Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da bi sljedeća runda mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, "vjerovatno" mogla biti održana u SAD-u, nakon što su u Ujedinjenim Arapskim Emiratima okončana dva dana obnovljenih razgovora.
Uoči sastanaka u Abu Dabiju, održanih 4. i 5. februara, i ruski i ukrajinski zvaničnici nagovijestili su tračke optimizma u vezi s okončanjem sveobuhvatne invazije, koju je Rusija pokrenula 24. februara 2022. godine i u kojoj je do sada gotovo dva miliona ljudi na obje strane ubijeno ili ranjeno.
Bez drugih vidljivih pomaka u posrnulim naporima da se okonča sveobuhvatni rat Moskve protiv Ukrajine, dvije strane su se dogovorile o novoj razmjeni ratnih zarobljenika, što se povremeno dešavalo tokom rata.
Steve Witkoff, izaslanik Bijele kuće koji predvodi razgovore pod okriljem SAD-a, najavio je sporazum koji je rezultirao oslobađanjem 314 zarobljenika 5. februara.
"Iako predstoji još mnogo posla, ovakvi koraci pokazuju da kontinuirani diplomatski angažman donosi opipljive rezultate i unapređuje napore za okončanje rata u Ukrajini", naveo je Witkoff u objavi na mreži X.
Ni ruski ni ukrajinski zvaničnici nisu dali izjave o ishodu razgovora. Kirilo Budanov, bivši šef ukrajinske vojne obavještajne službe, a sada visoki predsjednički savjetnik, rekao je za RBK-Ukraina da su razgovori bili "zaista konstruktivni".
Kasnije tokom dana, Zelenski je rekao da je razmjena zarobljenika "najvažnija", dodajući da je prošlo mnogo vremena otkako je Kijev uspio da "odblokira" diplomatski proces povratka svojih građana.
Uprkos nagovještajima napretka, Rusija je nastavila da zasipa Ukrajinu dronovima i projektilima. Uoči pregovora, Rusija je izvela jedan od najvećih zračnih napada od početka rata, ciljajući ukrajinsku energetsku infrastrukturu i dodatno pogoršavajući položaj civila koji se suočavaju s izuzetno hladnom zimom.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da stav Rusije ostaje nepromijenjen te da je on "apsolutno jasan i dobro shvaćen i u Kijevu i među američkim pregovaračima".
Markus Ziener, bivši dopisnik iz Moskve koji je danas saradnik Njemačkog maršalovog fonda, rekao je da razmjena zarobljenika predstavlja određeni napredak.
"Ali prilično sam skeptičan kada je riječ o suštini samih pregovora", rekao je Ziener za RSE. "Za sada nema mnogo toga što bi nam davalo nadu da je rješenje za okončanje rata nadohvat ruke."
Nakon što su u mjesecima neposredno nakon februara 2022. održani početni direktni razgovori, Moskva i Kijev nisu vodili neposredne pregovore sve do maja prošle godine. Američki predsjednik Donald Trump izražavao je frustraciju zbog nastavka rata, iako je njegovo rješavanje postavio kao jedan od glavnih spoljnopolitičkih prioriteta.
Pored Witkoffa, koji se u protekloj godini sedam puta sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, razgovorima je prisustvovao i zet američkog predsjednika Donalda Trumpa, Jared Kushner. Sastanci uključuju sadašnje i bivše zvaničnike obavještajnih službi obje zemlje, a fokusirani su na uska, precizno definisana pitanja.
Razlike u stavovima dvije strane donekle su se smanjile, pri čemu glavno sporno pitanje ostaje status teritorija u ukrajinskoj regiji Donbas koje kontroliše Kijev, ali na koje Moskva polaže pravo.
Zelenski je predložio uspostavljanje demilitarizirane zone, moguće uz prisustvo evropskih mirovnih snaga. Rusija je tu opciju odlučno odbacila.
Kijev također traži obavezujuće sigurnosne garancije od Sjedinjenih Američkih Država i drugih zapadnih saveznika, koje bi podrazumijevale obavezu pomoći Ukrajini u slučaju eventualnog budućeg ruskog napada.
Ukrajinski politički analitičar Ihor Reiterovych pozvao je Zapad da ponudi snažnije garancije Ukrajini — i da izbjegne ponavljanje iskustva iz Budimpeštanskog memoranduma iz 1994. godine. Tim sporazumom, koji su potpisale SAD, Rusija i Velika Britanija, garantovan je teritorijalni integritet Ukrajine u zamjenu za odustajanje Kijeva od nuklearnog arsenala.
"Da sam na mjestu ruskog predsjednika, i ako bih želio pregovarati o mirovnom rješenju, ne bih napadao Ukrajinu i vršio pritisak na način na koji to sada rade", rekao je Ziner. "Pokušao bih stvoriti okolnosti u kojima je moguće postići dogovor."
"S obzirom na sve žrtve koje je Ukrajina do sada podnijela, mislim da je izuzetno teško da Ukrajina kaže: u redu, pristajemo na ruske zahtjeve, a da onda ispadne da su toliki životi izgubljeni uzalud", rekao je. "Zato vjerujem da je trenutno vrlo teško pronaći rješenje koje bi od Ukrajinaca zahtijevalo velike ustupke."
