Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Zašto su uništene presude pripadnicima Nacionalnog stroja


Ilustrativna fotografija

Presude pripadnicima Nacionalnog stroja trebalo je ostaviti za budućnost, ocenili su sagovornici Radija Slobodna Evropa nakon informacije da su dokumenta o tome uništena još pre šest godina. Vojvođanski istraživačko-analitičarski centar (VOICE) javio je da se u državnim arhivama više ne čuva sudski predmet u kom su članovi zabranjene neonacističke organizacije 2007. osuđeni zbog napada na učesnike antifašističkog skupa.

„Ako je uništen istorijski izvor, dakle ako su uništeni sudski spisi, svaka priča u budućnosti na tu temu osuđena je na nekakve relativizacije koje mogu biti vrlo opasne“, rekao je istoričar Milivoj Bešlin.

Da su uništene prekršajne presude sedmorici pripadnika Nacionalnog stroja, od kojih su petorica 2007. zbog remećenja javnog reda i mira osuđena na kazne od sedam do 25 dana zatvora, za VOICE je potvrđeno u novosadskom Prekšajnom sudu, u kom je postupak vođen.

Kako je objašnjeno, tri godine nakon presude, kako nalaže procedura, spisi su nakon što im je istekao rok čuvanja prebačeni u Istorijski arhiv Novog Sada. U novosadskom Istorijskom arhivu objasnili su da su u obavezi da presude čuvaju godinu dana, nakon čega se one uništavaju. To praktično znači, naveo je VOICE, da su presude neonacistima uništene još 2011. godine.

Milivoj Bešlin kaže da je porazno da ovaj slučaj nije tretiran kao stvar od šireg društvenog značaja.

“Šta god da je u pitanju, da je to sklonjeno namerno ili je prosto samo stavljeno u neku birokratsku proceduru, reč je o tome da se ovde ne vidi opasnost od nadirućeg fašizma i divljanja grupe neonacista. To govori o tome da se ovde fašizam ne percipira kao društvena anomalija, nego kao normalnost”, navodi Bešlin.

Grupa pripadnika Nacionalnog stroja 7. oktobra 2007. napala je u Novom Sadu građane koji su učestvovali u šetnji pod nazivom "Stop fašizmu". Oni su, kako se čulo i na suđenju, prethodno u dvorištu Doma vojske zapalili navijačke baklje, podizali ruke u znak nacističkog pozdrava, uzvikivali parole "Vojvodina - Srbija", “Ratko Mladić”, "Srbija Srbima" i "Ubij pedera" i kamenicama pogodili nekoliko učesnika protesta.

Darko Šper, novinar VOICE-a, smatra da je presudu trebalo ostaviti kao svedočanstvo na dan kada su Novosađani rekli NE fašizmu.

“Ovako se daje za pravo tim istim neonacistima da oni imaju svoje tumačenje tog događaja. Da su presude ostale u arhivi onda bismo jasno mogli da vidimo ko je šta tog dana uradio i zašto je osuđen. Tih presuda nema, uništene su, i sada je sve ostalo na nagađanjima”, kaže Šper.

Davidoviću se sudi u odsustvu jer je nedostupan pravosuđu Srbije
Davidoviću se sudi u odsustvu jer je nedostupan pravosuđu Srbije

Zbog napada na antifašističku šetnju, u odvojenom suđenju, u Višem sudu u Novom Sadu sudi se Goranu Davidoviću i Nedeljku Pešiću pod optužbom za izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti. Ovaj krivični postupak nije završen ni deset godina od događaja za koji se terete, a Davidoviću se sudi u odsustvu jer je nedostupan pravosuđu Srbije.

Darko Šper kaže da uništavanje spisa prekršajnog postupka neće uticati na ovo suđenje.

“Njima se sudi za mnogo teže krivično delo. Što se tiče ostalih, tužilaštvo je odustalo od njihovog krivičnog gonjenja jer je primenilo ‘ne bis in idem’, što u prevodu znači da im se dva puta ne može suditi za isto delo. Dakle, to što su prekršajno osuđeni za remećenje javnog reda i mira znači da im se više ne sudi za nasilničko ponašanje”, navodi Šper.

Istoričar Milivoj Bešlin zaključuje da je za buduće generacije važno da ostane istorijska građa sa ovakvih procesa:

“Suđenje grupi neonacista koja je izvršila nasilje je važan istorijski izvor o tome kako se društvo odnosilo prema jednoj vrlo destruktivnoj pojavi.”

Kako je naveo VOICE, osim presuda, uništeni su i svi dokazi i spisi iz predmeta koji se 2007. vodio protiv sedmorice pripadnika Nacionalnog stroja. U prekršajnoj evidenciji ostao je samo podatak o kaznama koje su izrečene.

  • 16x9 Image

    Zoran Glavonjić

    Novinarsku karijeru počeo je 1995. u informativnoj redakciji beogradske televizije Studio B. Radio je u beogradskom listu "Dnevni telegraf" i u dnevniku "Glas javnosti". Na RSE je od avgusta 2000.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG