Ukrajina se nada da bi privremeni prekid vatre, koji je omogućio dostavu humanitarne pomoći i evakuaciju civila iz grada Oleški, koji je pod ruskom okupacijom, mogao poslužiti kao model za šire napore ka deeskalaciji, izjavili su visoki zvaničnici.
Visoki ukrajinski zvaničnici su, govoreći 6. novembra na konferenciji za novinare u Ambasadi Ukrajine u Vašingtonu, opisali ovu operaciju kao praktičnu provjeru mehanizama koji bi u budućnosti mogli pomoći u nadgledanju šireg primirja.
Ukrajinski ombudsman za ljudska prava Dmitro Lubinec i David Arahamija, šef parlamentarne grupe predsjednika Volodimira Zelenskog, izjavili su da je ova šestodnevna humanitarna inicijativa pokazala da, čak i usred tekućeg rata, dvije strane mogu da se dogovore o lokalizovanom prekidu vatre i da ga sprovedu uz međunarodno učešće.
Operacija, koju je omogućila prva dama SAD Melanija Trump, podrazumijevala je privremeni prekid borbi u okolini Oleškija, u okupiranoj Hersonskoj oblasti u Ukrajini. To je omogućilo uklanjanje mina sa puteva, dopremanje humanitarne pomoći stanovnicima, kao i evakuaciju civila koji su željeli da odu.
"Izabrali smo humanost umjesto rata", izjavila je Melanija Trump 5. novembra na događaju u Bijeloj kući posvećenom ovoj inicijativi.
Lubinec je naveo da je ovaj prekid vatre, koji je počeo 27. oktobra u tri sata ujutru po kijevskom vremenu, a završio se kasno uveče 1. novembra, bio najduži takav aranžman otkako je Rusija u februaru 2022. godine pokrenula invaziju.
On je ovu operaciju okarakterisao kao značajan pomak, ne samo zbog isporučene humanitarne pomoći, već i zato što je njome uspostavljen novi mehanizam za pregovaranje, nadgledanje i verifikaciju prekida vatre.
Model 'Oleški'
Operacija se odvijala u nekoliko faza, rekao je Lubinec. Nakon stupanja primirja na snagu, ruske snage su počele sa razminiranjem puteva koji vode ka Oleškiju, proces koji je trajao sve do 29. oktobra. Zatim je dopremljena humanitarna pomoć, uključujući hranu, lijekove, vodu za piće i specijalizovanu bolničku opremu.
Lubinec i njegova ruska koleginica Jana Lantratova, u pratnji svojih timova i novinara iz Ukrajine, SAD i Rusije, potom su ušli u okupirani grad kako bi nadgledali raspodjelu pomoći i pružili podršku stanovnicima koji su željeli da se evakuišu.
Stanovnicima su ponuđene tri opcije: da ostanu u Oleškiju i dobiju humanitarnu pomoć, da odu na teritoriju pod kontrolom Ukrajine ili da otputuju u Rusiju, odnosno na teritoriju pod ruskom kontrolom.
"Svi ljudi koji su željeli da budu evakuisani iz Oleškija u Ukrajinu sada se nalaze u Ukrajini", rekao je Lubinec.
Naveo je da je lično nadgledao proces evakuacije i razgovarao sa stanovnicima kako bi utvrdio da li su njihove odluke bile dobrovoljne.
Neki su odlučili da ostanu uprkos nedostatku struje i grijanja, dok su drugi u početku ostali jer su sumnjali da će humanitarna misija biti uspješna.
Lubinec je rekao da je njegova kancelarija u međuvremenu primila dodatne zahtjeve stanovnika koji traže evakuaciju, te je izrazio nadu da bi mogla biti organizovana još jedna operacija.
Arahamija je rekao da ukrajinska delegacija razmatra proširenje ovog pristupa i na druge složene oblasti, mada je odbio da navede konkretne lokacije, uz obrazloženje da bi njihovo javno objavljivanje moglo da ugrozi pregovore sa Moskvom.
Prema njegovim riječima, humanitarni aspekt bi se fokusirao na dva prioriteta: povratak ljudi čiji slučajevi još nisu riješeni, uključujući civile razdvojene od svojih porodica, kao i primjenu modela korišćenog u operaciji u Oleškiju na druge okupirane ili teško dostupne teritorije.
Naveo je i da obje strane razmatraju mogućnost da humanitarne pregovore drže odvojeno od šireg političkog procesa, kako nesuglasice oko mirovnog sporazuma ne bi onemogućile napore usmjerene na pomoć civilima.
'Pilot-projekat' za nadgledanje šireg prekida vatre
Arahamija je istakao da inicijativa u Oleškiju, pored neposrednog humanitarnog učinka, predstavlja i praktičnu provjeru mehanizama za nadgledanje primirja, osmišljenih tokom ranijih rundi trilateralnih pregovora u kojima su učestvovale Ukrajina, Rusija i SAD.
Napomenuo je da su ti razgovori rezultirali sveobuhvatnim dokumentom koji definiše način nadgledanja prekida vatre u slučaju postizanja šireg mirovnog sporazuma.
Operacija u Oleškiju omogućila je stranama da u manjem obimu testiraju pojedine od tih principa, uključujući upotrebu dronova za nadzor terena i provjeru eventualnih kršenja primirja.
"Jedno je sprovoditi teorijsku vježbu, a sasvim drugo vidjeti kako to funkcioniše u praksi, makar i u manjem obimu", rekao je Arahamija.
Lubinec je naglasio da je ova operacija od posebnog značaja, budući da je on bio prvi ukrajinski zvaničnik koji je, od 2022. godine, ušao na teritoriju Ukrajine pod ruskom okupacijom u okviru zvanične humanitarne misije.
Delegacija je takođe eksperimentisala sa nadzorom pomoću dronova i direktnom komunikacijom između ukrajinskih i ruskih vojnih predstavnika kako bi se pratilo poštovanje dogovora. Arahamija je rekao da je to iskustvo pomoglo da se pokaže kako se lokalizovana primirja mogu verifikovati, umjesto da se oslanja isključivo na suprotstavljene tvrdnje vojnih obavještajnih službi.
Ukrajinska delegacija namjerava da iskoristi pouke iz Oleškija u narednoj rundi pregovora u Abu Dabiju, zakazanoj za sljedeću nedelju. Arahamija je takođe naveo da bi Kijev podržao uključivanje evropskih predstavnika u buduće aranžmane za nadzor, uz argument da bi Evropa trebalo da ima centralnu ulogu u svakoj posljeratnoj bezbjednosnoj arhitekturi.
Kijev odbacuje izjednačavanje strana u slučaju deportovane djece
Ukrajinski zvaničnici su se osvrnuli i na sastanak predsjednika Donalda Trumpa sa ruskim izaslanikom Kirilom Dmitrijevim u Bijeloj kući 5. novembra, koji je održan bez odgovarajućeg sastanka sa ukrajinskom delegacijom.
Arahamija je izjavio da ukrajinska strana nije očekivala niti tražila sastanak sa Trumpom u okviru misije u Oleškiju, te da je susret sa Dmitrijevim posmatrala kao zaseban diplomatski kolosjek.
Rekao je da ne vjeruje da se sastanak nužno direktno ticao Ukrajine, dodajući da je Kijev u redovnom kontaktu sa američkim i evropskim zvaničnicima zaduženim za nacionalnu bezbjednost.
Na pitanje da li taj susret predstavlja pregovore o Ukrajini bez učešća same Ukrajine, Arahamija je ponovio da taj princip ostaje na snazi.
Naveo je da je Vašington uglavnom obavještavao Kijev kada su razgovori sa evropskim ili ruskim predstavnicima doticali pitanja vezana za Ukrajinu.
Arahamija je sugerisao da su američki pregovarači Jared Kushner i Steve Witkoff pokušavali da prošire diplomatski dijalog izvan najsloženijih teritorijalnih pitanja u Donbasu, usmjeravajući ga ka širem evropskom bezbjednosnom aranžmanu.
Ideja je, kako je rekao, bila da se Rusija podstakne na razmatranje kompromisa u okviru šireg konteksta, mada je napomenuo da ostaje neizvjesno hoće li takav pristup uroditi plodom.
Upitan o pominjanju povratka kako ukrajinske, tako i ruske djece, Lubinec je izjavio da Ukrajina nikada nije spriječavala ruske državljane, uključujući djecu, da napuste ukrajinsku teritoriju.
Rekao je da Kijev pozdravlja pomoć Melanije Trump u vraćanju ukrajinske djece iz Rusije, ali je izrazio rezervu prema formulacijama koje sugerišu da se povratak ukrajinske i ruske djece odvija pod istim ili ekvivalentnim okolnostima.
Dolazi zima
Uprkos tome što je izrazio oprezan optimizam u pogledu humanitarne inicijative i naredne runde pregovora, Arahamija je upozorio da se širi rat intenzivira i da Ukrajinu očekuje naročito teška zima.
Naveo je da učestali ruski napadi na elektroenergetsku infrastrukturu ugrožavaju ne samo snabdijevanje električnom energijom, već i vodovodne i kanalizacione sisteme, čime se povećava rizik od kriza u javnom zdravstvu.
Ocijenio je da su diplomatski napori hitni, dodajući da je Ukrajina spremna za nove runde pregovora u Abu Dabiju, u nadi da će se postići određeni stepen deeskalacije.
Arahamija je takođe iznio optimističniju procjenu izgleda Ukrajine da obezbijedi dodatnu finansijsku i vojnu pomoć od SAD, navodeći da vjeruje kako su se šanse za to najmanje udvostručile.
Svoju procjenu djelimično je pripisao onome što je vidio kao smanjenje političkih prepreka u Vašingtonu, uz napomenu da konačni ishod ostaje neizvjestan.
Ukrajinska delegacija je takođe odbacila navode da je Rusija iskoristila prekid vatre u Oleškiju kao paravan za značajna vojna pomjeranja.
Lubinec je izjavio da su vojna vozila, uočena na snimcima iz tog perioda, bila dio dogovorene operacije razminiranja, te da su bila označena simbolima Crvenog krsta i žutim identifikacionim oznakama.
Naveo je da su ukrajinski i ruski predstavnici bili u redovnom kontaktu tokom cijelog trajanja prekida vatre, kao i da su javno potvrdili da nijedna strana nije prekršila sporazum.
Arahamija je dodao da je moguće da je došlo do određenog premještanja snaga u ograničenom obimu, ali je naglasio da nema naznaka da je to značajnije ugrozilo ukrajinske vojne položaje.
Hitne evakuacije
Lubinec je ispričao da je primio poruku od žene čija je teško bolesna majka ostala zarobljena u Oleškiju.
Ženi je rečeno da njenoj majci možda preostaje još samo nekoliko nedelja života. Majka je evakuisana u Kijev, gdje se sada nalazi na bolničkom lječenju i gdje se, prvi put od 2022. godine, ponovo srela sa svojom kćerkom, rekao je Lubinec.
"Moramo učiniti sve za ovaj sastanak", rekao je on. "Moramo pregovarati sa ruskom stranom. Moramo učiniti sve što je u našoj moći da spasemo naše ljude".
Arahamija je priznao da su mnogi Ukrajinci ostali duboko skeptični prema diplomatskim inicijativama sa Moskvom, naročito stoga što su se ruski napadi nastavili u drugim dijelovima zemlje.
Međutim, on je iznio stav da bi čak i ograničeno smanjenje nasilja moglo da otvori prostor za nešto značajnije.