Ukrajinske bespilotne letjelice napale su energetske i vojne lokacije u Sankt Peterburgu uoči velikog ekonomskog foruma u tom gradu, te dan nakon što je Moskva u razornim vazdušnim napadima ubila 23 osobe širom Ukrajine.
"Sinoć su pogođeni važni objekti na ruskoj teritoriji", izjavio je 3. juna predsjednik Volodimir Zelenski, dodajući da su ono što je nazvao ukrajinskim "sankcijama dugog dometa" protiv Rusije dosegle područje udaljeno oko 1.100 km od državne granice.
Zelenski je rekao da je najnoviji napad Kijeva bio usmjeren na skladište nafte u Sankt Peterburgu, "objekat ruske naftne industrije koji služi ratnim naporima", pomorsku bazu Kronstadt i vojnu lokaciju u ruskoj Tambovskoj oblasti.
Osim toga, komandant ukrajinskih Snaga bespilotnih sistema, Robert Brovdi, izjavio je da su napadi drona oštetili rusku raketnu korvetu u Kronštadtu, koja je bila stacionirana u bazi radi planiranog remonta nekoliko mjeseci ranije.
Radio Slobodna Evropa ne može nezavisno potvrditi ovu tvrdnju.
Napad dolazi u trenutku kada je Ukrajina pojačala udare na energetske i vojne ciljeve duboko unutar Rusije, ometajući sposobnost zemlje da profitira od naglog porasta cijena nafte koji je proizašao iz američko-izraelskog rata s Iranom.
Lokalne ruske vlasti potvrdile su da su ukrajinske bespilotne letjelice gađale zemlju, izvještavajući o šteti na civilnoj infrastrukturi, iako su izbjegle da spomenu napada na energetske i vojne lokacije.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su njegove snage tokom noći ukupno oborile više od 700 ukrajinskih dronova.
Upitan o napadu, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su "odgovori" na takve akcije već dio sistematskog rada ruske vojske.
Zelenski je objavio video-zapise koji prikazuju dronove kako gađaju objekte, uz požare koji bukte i stubove dima koji se dižu u nebo iznad Lenjingradske oblasti – ključnog, udaljenog područja koje je neočekivano postalo česta meta ukrajinskih napada u 2026. godini.
Slični snimci naveliko su se dijelili na ukrajinskim i ruskim Telegram kanalima.
Najnoviji ukrajinski napad na Sankt Peterburg poklopio se s početkom glavnog ruskog ekonomskog događaja godine koji ima za cilj privlačenje stranih investicija u zemlju – 29. Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu.
Probudivši se uz napade dronova, drugi po veličini grad u Rusiji i rodni grad predsjednika Vladimira Putina, sada se sprema da ugosti svoj peti ovakav forum tokom tekuće opšte ruske invazije na Ukrajinu.
Forumu svake godine prisustvuje Putin i on već dugo služi kao jedna od njegovih najistaknutijih platformi, pri čemu lideri iz postsovjetskih zemalja čine veći dio liste gostiju.
Peskov je 3. juna potvrdio da će Putin održati govor i na ovogodišnjem događaju, dodajući da će se ruski predsjednik dotaknuti i ekonomskih i političkih pitanja.
Međutim, iako će 29. forum uključivati i jednog američkog zvaničnika te međunarodne medijske ličnosti, mogao bi ostati u sjeni prijetnji od napada iz Kijeva.
Ubrzani ukrajinski napadi naveli su ruske vlasti da smanje planove za događaje 9. maja u Moskvi, čime je vojna parada u zemlji po prvi put u skoro 20 godina ostala bez teškog naoružanja.
Sada su, prema kanalu Astra, ukrajinske snage pogodile skladište nafte u Sankt Peterburgu, na samo 17 km od mjesta održavanja ovogodišnjeg ekonomskog foruma.
Još jednu gorku notu ovogodišnjem događaju dodaju opšti ekonomski trendovi unutar Rusije, koji pokazuju malo znakova rasta dok zemlja nastavlja napore da zauzme još ukrajinske teritorije.
Tokom proteklih godina, Kremlj je preuredio zemlju u ratnu ekonomiju, trošeći rekordne iznose na regrutaciju i plaćanje vojnika, kao i na izgradnju fabrika i transportnih mreža za proizvodnju pušaka, tenkova, aviona i dronova, te njihovo slanje u borbu.
Napad na Sankt Peterburg uslijedio je nakon velikog ruskog napada dronovima i projektilima koji je 2. juna pogodio ukrajinske gradove, usmrtivši i ranivši na desetine ljudi.
Nova razaranja Ukrajine nakon ruskih napada
Glavni grad Ukrajine, Kijev, i jugoistočni grad Dnjipro bili su među najteže pogođenima. Lokalni zvaničnici izvijestili su o šteti na stambenim zgradama, klinici, benzinskoj pumpi, vozilima i drugoj infrastrukturi, uz brojne požare, rušenja zgrada i nestanke struje.
Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je da su njegove snage izvele napade velikih razmjera koristeći "precizno oružje dugog dometa" kao odgovor na ono što je nazvalo "terorističkim aktima" protiv ciljeva unutar Rusije.
"Bilo je jednostavno užasno", rekao je za Current Time Jevhen Dniprovskij, žrtva ruskih napada u Kijevu. "Još uvijek se tresem, cijelo tijelo mi se trese. Ne znam kako to da objasnim."
Jedan stanovnik Dnjipra takođe je opisao napad kao "apsolutno užasan", rekavši za Ukrajinski servis RSE da se njegova zgrada "tako silovito tresla da sam mislio da će se srušiti."
Ukrajinski ombudsman za ljudska prava Dmitro Lubinec osudio je napade, rekavši da "Rusija nastavlja svoj teror nad civilima Ukrajine" i da "svijet mora djelovati" kako bi se zaustavila takva stradanja.
Ukrajinska državna željeznička kompanija Ukrzaliznicia objavila je 3. juna da je generalni sekretar NATO-a Mark Rutte stigao u Kijev u nenajavljenu posjetu.
"Ova posjeta je izuzetno važna, baš kao i sve prethodne, jer je to gest solidarnosti i podrške Alijanse našoj zemlji", navela je Ukrzaliznicia na društvenim mrežama.