Ukrajinska delegacija je došla na granicu sa Bjelorusijom na pregovore sa ruskim predstavnicima dok se Moskva suočava sa uticajem strogih ekonomskih sankcija Zapada zbog invazije na Ukrajinu, prenosi redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
U ukrajinskoj delegaciji su, među ostalim, ministar odbrane Oleksij Reznikov i savjetnik predsjednika Mihajlo Podoljak, saopšteno je iz kabineta predsjednika 28. februara.
Sastanak se dešava nekoliko sati nakon što su se prije zore čule eksplozije u glavnom gradu Ukrajine i gradu Harkivu, rekle su ukrajinske vlasti. Predsjednik Ukrajine Vilodimir Zelenski je upozorio da bi naredna 24 sata mogla biti kritična.
U novom obraćanju 28. februara Zelenski je izdao poziv ruskim voijnicima da polože oružje.
"Odložite oružje. Idite odavde. Ne vjerujte svojim komandirima. Ne vjerujte svojim propagandistima. Spasite svoje živote", rekao je Zelenski u obraćanju, dodajući da je više od 4,500 ruskih vojnika već poginulo tokom napada Kremlja.
Nije bilo nezavisnih potvrda o brojevima žrtava ruske vojske 27. februara dok je prvi put ruska strana potvrdila da je bilo žrtava među vojnicima – "ubijeni i ranjeni", ali nije bilo naznaka o brojevima ili više detalja.
Dok borbe na terenu eskaliraju, Zapadne sile su pojačale napore pritiska na Rusiju zatvaranjem vazdušnog prostora za ruske avione, zatvaranjem banaka za SWIFT transakcije i ograničavanjem Moskve da dođe do svojih 630 miliona dolara stranih rezervi. Očekuje se da će ove mjere teško pogoditi ekonomiju.
Kako bi nastavio diplomatski pritisak, američki predsjednik Joe Biden će biti domaćin telefonskog sastanka sa saveznicima i partnerima 28. februara kako bi se dalje koordinisao zajedničćki odgovor, saopštila je Bijela kuća.
Ukrajinci se uveliko odazivaju na poziv za odbranu zemlje, uzimaju puške koje dijele vlasti i pripremaju ručno izrađene bombe.
Zvaničnici Pentagona su rekli da su ruske trupe usporene otporom Ukrajinaca, nedostatkom goriva i drugim logističkim problemima i da vazdušni odbrambeni sistem Ukrajine, iako je oslabljen i dalje je operativan.
Nakon još jedne noći ruskih topovskih napada, 28. februara ukinut je strogi 39-satni policijski sat koji je ljude držao dalje od ulica Kijeva, nudeći stanovnicima priliku da odu u prodavnice kako bi kupili hranu.
Ljudi u glavnom gradu Ukrajine sklanjaju se po kućama, podzemnim garažama i stanicama podzemne željeznice u iščekivanju ruskog napada punih razmjera.
Kabinet Zelenskog je saopštio da će Kijev tokom mirovnih pregovora, koji bi trebali početi u podne po lokalnom vremenu, tražiti "trenutni prekid vatre i povlačenje trupa iz Ukrajine".
Broj Ukrajinaca koji bježe od najvećeg evropskog oružanog sukoba od Drugog svjetskog rata narastao je na 422.000, većinom žena i djece, izjavio je 28. februara šef Agencije Ujedinjenih naroda za izbjeglice.
Putin je 27. februara naredio da se rusko nuklearno oružje pripremi za povećanu pripravnost za lansiranje, što je izazvalo još veće strahove.
Rekao je da je NATO dao "agresivne izjave" prema Rusiji i naveo stroge ekonomske sankcije uvedene Rusiji.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je za CNN da je Putinovo pozivanje na ruski nuklearni arsenal "opasna retorika".
Praktično značenje Putinove naredbe nije odmah bilo jasno.
Učinak novih ekonomskih i finansijskih sankcija snažno je pogodio rusku nacionalnu valutu, a rublja je pala za gotovo četvrtinu na rekordno nisku razinu.
Nakon kažnjavanja ekonomskim sankcijama, Evropska unija (EU) pristala je da zatvori svoj vazdušni prostor za ruske avioprijevoznike i potroši stotine miliona eura na oružje koje će se poslati Ukrajini, kao i ciljati prokremljanske medije koji šire dezinformacije o invaziji.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da Komisija želi "prvi put ikad" finansirati kupovinu i isporuku oružja trećoj strani koja je napadnuta.
Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell rekao je da je 27 ministara vanjskih poslova Unije 27. februara dalo zeleno svjetlo na pdršku Ukrajini bez presedana i da će te akcije stupiti na snagu za nekoliko sati.
Japan se pridružio američkim i evropskim zemljama u isključivanju najvećih ruskih banaka iz međunarodnog finansijskog sistema, SWIFT. Japan će takođe poslati 100 miliona dolara hitne humanitarne pomoći Ukrajini.
Naftni gigant BP rekao je 27. februara da prekida veze s Rosneftom, državnom ruskom naftnom i plinskom kompanijom. To znači da BP napušta svoj udio u Rosneftu, a zvaničnici BP-a daju ostavke na mjesta u upravi ruske kompanije.
