Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Ukrajinska predsjednička borba za teško naslijeđe


Kijevljani posmatraju kartonske likove predsjedničkih kandidata Volodimira Zelenskog i Julije Timošenko u prvom planu dok je iza njih lik ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Ukrajinci u nedjelju biraju šestog po redu predsjednika koji će, prema pisanju svjetskih medija, naslijediti ekonomski zastoj, rast korupcije i sukobe sa separatistima na istoku zemlje. U utrci je rekordan broj kandidata, ali se samo troje spominju kao glavni kandidati.

Korupcija, Rusija, loša ekonomija…

Preplavljena korupcijom, pogođena ratom sa separatistima koje podržava Rusija, oslonjena na međunarodne institucije za pomoć u milijardama dolara, Ukrajina postavlja ozbiljne izazove za svog sljedećeg predsjednika, ocjenjuje agencija Asošijejted pres (The Associated Press), te ističe kako će, bez obzira ko pobijedi, izbori biti značajan test posvećenosti zemlje uređenoj demokratiji.

Posljednja ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da najveće šanse za drugi krug glasanja, koji bi trebalo da se održi tri sedmice kasnije, imaju tri kandidata – sadašnji predsjednik Petro Porošenko, bivša premijerka Julija Timošenko, kojoj je ovo treća kandidatura za najvišu funkciju, te Volodimir Zelenski, 41-godišnji komičar koji se, kao i lik kojeg igra u TV seriji, fokusirao na korupciju.

Glavni kandidati obećavaju da će tražiti članstvo u Evropskoj uniji, ali "izgleda da blok ne želi dobrodošlicu zemlji koja se ne može ili ne želi boriti protiv korupcije", piše AP ukazujući da su napori u borbi protiv korupcije u Ukrajini ovog mjeseca pretrpjeli značajan udarac kada je glavni antikorupcijski zakon proglašen neustavnim.

Vodeći kandidati također favoriziraju članstvo Ukrajine u NATO-u, što je anatema za Rusiju i što bi moglo opstruirati pokušaje rješavanja drugih tenzija, kao što je rat u istočnoj Ukrajini i rusko zarobljavanje 24 ukrajinska mornara prošle godine, navodi AP, uz konstataciju da su izgledi za bilo kakvo rješavanje sukoba na istoku slabi, iako vodeći kandidati imaju različite pristupe za to pitanje.

Važna tema je i ekonomija koja se oporavlja od ozbiljnog pada nakon prevrata 2014. godine, s bruto domaćim proizvodom i dalje znatno ispod nivoa iz 2013. godine. "Svakodnevni život mnogih Ukrajinaca je siromašan i tužan" s prosječnom zaradom od 350 dolara mjesečno, ističe Asošijejted pres.

Reforme energetskog sektora

Reforme energetskog sektora postale glavna tema rasprava u predizbornoj kampanji jer kandidati Porošenko i Timošenko o tome imaju različite ideje, piše časopis Forbs (Forbes).

Smjer energetske politike Ukrajine od velikog je interesa za posmatrače u Briselu i evropskim metropolama, konstatuje list, napominjući kako su Međunarodni monetarni fond (MMF) i EU pružili finansijsku pomoć Ukrajini, ali su zauzvrat predvidjeli usklađivanje energetskih politika Ukrajine sa politikama kakve su u zemljama EU.

"Odbijanje vlade da podigne cijene energije - koje su od sovjetske ere ostale umjetno niske - dovele su do toga da MMF, u aprilu 2017. godine, zamrzne pomoć. Konačno, prošlog oktobra, Ukrajina je objavila da je osigurala novi stand-by sporazum o pomoći u iznosu od 3,9 milijardi dolara sa MMF-om, ali je vlada morala da poveća cijene gasa za domaćinstvo upozorivši javnost da je financijska situacija Ukrajine strašna i da bi zemlja mogla postati nesolventna bez nastavka finansijske pomoći", navodi Forbs.

Prema sporazumu Ukrajine s MMF-om, cijena prirodnog gasa za ukrajinska domaćinstva povećana je na 303 dolara po 1.000 kubnih metara od 1. novembra 2018. godine.

Timošenko je povećanje cijena energije nazvala "genocidom protiv ukrajinskog naroda", te je u svojoj kampanji predložila stvaranje realnog tržišta gasa i smanjenje cijene prirodnog gasa za stanovništvo na pola. To je, međutim, u suprotnosti sa zahtjevima MMF-a i EU za buduću finansijsku pomoć, piše časopis ukazujući kako "postoji i druga, dugoročnija negativna strana: niže cijene takođe mogu usporiti razvoj ukrajinskih resursa iz škriljca", s čime Ukrajina, prema određenim prognozama, ima potencijal da ostvari nezavisnost prirodnog gasa koju traži godinama.

Nezavršeni zadatak: Otrgnuti zemlju iz zagrljaja oligarha

Uprkos mnogim problemima i nazadovanjima, Ukrajina je više napredovala od 2014. u strukturnim reformama, borbi protiv korupcije i jačanju države nego u cijelom postsovjetskom periodu, ocjenjuje Fajnenšl tajms (The Financial Times) i ukazuje da je jedan od nezavršenih zadataka raskidanje stege superbogatih oligarha na privredu i politiku.

Zato je, piše britanski list u uredničkom komentaru, uznemirujuća kandidatura komičara Volodimira Zelenskog koji vodi u anketama. Njegova popularna serija, u kojoj glumi školskog nastavnika koji slučajno postaje predsjednik, prikazuje se na TV kanalu čiji je vlasnik Igor Kolomojski, jedan od najbogatijih Ukrajinaca. Pored drugih veza, komičar koristi isto obezbjeđenje kao Kolomojski i neki strahuju da oligarh pokušava da stavi ruku na predsjednikovanje zemljom.

S druge strane, ocjenjuje Fajnenšl tajms, važan znak povjerenja u Zelenskog je to što su pristala da ga savetuju dva bivša ministra finansija i ekonomije koji su sprovodili hrabre reforme dok se nisu razočarali u Porošenkovu administraciju.

Predsjednički izbori u nedelju su značajni i zbog manjka bitnije podrške proruskim kandidatima, piše Fajnenšl tajms i ukazuje da ekstremnodesničarski kandidati takođe imaju slabu podršku, čime, po tumačenju lista, ispada smiješna ruska propaganda koja pobunu 2014. opisuje kao "neonacistički prevrat" uz podršku SAD.

Pogled na istok

Poslije ruske aneksije Krima i brutalnog rata s proruskim separatistima na istoku Ukrajine, činilo se da se klatno političke moći, koje se od sticanja nezavisnosti pomijeralo s istoka na zapad i nazad, zauvijek pomjerilo na zapad Ukrajine gdje većina stanovništva govori ukrajinski, ali taj narativ danas djeluje naivno, pošto u anketama vodi komičar Zelenski koji govori ruski, ocjenjuje se u tekstu na portalu Politiko (Politico).

Svi znakovi uoči predstojećih predsjedničkih izbora ukazuju na to da je istok Ukrajine, gdje se većinom govori ruski i gdje se i dalje cijeni ruska kultura, mada ne nužno i politika, i dalje važan za smjer zemlje, ističe se u tekstu.

Iako prema nekim podacima 43 odsto cjelokupnog stanovništva kod kuće govori ruski, geopolitički smjer zemlje diktiraju ljudi koji govore ukrajinski i prema novim zakonima nastava od petog razreda mora će biti na ukrajinskom, dok svi mediji na ruskom moraju prevoditi sadržaj na ukrajinski. Utoliko je, piše Politiko, meteorski uspjeh Zelenskog izvanredniji budući da govori ruski i da ima stavove koji bi neki patriotski Ukrajinci mogli smatrati "izdajničkim".

Zelenski se protivi zabrani ruskih umjetnika i kritikovao je one koji nipodaštavaju Ukrajince koji ne govore ukrajinski, piše Politiko, dodajući da je komičar izazvao komešanje kada je rekao da je otvoren za razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o rješavanju sukoba na istoku zemlje.

Dok su mnogi u ukrajinskoj eliti napravili karijere zalažući se za evropske integracije i ratoboran stav prema Rusiji, Zelenski je pozvao na referendum o članstvu u EU i NATO-u, zajedljivo navodeći da "nema običaj da upada na žurke na koje nije pozvan", piše Politiko.

Briselski portal podvlači da to što Zelenski govori ruski, mada tečno govori i ukrajinski, ne bi bilo dovoljno da ima neke šanse na izborima. On je izgradio imidž na liku iz serije i mnogi se nadaju da će "isušiti močvaru" i konačno sprovesti sveobuhvatne reforme obećane poslije revolucije 2014.godine.

XS
SM
MD
LG