Ruski i ukrajinski zvaničnici održali su drugi dan pregovora, u kojima su posredovale Sjedinjene Države, s ciljem okončanja ruskog rata na Ukrajinu. Glavne sporne tačke bile su ukrajinska teritorija i sigurnosne garancije.
Ipak, obje strane su uspjele da dogovore novu razmjenu ratnih zarobljenika, što se povremeno događalo tokom skoro četvorogodišnje ruske invazije.
Steve Witkoff, izaslanik Bijele kuće koji je predvodio pregovore pod vodstvom SAD-a, rekao je 5. februara da će biti oslobođeno ukupno 314 zarobljenika.
Pred sastanke u Abu Dhabiju, i ruski i ukrajinski zvaničnici su nagovijestili da postoji nada u okončanje rata, koji je Rusija započela 24. februara 2022. godine, a koji je sada odnio ili ranio gotovo dva miliona ljudi s obje strane.
Kiril Dmitriev, glavni pregovarač Kremlja, rekao je 5. februara da je bilo "napretka" i pozitivnih pomaka.
Glavni ukrajinski pregovarač Rustem Umerov kazao je da je prvi dan pregovora bio "značajan i produktivan, s fokusom na konkretne korake i praktična rješenja."
Uprkos naznakama napretka, Rusija je nastavila da bombarduje Ukrajinu dronovima i raketama.
Na dan prije pregovora, Rusija je izvela jedan od svojih najvećih vazdušnih napada u ratu, ciljajući na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, što je dodatno pogoršalo nevolje civila koji preživljavaju jednu od oštrijih zima.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da ruski stav ostaje nepromijenjen i da je "apsolutno jasan i dobro razumljiv i od strane Kijeva i američkih pregovarača."
Markus Ziener, nekadašnji novinar iz Moskve koji je sada saradnik Njemačkog Marshallovog fonda, rekao je da razmjena zarobljenika pokazuje određeni napredak.
"Ali prilično sam skeptičan da će pregovori doći do suštine", rekao je za RSE. "Do sada nema puno toga što bi nam dalo nadu da je rješenje rata nadohvat ruke."
Nakon početnih direktnih pregovora koji su trajali nekoliko mjeseci odmah nakon februara 2022. godine, Moskva i Kijev nisu održali direktne pregovore sve do maja prošle godine.
Američki predsjednik Donald Trump je frustriran jer rat i dalje traje, iako je rješenje tog sukoba postavio kao ključni prioritet svoje spoljne politike.
Pored Witkoffa, koji je sedam puta sreo ruskog predsjednika Vladimira Putina tokom prošle godine, Trumpov zeta Jared Kushner takođe je prisustvovao pregovorima.
Na sastancima su uključeni sadašnji i bivši zvaničnici obavještajnih agencija iz obje zemlje, a fokusirani su na uske teme.
Razlika u stavovima između dviju strana se donekle smanjila, a glavna prepreka ostaje pitanje teritorija u ukrajinskom regionu Donbas koju Kijev kontroliše, ali Moskva polaže pravo.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski predložio je uspostavu demilitarizovane zone, možda uz prisustvo evropskih mirovnjaka. Rusija je ovu opciju odbila.
Kijev traži i obavezujuće sigurnosne garancije od Sjedinjenih Američkih Država i drugih saveznika Zapada, koje bi obavezale strane zemlje da pomognu Ukrajini ako Rusija ponovo napadne u budućnosti.
Ukrajinski politički analitičar Ihor Reiterovič pozvao je Zapad da ponudi jače garancije za Ukrajinu i da izbjegne ponavljanje Budimpeštanskog memoranduma iz 1994. godine.
Taj sporazum, koji su potpisale Sjedinjene Države, Rusija i Britanija, garantovao je teritorijalnu cjelovitost Ukrajine u zamjenu za ukidanje nuklearnog arsenala Kijeva.
