Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Neslaganje bh. trojstva oko nastupa pred Vijećem sigurnosti


Valentin Inzko pred sastanak Vijeća sigurnosti UN, 28. maj 2009. - iz arhive
Vijeće sigurnosti UN-a raspravlja o stanju u BiH u otvorenoj debati tokom koje joj je visoki predstavnik Valentin Inzko podnio izvještaj.

Bh. trojstvo se po starom receptu ponovno nije složilo oko nastupa predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a.

Umjesto jednog stava iz BiH, na adresu generalnog sekretara UN-a stigla su tri. Vlada RS šalje svoj izvještaj kao kontra onome kojeg je u redovnoj proceduri predstavio visoki predstavnik.

Haris Silajdžić, Foto: Midhat Poturović
Drugi je stav člana Predsjedništva BiH Silajdžića s kojim se obratio najvišem organu UN-a, te treći od njegovog kolege iz predsjedničke klupe Nebojše Radmanovića.

Tri stava međusobno potpuno različita, koja jedan drugog isključuju i ne priznaju, tek su najnoviji dokaz koliko je BiH zemlja u kojoj malo šta funkcioniše.

Radmanović je pismom upozorio generalnog sekretara da stavovi sa kojima nastupa predsjedavajući Predsjedništva nisu usaglašeni na sjednici:

„Haris Silajdžić nastupa tamo samoincijativno, to nije stav BiH. I da onaj ko bude glasao eventualno za izvještaj visokog predstavnika nema stav Predsjedništva BiH koje je moralo oko ovoga da odluči konsenzusom.“


Nebojša Radmanović, Foto: Midhat Poturović
Iako ovo nije novina, jer se rijetko u ovoj instituciji čuje jedinstven bh. stav, činjenica je da se unutrašnjopolitičko loše stanje prenijelo i na vanjsku politiku, kaže bivši šef Misije BiH pri UN-u Mirza Kušljugić.

„Mislim da je sve zajedno mnogo, mnogo gore pošto je BiH nestalna članica Vijeća sigurnosti. Od jedne članice Vijeća sigurnosti se ne očekuje ovolika neozbiljnost. Katastrofalna unutrašnja politička situacija se počela prelijevati i na međunarodne odnose.“


Neslaganje je očito i kad je riječ o relaciji Vijeće ministara BiH - Predsjedništvo - Ministarstvo vanjskih poslova.

Predsjedavajući Vijeće ministara Nikola Špirić u Silajdžićevom istupu vidi rušenje BiH:

„Ja ne znam zašto neko misli da može više da ponudi BiH od predsjedavajućeg, bez obzira odakle dolazio. Ali to govori o dijelu diplomatsko-konzularne mreže koja je pripremljena da radi samo za jednu stranu. A to je podjela BiH.“


Isplivala na vidjelo unutrašnja dezorganizacija

Nikola Špirić, Foto: Midhat Poturović
Izvještaj visokog predstavnika u BiH pred Vijećem sigurnosti UN-a izazvao je polemike mnogo prije nego je dospio pred svjetske diplomatske zvaničnike. Rasprave prije obraćanja su dobre po BiH ukoliko se žele usaglasiti pogledi, ali istovremeno prljavi veš vani treba sačuvati, smatra Direktor Centra za međunarodne odnose iz Banje Luke Miloš Šolaja:

„Gospodin Ban Ki-moon kao generalni sekretar UN-a ispada poštar između naših predstavnika. I mislim da je to onaj ružni dio koji se mora izbjeći. S druge strane čini mi se da smo izgubili kapacitet za konsenzus. Zbog toga i dolaze ovakve stvari - zavisi samo ko je u kom trenutku na toj rotirajućoj poziciji kako će se odnositi prema spoljno-političkim pitanjima.“

Jedini rezultat na Vijeću sigurnosti može biti i dalje ostaviti prisustvo međunarodne zajednice, da se neće dozvoliti dalje slabljenje institucija BiH. Ako je neko imao za cilj da ovakvim pismima potakne ukidanje OHR-a, postižu se u potpunosti kontradiktorni efekti.
Sličnog je stava i Kušljugić koji naglašava kako je UN od BiH očekivao da će za 10 godina, koliko je prošlo od njene kandidature za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti, ona postati uređena zemlja. No:

„Nažalost, sve je ispalo naopako. Ono što se nije znalo i što se diplomatski moglo prikrivati u UN-u, ta unutrašnja potpuna dezorganizacija, sad je isplivalo na vidjelo. Jedini rezultat na Vijeću sigurnosti može biti i dalje ostaviti prisustvo međunarodne zajednice, da se neće dozvoliti dalje slabljenje institucija BiH. Ako je neko imao za cilj da ovakvim pismima potakne ukidanje OHR-a, postižu se u potpunosti kontradiktorni efekti.“


Valentin Inzko svoj govor u UN-u bazira uglavnom na pozitivnim smjernicama, prenosi glasnogovornica OHR-a Ljiljana Radetić:

„Izvanredno ostvarenje BiH da osigura mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a pokazuje da zemlja može postići napredak i da to treba iskoristiti kao inicijativu za dalji napredak zemlje. Inzko će apelovati na vlasti BiH da iskoriste mogućnosti stvorene izuzetno poboljšanim odnosima u regionu kako bi ubrzali napredovanje zemlje u pravcu euroatlantskih integracija. U slučaju reforme viznog režima vlasti u BiH su pokazale da su sposobne da odgovore na logiku zahtjeva javnosti.“

Ipak, Inzko ima i kritički osvrt na antidejtonske aktivnosti koje dolaze uglavnom iz RS, među kojima i djelovanje protiv državnih institucija, osporavanje djelovanja i ovlaštenja visokog predstavnika, kao i referendum koji se planira u RS.

Kritike nije pošteđena ni antidejtonska predizborna retorika. Ipak, postavlja se pitanje kako bi BiH uopšte funkcionisala da nije mehanizama korekcije kakav je OHR. Tim prije što se upozorenja, kritike, razne rezolucije i deklaracije odbijaju o uši domaćih političara.

Svako odavno vodi svoju politiku, svako plasira svoje stavove i čuje ono što želi. Konsenzus je očito preteška riječ - makar i za pretvaranje.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG