Dostupni linkovi

Solana u Ulcinju ponovo je državna


Većinski paket Solane je 2005. godine preuzeo 2005. Eurofond, čiji je jedan od akcionara biznismen Veselin Barović (desno), blizak  crnogorskom predsjedniku Milu Đukanoviću.

Nadam se da za ulcinjsku Solanu počinje nova era, kada će se ona zaštiti i ponovno pokrenuti proizvodnja soli, kaže Ulcinjanka i ekološka aktivistkinja Zenepa Lika za Radio Slobodna Evropa (RSE) povodom odluke Savjeta za privatizaciju Vlade Crne Gore da je nesporno vlasništvo države nad zemljištem Solane.

“To je 15 godina očekivana vijest za sve naše zaštitničare i građane Crne Gore. Nekoliko puta sam pročitala tu vijest, nisam mogla da vjerujem, jer kod nas uvijek imate osjećaj da je nešto iza. Zbilja sam srećna zbog te odluke”, kaže Lika.

Odluka Savjeta je donesena u srijedu (21. jula) na zahtjev preduzeća u stečaju “Bajo Sekulić”, od prije deset godina, da se njihovo pravo korišćenja Solane pretvori u pravo svojine. Savjet je taj zahtjev odbio jer je Crna Gora upisana kao vlasnik.

Šta se dešavalo sa Solanom posljednjih 15 godina?

Većinski paket tog preduzeća je za oko 800.000 eura preuzeo 2005. Eurofond, čiji je jedan od akcionara biznismen Veselin Barović, blizak crnogorskom predsjedniku Milu Đukanoviću.

Nakon privatizacije, proizvodnja soli je opala, fabrika izgubila koncesiju za korišćenje morske vode, Eurofond je podizao kredite zalažući imovinu fabrike, a onda je 2011. u preduzeću proglašen stečaj. Eurofond je te godine zatražio da mu se pravo korišćenja imovine preduzeća pretvori u pravo svojine, navodeći da je prilikom privatizacije platio tržišnu cijenu.

Nijesu uspjeli ni brojni pokušaji prodaje jer je Solana nuđena po cijeni većoj 300 puta od one koju je platio „Eurofond".

Vlasništvom nad zemljištem Solane bavio se Privredni sud koji je godinama čekao na mišljenje Savjeta za privatizaciju o tome da li je većinski paket plaćen po tržišnoj vrijednosti, što je uslov da se pravosnažno okonča taj sudski postupak.

Savjet za privatizaciju je saopštio, 21. jula da je procijenjena tržišna vrijednost zemljišta više od 157 miliona eura.

Ulcinjska Solana obuhvata oko 14,5 kilometara slanih bazena na krajnjem jugu Crnogorskog primorja
Ulcinjska Solana obuhvata oko 14,5 kilometara slanih bazena na krajnjem jugu Crnogorskog primorja

Odluka o državnom vlasništvu nad ulcinjskom solanom je “jedna od najznačajnijih pobjeda nad vrlo mogućim korupcionaškim aktivnostima i pljačkaškim privatizacijama koje su se desile u Crnoj Gori”, saopšteno je iz Građanskog pokreta (GP) URA, koji od decembra 2020. na vlasti zajedno sa Demokratskim frontom i Demokratama.

Prethodne tri decenije je vlast predvodila Demokratska partija socijalista (DPS), Mila Đukanovića.

“Mi smo imali jednu krađu naočigled očiju javnosti gdje je zemljište ‘Solane’ od skoro 15 miliona kvadratnih metara ustupljeno Veselinu Baroviću za svega 800.000 eura, nakon čega je on imao namjeru da ga proda za skoro 260 miliona eura i prenamijeni za građevinsko zemljište”, naveli su iz URA.

U toj partiji očekuju da se ispitaju svi poslovi oko solane.

“Od tužilaštva u kojem mora doći do promjena očekujemo ispitivanje svih poslova vezano za Solanu i odgovornost nadležnih iz države u tom periodu, i svih lica povezanih sa njima u ovom krajnje i naočigled svih korupcionaškom poslu”, navodi se u saopštenju.

FORCA: Solana pripada Ulcinju

Odluka da se imovina solane uknjiži kao državno zemljište je samo “polovina radosne i očekivane vijesti” za ulcinjsku partiju FORCA, u kojoj smatraju da solanom treba da raspolaže lokalna uprava.

“Ulcinjskom solanom ne smije raspolagati Vlada, već Opština Ulcinj, čijim se odlukama ta imovina oduzela od vlasnika (1965. godine) i koja je, zajedno sa ovim društvenim preduzećem i obeštetila iste”, navodi se u saopštenju FORCE od 21. jula, kojim pozivaju Vladu da u skladu sa Zakonom o državnoj imovini, vrati opštini tu imovinu.

Sa druge strane, poslanik u crnogorskoj Skupštini, lider Demokratske partije, Fatmir Đeka ocijenio je važnom odluku Savjeta da Solana postane državno vlasništvo.

“Sada je potrebno da u saradnji Opštine Ulcinj i države nađemo dobrog upravljača, pokrenemo proizvodnju i zaposlimo ljude kako bi Solana ponovo postala simbol i zamajac privrednom oporavku cijelog Ulcinja”, istakao je Đeka.

RSE je pokušao dobiti komentar iz Opštine Ulcinj ovim povodom, ali su zbog praznika Kurban bajrama nadležni bili nedostupni.

Od oko 526 vrsta ptica u EU, oko 250 vrsta je registrovano je na Solani, a vodeća vrsta je flamingos
Od oko 526 vrsta ptica u EU, oko 250 vrsta je registrovano je na Solani, a vodeća vrsta je flamingos

Obrazloženje odluke Savjeta

U odluci Savjeta za privatizaciju se navodi da je na zemljištu ukupne površine preko 14,5 miliona kvadrata upisana svojina Crne Gore, a pravo korišćenja nosi Solana „Bajo Sekulić“.

“Postupajući po zahtjevu Solane 'Bajo Sekulić' za davanje mišljenja da je Solana u postupku privatizacije za nepokretnost platila tržišnu vrijednost, Savjet je utvrdio da se nisu stekli uslovi za davanje mišljenja za pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine, zbog nespornog državnog vlasništva nad zemljištem preduzeća”, obrazlaže se u odluci.

Premijer Zdravko Krivokapić je naglasio da je Savjet, kojim predsjedava, mišljenje o Solani donio jednoglasno.

Odluku Savjeta je prvi objavio potpredsjednik vlade, Ulcinjanin, Dritan Abazović.

“Istorijska odluka Savjeta za privatizaciju: Solana je državno vlasništvo! Hvala svima koji su se godinama borili za naša prirodna bogatstva!”, napisao je Abazović na Tviteru 21. jula.

Zaštita Solane jedan od uslova u pregovorima sa EU

Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Robert Veber je pozdravio odluku Savjeta, uz ocjenu da je to važan korak u ispunjenju završnih mjerila za oblast životne sredine.

Podsjetimo, bivša njemačka ambasadorka Gudrun Štajnaker godinama je zagovornica zaštite Solane i razrješenja imovinskog spora jer je to, kako smatra, put ka evropskim fondovima u očuvanju tog prirodnog bogatstva.

Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) su zadovoljni odlukom kojom je potvrđena državna svojina nad Solanom kao izuzetno važnog područja za boravak ptica i biodiverzitet.

“Time je Crna Gora potvrdila volju i kapacitet da ispuni obaveze prema Evropskoj Uniji i dostigne spremnost za zatvaranje poglavlja 27 o životnoj sredini, s obzirom da je adekvatno upravljanje Solanom upravo jedan od uslova za to”, kaže za RSE programska direktorica CZIP Ksenija Medenica.

Podsjeća da je neriješeno vlasničko pitanje bio jedan od ključnih problema koji je usporavao zaštitu na području koje je proglašeno parkom prirode.

“Sada zaista više nema izgovora da se krene u konkretno sprovođenje mjera zaštite Solane, uspostavljanje upravljačke strukture i razmatranje drugih opcija koje su dobre za prirodu i ljude. I eventualno ponovno pokretanje proizvodnje soli”, dodaje Medenica.

Obnovu proizvodnje soli kao najbolji način za očuvanje biodiverziteta navodi Studija zaštite ulcinjske Solane, kaže Zenepa Lika, predsjednica društva “Dr. Martin Šnajder-Jakobi” koje se godinama bori za zaštitu i očuvanje Solane.

“Otvaraju se mogućnosti da se traži više donacija, sigurna sam da će Evropska Unija pomoći, a treba tražiti i adekvatnog strateškog partnera koji bi pokrenuo proizvodnju soli, jer su zaštita parka prirode i proizvodnja soli komplementarni”, smatra Lika.

A što sa lovcima?

Iz društva “Dr. Martin Šnajder-Jakobi” su 16. jula ove godine objavili da je predsjednik Skupštine opštine Ulcinj Haxhi Sulejmani pokrenuo inicijativu za izmjenu Studije zaštite Solane, kako bi se na jednom njenom dijelu omogućio lov.

Na upit RSE o detaljima inicijative, iz Opštine Ulcinj nismo dobili odgovor.

Naime, nakon što je Skupština opštine Ulcinj juna 2019. godine podržala da se Solana proglasi parkom prirode, odbornici su usvojili i zaključak da treba razmotriti način da se na dijelu omogući kontrolisani lov.

Te godine su lovci pokrenuli peticiju “Stop nepravdi prema staroj tradiciji lovaca Ulcinja” protiveći se zabrani lova na cijelom području Solane. Naveli su da lov može biti održiv, te da traže da im se on omogući na jednom dijelu Solane, gdje se to ranije bilo dozvoljeno.

S druge strane, u ekološkim nevladinim organizacijama se zalažu za potpunu zabranu lova na području solane.

“Mi smo izričito protiv lova, a za rješavanje pitanja krivolova”, kaže Ksenija Medenica iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica.

Brojni pokušaji prodaje nisu uspjeli jer je Solana nuđena po cijeni većoj 300 puta od one koju je platio „Eurofond".
Brojni pokušaji prodaje nisu uspjeli jer je Solana nuđena po cijeni većoj 300 puta od one koju je platio „Eurofond".

Značaj ulcinjske Solane

Ulcinjska Solana obuhvata oko 14,5 kilometara slanih bazena na krajnjem jugu Crnogorskog primorja. Izgrađena je 1934. godine, a naredne godine je bila prva berba soli.

Početkom ovog vijeka je proizvodnja soli drastično padala i bila prosječno oko 17.000 tona godišnje, da bi 2013. u potpunosti prestala.

Opština Ulcinj proglašava Solanu parkom prirode 2019, nakon čega je Ministarstvo održivog razvoja i turizma kandiduje za Ramsar područje.

Iste godine se Solana uvrštava na Ramsar listu, što znači da je proglašena močvarom od međunarodnog značaja i da joj je dodijeljen međunarodni stepen zaštite.

Početkom te godine su nevladine organizacije peticijom prikupile 90.000 potpisa kojim se od Vlade tražilo da obezbijedi da Ulcinjska solana ostane u vlasništvu države, da se obnovi proizvodnja soli, a ona zaštiti u skladu sa nacionalnim i međunarodnim pravom.

Od oko 526 vrsta ptica u EU, oko 250 vrsta je registrovano je na Solani, a vodeća vrsta je flamingos, podaci su iz Plana upravljanja Parkom prirode „Ulcinjska solana“.

Procjenjuje se da preko 100.000 vodenih ptica posjeti to područje u proljeće i jesen, jer je Ucinjska Solana među najznačajnijim staništima u seobi ptica na istočnoj obali Jadrana. Tokom zime tu svakodnevno boravi preko 15.000 ptica.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG