Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Zašto je teško usvojiti dijete u Hvatskoj?


Ilustrativna fotografija
U pet godina UNICEF-ove akcije u Hrvatskoj "Svako dijete treba obitelj" učinjen je vidljiv napredak u udomljavanju djece i trenutno je u udomiteljskim obiteljima smješteno 2090 mališana u najranijoj dobi, no i dalje ih više od 1.000 živi u domovima što stručnjaci smatraju najmanje dobrim za njihovo odrastanje i upozoravaju da sustav udomiteljstva u Hrvatskoj treba bitnije unaprijediti, istaknuto je na stručnom skupu u Zagrebu kojeg je organizirao UNICEF-ov Ured u Hrvatskoj i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi.

Trenutno u hrvatskim dječjim domovima živi oko 1.230 djece. Po preporukama UNICEF-a trebalo bi ih što više udomiti u obitelji ili trajno posvojiti, no u Hrvatskoj nedostaje udomiteljskih obitelji, a postupak posvajanja je dug i kompliciran. Svjedoči to iz vlastitog iskustva Zagrepčanin Toni, koji sa suprugom Marinom već četiri godine uživa u roditeljstvu s malim Šimom:

„Evo mi smo imali sreću da smo dobili malog Šimu, sad ima 4,5 godine, a kod nas je došao s 5 mjeseci. Ali upravo zbog te procedure rijetko tko uspije, ovako kao mi, dobiti tako malu bebu do godine dana. Kad se počnu ti papiri vaditi to traje užasno, užasno. To traje po pet, šest do osam godina, a nekada i deset. Sjećam se, kad smo mi davali molbe na sve strane, te je godine u Kaštelima (Split) usvojeno samo jedno dijete, a zahtjeva je bilo oko 50."


Postupak udomljavanja ipak je puno lakši, no udomitelja je premalo ili su prestari, uglavnom su u ruralnim predjelima, a 52 posto ima samo završenu osnovnu školu pa sustav udomiteljstva treba uspješnije razvijati, istakla je predstavnica UNICEF-ova Ureda za Hrvatsku Lora Vidović.

„Sva istraživanja pokazjuju da je nemjerljiva razlika za dijete, i u neurološkom razvoju, hoće li biti smješteno u instituciju odmah po rođenju, ili će biti smješteno u udomiteljsku obitelj. UNICEF već pet godina provodi akciju o udomiteljstvu u Republici Hrvatskoj i nadamo se da će se sa još većim angažmanom raditi na tome da djeca koja su mlađa od tri godine više ne budu uopće smještena u institucije“,
objašnjava Vidović.

Teže do usvajanja

Glumica Bojana Gregorić, UNICEF-ova ambasadorica dobre volje:

„Šteta da se tako teško dolazi do ostvarivanja tih ciljeva, pogotovo zbog njihove plementosti i pogotovo stoga što u Hrvatskoj na 4,5 milijuna stanovnika, koliko nas ima, ima oko 1.000 djece koja se nalaze u domovina i nije to tako velika brojka da ne bi mogla biti zbrinuta.“


U Hrvatskoj postoji često loša slika o udomiteljima, ističe za RSE predsjednica udomiteljske udruge "Oaza" Eva Husak-Bačak, i sama udomiteljica. Pojašnjava da je u nekim zapadnim zemljama posao udomitelja plaćen kao profesija, ali u Hrvatskoj je to više humanitaran rad:

„U Hrvatskoj je udomiteljstvo do prije godinu dana bilo, zapravo, samo volonterski posao, a sada se nagrađuje jednom simboličnom sumom od 400 do 500 kuna (70 EUR), ovisno o broju udomljene djece. To je nagrada za udomitelja, a svaki udomitelj dobiva i 'opskrbninu', a to je za potrebe djeteta, što često nije dovoljno, zato što većina te djece i jest s dodatnim potrebama, jer dođu iz problematičnih obitelji, pa im treba i logoped i psiholog i razni lijekovi, itd.“

Mnoge obitelji koje zbog dugotrajne procedure nisu uspjele posvojiti željeno dijete i same su se odlučile na udomljavanje, kao što je učinila Anita Bahun i udomila čak tri mala dječaka, novorođene trojke:

„Mi smo se dugih sedam godina borili da posvojimo dijete i onda nam je iz našeg Centra za socijalnu skrb u Ivancu došla topla preporuka 'pa, probajte s udomiteljstvom'! I mi smo presretni jer smo u roku od mjesec dana, kako smo se na to odlučili, dobili i udomili tri prekrasna dječaka.“


Eva Husak:

„Ima malo djece za usvajanje, postupak je doista dugotrajan i ja bih svima preporučila neka ne traže 'djecu za sebe' nego neka 'sebe daju djeci' i postanu udomitelji, što je vrlo slično, imat će djecu u obitelji, mogu dati puno tom djetetu i mogu mu omogućiti da jednog dana postane dobar čovjek.“
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG