Ukrajinski zvaničnici saopštili su u nedelju da su najmanje tri osobe poginule u noćnim ruskim napadima u kojima su pogođene stambene zgrade u gradu Kramatorsku na istoku zemlje.
U napadima su korišćene teške "klizeće" bombe, rekli su zvaničnici. To oružje je Rusija koristila za uništavanje i ukrajinskih položaja na frontu, kao i stambenih područja.
Skoro 20 ljudi je povređeno u napadima rano ujutro, saopštila je Nacionalna policija.
Rusija je ukupno ispalila više od 400 dronova i raketa na lokacije širom zemlje, rekao je predsednik Volodimir Zelenski. On je na Telegramu naveo da je rusko oružje i dalje opremljeno uvezenim stranim delovima i komponentama, dok je najavio nove mere usmerene na prekid isporuke delova.
Zajedno sa Slavjanskom, Kramatorsk je jedan od dva veća grada koje Ukrajina i dalje kontroliše u istočnoj Donjeckoj oblasti. Oni se smatraju "uporištima" koja su neophodna za odbranu Ukrajine u tom regionu.
Rusija je kao strateški prioritet postavila osvajanje cele Donjecke oblasti, što je više puta istakla u mirovnim pregovorima kojima posreduju SAD.
Tokom ove zime, Rusija je neumoljivo napadala stambene zone širom Ukrajine, kao i elektroenergetsku mrežu i postrojenja za grejanje. Milioni ljudi u glavnom gradu, Kijevu, i drugim gradovima suočeni su s nestancima struje ili grejanja u vreme neuobičajeno hladne zime.
Ukrajinska državna naftna i gasna kompanija Naftogas saopštila je da je Rusija tokom noći napala njena postrojenja u istočnoj Poltavskoj oblasti.
"Ovaj napad je bio 19. ciljani ruski napad na postrojenja (Naftogasa) od početka godine", saopštila je kompanija.
I druge lokacije širom Ukrajine su pogođene vazdušnim napadima tokom noći između subote i nedelje, uključujući lučke gradove Herson i Odesu.
Ukrajinska Vlada je u subotu naložila vanredno isključivanje struje širom zemlje, posle ruskih udara u kojima pogođena postrojenja za proizvodnju i distribuciju električne energije.
Ukrajina je, sa svoje strane, takođe pojačala tempo napada dronovima na naftna i gasna postrojenja i energetsku infrastrukturu unutar Rusije.
Napadi nisu izazvali veće posledice po većinu Rusa, mada je pograničnim regionima poput Belgoroda redovno dolazilo do nestanaka struje.
Zelenski je branio pravo Ukrajine da napada ruske energetske ciljeve, rekavši da je to pomoglo da se Moskva liši prihoda od izvoza.
"Ne moramo da biramo, da li ćemo napasti vojni cilj ili energiju. (Putin) prodaje tu energiju. On prodaje naftu. Dakle, da li je to energija ili je to vojni cilj? Iskreno, to je ista stvar", naveo je Zelenski na društvenim mrežama. "On prodaje naftu, uzima novac, ulaže u oružje. Ubija Ukrajince tim oružjem".
"Ili pravimo oružje i napadamo njihovo oružje. Ili napadamo izvor gde se njihov novac generiše i umnožava. A taj izvor je njihov energetski sektor... Sve je to legitimna meta za nas", napisao je Zelenski.
Prošle nedelje, Kijev i Moskva su završili dvodnevne pregovore uz posredovanje SAD u Abu Dabiju. Međutim, nije bilo većih pomaka, što je još jedan pokazatelj koliko su teški napori da se okonča skoro četvorogodišnji rat.
Ukrajinski i ruski pregovarači bi trebalo da se sastanu na novoj razgovora sledeće nedelje u SAD.