Iz Međugorja, na jugu Bosne i Hercegovine (BiH), u Hrvatsku i druge zemlje otišao je autobus sa 42 ukrajinske izbjeglice, koji su među prvima došli u BiH. U tom hercegovačkom mjestu trenutno ima 195 izbjeglica iz Ukrajine.
"Od njih 195, koji su trenutno u Međugorju, 68 je žena, a ostalo su djeca. To se smjenjuje iz dana u dan. Najavljenih dolazaka i dalje ima, a oni koji nam se prijave testiramo ih, dajemo formular koji popune i na osnovu toga vodimo evidenciju. Uglavnom, zadrže se kratko i idu u treće zemlje", kazao je Stojić u izjavi za Fenu.
Napomenuo je da su izbjeglice iz Ukrajine većinom smještene u pansionima, te da im je osigurana materijalna, zdravstvena i psihosocijalna zaštita.
Stranci koji nakon dolaska u BiH ne podnesu zahtjev za azil, u roku od 30 dana nakon dolaska dužni su napustiti zemlju.
Stojić kaže kako je upućen zahtjev da se taj rok produži na 90 dana, ali da još nije poznato šta će biti od toga.
Na predloženom dnevnom hitne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zakazane za četvrtak, 31. marta, bili su i zahtjevi da se produži period bezviznog boravka državljana Ukrajine na teritoriji BiH s 30 na 90 dana, te da se uvede mogućnost ulaska državljana Ukrajine u BiH s ličnim kartama.
Među zahtjevima je bio je i taj da se iz budžetske rezerve izdvoji 250.000 eura za pomoć građanima Ukrajine.
Budući da sjednica nije održana zbog nedostatka kvoruma, odluke o ovim zahtjevima biće naknadno donijete.
Prema evidenciji Granične policije BiH, u prve dvije sedmice marta državnu granicu je prešlo 1.787 ljudi iz Ukrajine. Od toga je, na ulazu u BiH, evidentirano 1.047, a na izlazu iz BiH 740 osobe.
Prema podacima humanitarnih organizacija, od početka ruske invazije na Ukrajinu, 24. februara, najviše izbjeglica iz Ukrajine stiglo je u Međugorje, rimokatoličko hodočasničko mjesto.
Nekoliko porodica smješteno u privatnom smještaju u Sarajevu, te u Zeničko-dobojskom kantonu u srednjoj BiH.
Oni ne dobijaju po automatizmu status izbjeglica, jer još nije usvojen mehanizam koji bi to omogućio, poput onog koji je početkom marta uvela Evropska unija (EU) i koji bi im osigurao da ostanu u BiH.
Prema Zakonu o azilu BiH, strani državljani mogu iskazati namjeru za podnošenje zahtjeva za azil Graničnoj policiji BiH na graničnom prijelazu ili Službi za poslove strancima BiH.
Dodjeljivanje azila u nadležnosti je Ministarstva sigurnosti BiH koje, po zaprimljenom zahtjevu, donosi odluku o dodjeljivanju ili odbijanju izbjegličkog statusa.
Zakon o azilu BiH definira privremenu zaštitu kao mehanizam hitnog i privremenog karaktera koji se odobrava strancima u situacijama njihovog masovnog priliva.
Uz boravak u BiH, ovaj status izbjeglicama garantira smještaj, zdravstvenu zaštitu, pristup osnovnom i srednjem obrazovanju, besplatnu pravnu pomoć, te sudjelovanje na tržištu rada.
