Točno u podne 1. septembra 2001. godine iz Praga je emitirana prva emisija Radija Slobodna Evropa na makedonskom jeziku. U desetljeću koji je za nama, program je rastao i razvijao se, a danas zauzima značajno mjesto među programima Balkanskog servisa.
Od 15-minutne emisije, prije deset godina, narastao je na četiri emisije dnevno. Uz radijski program, pokrenuta je i internet stranica, koja je za godišnjicu dobila novi izgled, i TV intervju, koji se emitira na lokalnim TV stanicama.
O tome kako opstati u sredini gdje su mediji „djelomično slobodni“ i kako u deset godina „osvojiti“ medijsku scenu zemlje razgovaramo sa Zoranom Kukom, urednikom programa na makedonskom jeziku.
Kuka: Razlikujemo se po tome što nismo, niti vladini, niti opozicioni, nego sasvim svoji. Držimo se osnovnog pravila koje ima kuća, a to je provjeriti informaciju iz više izvora, dati sve strane, a pri tome uvijek promovisati demokratiju, ljudska prava i slobode.
Kuka: Prema istraživanjima, međuetnički problemi su pali, prije godinu-dvije, sa prvog na deseto mjesto. Sada su se popeli na četvrto mjesto.
Spor oko imena se mora riješiti za dobrobit građana
Kuka: Tumačim to time što se konzervativna vlast, sa jedne strane, fokusirala na neke spomenike, na neke vjerske objekte. Onda je albanska strana tražila, ukoliko se gradi crkva, da se izgradi i džamija. Tako je došlo do tenzija. Bila je i jedna velika tuča na skopskoj tvrđavi ove godine, koja je podigla nivo međuetničkih tenzija.
Zoran Kuka, foto: Ljupčo Nakev
Ipak, najveći problem u ovom trenutku u Makedoniji je taj što nije riješen spor sa Grčkom oko imena. Taj problem drži Makedoniju izvan euro-atlantskih integracija. To dozvoljava vlastima u Makedoniji da rade po svome. Zadnje ocjene američkih i evropskih zvaničnika su da Makedonija, ne samo da ne napreduje ka EU i NATO, nego je čak u velikom zastoju.
Naš stav je da treba da objasnimo problem građanima - šta je u suštini spora između Makedonije i Grčke. Tražimo, i od Makedonije i od Grčke, da sjednu za sto i da rješavaju taj problem. To se mora riješiti, ako ne danas, onda za pet godina, jer u međuvremenu mi samo gubimo. Na koji način će se to riješiti, to nije naš problem, to je problem političara. Oni moraju naći način za to. Zato su plaćeni. Za dobrobit svojih građana to moraju riješiti.
Kuka: Imamo našu publiku i naš prostor koji se širi. Prijatno nas je iznenadilo da je posjećenost naše web stranice za posljednje tri godine, porasla za 400 posto. Sada smo za 80 posto u porastu. To, kao podatak, govori o tome da raste interes za naš program.
Kuka: Po ocjeni State Departmenta mediji su djelimično slobodni. To je veoma široka kategorija. Prije nekoliko godina postojao je balans između medija koji su pro-vladini i koji su opozicioni. Sada je sve manje i manje opozicionih, a sve više vladinih. Vlada je pokrila medijski prostor sa 80 posto.
Od 15-minutne emisije, prije deset godina, narastao je na četiri emisije dnevno. Uz radijski program, pokrenuta je i internet stranica, koja je za godišnjicu dobila novi izgled, i TV intervju, koji se emitira na lokalnim TV stanicama.
O tome kako opstati u sredini gdje su mediji „djelomično slobodni“ i kako u deset godina „osvojiti“ medijsku scenu zemlje razgovaramo sa Zoranom Kukom, urednikom programa na makedonskom jeziku.
RSE: Po čemu se program RSE na makedonskom jeziku razlikuje od drugih medija u Makedoniji?
Kuka: Razlikujemo se po tome što nismo, niti vladini, niti opozicioni, nego sasvim svoji. Držimo se osnovnog pravila koje ima kuća, a to je provjeriti informaciju iz više izvora, dati sve strane, a pri tome uvijek promovisati demokratiju, ljudska prava i slobode.
RSE: U deset godina, mnogo toga se dogodilo. Program je nastao u trenutku jakih etničkih tenzija u Makedoniji. Kakvi su danas međuetnički odnosi?
Kuka: Prema istraživanjima, međuetnički problemi su pali, prije godinu-dvije, sa prvog na deseto mjesto. Sada su se popeli na četvrto mjesto.
Spor oko imena se mora riješiti za dobrobit građana
RSE: Čime to objašnjavaš?
Kuka: Tumačim to time što se konzervativna vlast, sa jedne strane, fokusirala na neke spomenike, na neke vjerske objekte. Onda je albanska strana tražila, ukoliko se gradi crkva, da se izgradi i džamija. Tako je došlo do tenzija. Bila je i jedna velika tuča na skopskoj tvrđavi ove godine, koja je podigla nivo međuetničkih tenzija.
Ipak, najveći problem u ovom trenutku u Makedoniji je taj što nije riješen spor sa Grčkom oko imena. Taj problem drži Makedoniju izvan euro-atlantskih integracija. To dozvoljava vlastima u Makedoniji da rade po svome. Zadnje ocjene američkih i evropskih zvaničnika su da Makedonija, ne samo da ne napreduje ka EU i NATO, nego je čak u velikom zastoju.
Naš stav je da treba da objasnimo problem građanima - šta je u suštini spora između Makedonije i Grčke. Tražimo, i od Makedonije i od Grčke, da sjednu za sto i da rješavaju taj problem. To se mora riješiti, ako ne danas, onda za pet godina, jer u međuvremenu mi samo gubimo. Na koji način će se to riješiti, to nije naš problem, to je problem političara. Oni moraju naći način za to. Zato su plaćeni. Za dobrobit svojih građana to moraju riješiti.
RSE: U posljednje vrijeme nezavisni mediji u Makedoniji nestaju sa javne scene. Da li je to prostor na kojem može djelovati program na makedonskom jeziku?
Kuka: Imamo našu publiku i naš prostor koji se širi. Prijatno nas je iznenadilo da je posjećenost naše web stranice za posljednje tri godine, porasla za 400 posto. Sada smo za 80 posto u porastu. To, kao podatak, govori o tome da raste interes za naš program.
RSE: Koliko su, po tvojoj ocjeni, slobodni mediji u Makedoniji?
Kuka: Po ocjeni State Departmenta mediji su djelimično slobodni. To je veoma široka kategorija. Prije nekoliko godina postojao je balans između medija koji su pro-vladini i koji su opozicioni. Sada je sve manje i manje opozicionih, a sve više vladinih. Vlada je pokrila medijski prostor sa 80 posto.
