prvi takav sastanak na razini ministara u cilju smanjenja napetosti nastalih zadnjih nekoliko godina između susjednih zemalja arktičke regije, koje pokušavaju proširiti svoj suverenitet na vode koje navodno sadrže četvrtinu rezervi ugljikovodika na našem planetu, prema procjeni US Geological Survey.

Rusiju, Norvešku i Dansku predstavljaju ministri vanjskih poslova - Sergej Lavrov, Jonas Gahr Stoere i Per Stig Moeller, a SAD su na summit poslale drugog čovjeka State Departmenta Johna Negropontea, s obzirom da državna tajnica Condoleezza Rice u Stockholmu prisustvuje sastanku o Iraku.

"Bez sumnje, postoji velika potreba za novom politikom na Sjevernom polu. Moramo ozbiljno shvatiti izazove koji su pred nama uslijed sve snažnije čovjekove aktivnosti na Arktiku", rekao je novinarima, prije početka konferencije norveški ministar.

Majmun mislima pokrenuo robota

Rezultat je to istraživanja koje vodi dr. Andrew Schwartz sa Sveučilišta u Pittsburghu, a njegova cjelovita studija trebala bi uskoro izaći u prestižnom znanstvenom časopisu Nature.

Schwartz kaže kako je ovo istraživanje važno jer bi moglo dovesti do usavršavanja umjetnih udova koji bi bili pokretani moždanom aktivnošću, odnosno mislima, što bi život osoba koji su izgubili udove moglo učiniti daleko kvalitetnijim.

Najviše dokle se do sada došlo pri razvoju te tehnologije jest da računalo pomiće kursor na ekranu prema naredbi iz mozga.

Ovaj eksperiment, pak, ide nekoliko koraka dalje - naime, robotska ruka funkcionira na istom principu kao i pravi ekstremitet, primajući impulse izravno iz mozga, koji inače putem živčanog sustava istu naredbu šalje ekstremitetu od krvi i mesa.

Tako je istraživački tim u majmunov mozak ugradio implantante u obliku mikroelektroda, koji su zatim preko računala spojeni s robotskom rukom, koja je signale iz majmunova mozga primala preko svojih receptora i izvršavala naredbu.

Krajnji cilj istraživanja je doći do što je moguće učinkovitije umjetne ruke, koja bi u što većem postotku poboljšala kvalitetu života osoba koje su izgubile neki ekstremitet (prvenstveno ruku) ili više njih.

Stonehenge je možda bio kraljevska grobnica

Stonehenge
Stonehenge je možda bio groblje drevne kraljevske obitelji, objavili su u četvrtak britanski istraživači.

Nove analize pokazuju da se prema ljudskim ostacima iskopanima kraj toga kamenog spomenika na jugozapadu Engleske može zaključiti da je to bilo groblje od nastanka oko 3.000. g. prije Krista do 2.500. g. prije Krista, kad je podignut i veći kameni krug.

Prije su arheolozi mislili da su ljudi ondje pokapani samo od 2.700. do 2.600. g. prije Krista.

"Radimo na hipotezi da je Stonehenge mjesto za mrtve", kaže Mike Parker Pearson, arheolog sa sveučilišta u Sheffieldu koji vodi iskapanje na toj lokaciji. "Čini se da je to sasvim jasno."

"Još nešto: čini se da je u Stonehengeu pokapana društvena elita, možda neka drevna britanska kraljevska dinastija," dodao je.

Stonehenge je građen između 3.000. i 1.600. g. p. n. e. kao hram, groblje i astronomski kalendar ili možda sve troje, a te kamene krugove katkad nazivaju i "britanskim piramidama".

Turisti onamo odlaze cijelu godinu, a na ljetni suncostaj, najduži dan u godini na sjevernoj hemisferi, oko trideset tisuća posjetitelja i druida okupi se ondje na cjelonoćnoj svetkovini.

Zlato iz smeća

Alkemija je zakazala, no postrojenja za recikliranje kompjutorskih i telekomunikacijskih otpadaka su uspjela. Iz smeća izvlače tone dragocjenih materijala, uključujući i zlato.

Iz elektronskog otpada poput mikročipova, u kojima se nalaze zanemarive količine plemenitih metala, poduzetni reciklatori iskopali su tone zlata. Iako je količina zlata u svakom pojedinom komadu otpada minorna, količina odbačene elektronike je ogromna pa se potraga za zlatom ipak isplati.

Zahvaljujući modernoj tehnologiji mnoge tvrtke za recikliranje izvlače dragocjene metale. Primjerice, prema pisanju lista Il Messaggero, jedna tvornica u gradu Arezzu, u Italiji, dobiva otpad iz različitih dijelova svijeta i izvlači iz njega zlato, srebro i druge dragocjene elemente.

Predmeti koji donose dragocjene metale uključuju fotografski papir, staniol, mikročipove, odbačene kamere, kompjutore i druga elektronska pomagala. Il Messaggero izvještava da ova tvornica sama obnovi godišnje u prosjeku oko 120 tona zlata, 200 tona srebra, 4 tone paladija, jednu tonu platine, 100 kilograma rodija i male količine iridija i rutenija.



XS
SM
MD
LG