Dostupni linkovi

Uoči Sterijinog pozorja: Emir, Selma i Konstantin


Jedna od predstava sa Sterijinog pozorja
Jedna od predstava sa Sterijinog pozorja
Iako je bh. rediteljka Selma Spahić saopštila da se povlači sa Sterijinog pozorja zbog toga što ovaj festival otvara Emir Kusturica čime se, kako je ona navela u obrazloženju “daje legitimitet nacionalističkoj retorici”, selektor Pozorja Igor Bojović za RSE kaže da je zenička predstava “Grebanje ili kako je umrla naša baka” i dalje na programu novosadskog festivala.

Uoči ovogodišnje pozorišne smotre koja je nekada imala ne samo jugoslovenski već i evropski renome i jedna selektorska odluka izazvala je negodovanje stručne javnosti. A to je predstava “Konstantin”, koja je pripremljena uz finansijsku pomoć države, a izvedena povodom početka proslave Milanskog edikta. Da li Sterijino pozorje, poput nekih drugih ustanova kulture, pravi programski zaokret usklađen sa novim sistemom vrednosti novih nosilaca vlasti?

Direktor Pozorja se nije na naše pozive odazvao pa smo ostali bez objašnjenja zašto je odlučio da filmski stvaralac Emir Kusturica otvori Pozorje, a selektor Igor Bojović kaže da on nije adresa za objašnjenje te odluke. Ipak, na našu konstataciju da bosanske predstave “Grebanje ili kako je umrla moja baka” autorke Selme Spahić neće biti, on je sa čuđenjem upitao:

“Otkud znate da neće biti? Autorka nije povukla predstavu, već samo svoje lično učešće. To se jasno iz pisma vidi. Predstava nije otkazana. Ja još uvek itekako računam na tu predstavu”, kaže selektor Bojović.

Kao što uprava Pozorja ima pravo da pozove koga hoće da otvori festival, tako i Selma Spahić ima pravo da reaguje na to - kaže Ksenija Radulović, bivša umetnička direktorka i selektorka Pozorja. Jedna odluka dovela je do druge.

“Odabir Kusturice, između ostalog, jeste i politički gest. S obzirom na to da je Emir Kusturica neko ko vrlo javno, glasno, zvanično već već dugi niz godina izražava vrlo određenu vrstu političkog stava, kada vi donesete odluku da baš taj čovek otvara Sterijino pozorje, onda je nekako prirodno da možete očekivati da se nađe neko, poput Selme, ko će reagovati tako”, rekla je Radulović.

Poznati pozorišni reditelj starije generacije Dejan Mijač, selektor Pozorja iz njegovih zlatnih predratnih vremena, vezu sa ovogodišnjim događanjima vidi u uticaju sfere politike.

“Samo povlačenje predstave iz BiH nije mi milo, pokazuje da je Pozorje postalo mesto gde se neki ljudi iz naše branše osećaju neprijatno. I ne žele da učestvuju zbog toga što je to inspirisano politikom, a ne pozorištem”, navodi Mijač.

Unisono negativne kritike

Upliv politike stručna javnost vidi i u odluci da se u program uvrsti predstava “Konstantin” niškog i beogradskog narodnog pozorišta koja je dobila unisonu lošu kritiku kao skupa prigodna predstava izvedena za početak proslave Milanskog edikta uz obilato finansiranje od strane države.

“To je jedan od kulturnih događaja ove sezone koji je izuzetno uzburkao javnost, izazvao veliki broj polemika, ja smatram da je upravo Sterijino pozorje gde će se staviti tačka na sve te polemike”, objašnjava svoju odluku selektor Igor Bojović.

“Konstantina nisam gledao, a nemam neku naročitu potrebu ni da ga gledam,” kaže Dejan Mijač i otkriva ko je javno preporučio ovu predstavu:

„Savetnik predsednika Republike za kulturu je rekao da je ovo predstava koja je etalon estetski i idejni kako treba da izgleda nacionalno pozorište, u kom pravcu treba da se kreće“. To je, kaže Mijač, verovatno bila ulaznica za Pozorje.

Ksenija Radulović ne krije čuđenje ovom odlukom selektora.

„Ja Pozorje pratim dvadeset godina i ne sećam se da je neka predstava nakon premijere dobila praktično unisono negativne kritike, nijedan tekst nismo pročitali koji na umetničkom planu afirmiše ovu predstavu, a da je ona ušla u selekciju Sterijinog pozorja“, rekla je Radulović.

To je deo atsmofere i spornih odluka u vezi sa ovogodišnjim Sterijinim pozorjem, festivalom koji je nekada bio vrlo važna adresa za sve pozorišne ljude i pozorišne zaljubljenike. Dejan Mijač nas vraća u 56-tu godinu prošlog veka.

„Sterijino pozorje je nosilo zvanično naziv Jugoslovenske pozorišne igre - Sterijino pozorje. Sećam se da su došli ljudi iz svih ondašnjih Republika, iz svih sredina, to je bio impozantan sastav koji je odlučio da se napravi takav festival. Ja sam onda bio klinac, mlad reditelj i sećam se našeg uzbuđenja, naročito među mladima. Taj festival je imao svoj renome. Bio je u pažnji ozbiljne svetske štampe, britanske, francuske, nemačke... Cele Evrope. Tu su bili svi", kaže on.

A onda su došle 90-te godine, priseća se dalje Mijač, i sa raspadom države, raspao se i jugoslovenski koncept pozorišnog festivala. Doduše, vrlo brzo neki novi pozorišni klinci uz podršku nekih starijih kolega poželeli su da Pozorje ponovo postane relevantni regionalni pozorišni događaj.

„Pojavila se želja koja je negde u svojoj osnovi, u tajnoj nameri imala kao cilj da se nešto od toga obnovi, makar po ovom principu koji se danas zove regionalni.“

Koliko se uspelo u tome, ili koliko se nije uspelo u tome, zaključite i sami po spisku predstava iz regiona u ovogodišnjoj selekciji. Igor Bojović kaže da od 12 predstava dve su iz regiona u zvaničnoj konkurenciji, zagrebačka „Gospođa ministarka“, već spomenuta zenička predstava Selme Spahić. U nezvaničnoj konkurenciji je jedna predstava iz Osijeka i jedna iz Banja Luke.
XS
SM
MD
LG