Dostupni linkovi

Uhićenje će pomoći nalaženju istine o nestalima


JNA sprovodi hrvatske civile, Vukovar, 1991. godina
Uhićenje haškog bjegunca Gorana Hadžića dobra je vijest za obitelji tisuća žrtava njegove politike u Hrvatskoj, kaže se u prvim reakcijama. Hadžić je bio izvršitelj, ali zašto se ne sudi naredbodavcima, pitaju ratni stradalnici.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović ocijenio je kako je pravda spora, ali dostižna.

“Bez obzira što sasvim sigurno možemo reći da se s ovim uhićenjem kasni, rekao bih – pravda je spora, ali dostižna. Nadam se da će Haško tužiteljstvo i Haški sud obaviti svoj posao na najbolji mogući način i da će to biti jedno pravedno suđenje. Dobro je da se konačno i Vlada u Srbiji odlučila na punu suradnju, to je dobro sa stanovišta pravde, to je dobro i za naše međususjedske odnose, a prije svega je dobro za samu Srbiju”, kazao je Josipović.



Hrvatska premijerka Jadranka Kosor kaže kako se predugo čekalo, ali da je ovo dobra vijest za obitelji tisuća žrtava koje su stradale u Hadžićevoj dosljednoj provedbi agresivne velikosrpske politike.

“Teško je suočiti se s činjenicom da mnoge obitelji Hadžićevih žrtava nisu doživjele ovaj trenutak i o tome treba voditi računa. Ali, dobro je da će on konačno – kao i Mladić – stati pred lice pravde i odgovarati za brojne zločine koji se teško mogu mjeriti sa bilo čime”, poručila je Kosor.

Ratna i sadašnja ravnateljica vukovarske bolnice Vesna Bosanac kaže za RSE kako je uhićenje Hadžića dobra vijest za Vukovarce, koja bi mogla pomoći u nalaženju odgovora na pitanje postavljeno pred 20 godina.

“A to je – okolnosti, način, znači – gdje, kako su odvedeni i ubijeni i ranjenici vukovarske bolnice i svi oni branitelji i civili za kojima još tragamo, njih preko 390... To je još previše mnogo ljudi za jedan mali grad kao što je Vukovar”, kazala je Bosanac.

"Bilo je i vrijeme"

Vukovarski branitelj koji je poslije sloma hrvatske obrane grada odveden u logore u Srbiji, predsjednik udruge pravnika “Vukovar 91” Zoran Šangut u izjavi za RSE pozdravlja uhićenje Hadžića, ali pita – gdje su nalogodavci?

“Treba otvoreno reći da je cijeli plan agresije na Republiku Hrvatsku, zatim na Bosnu i Hercegovinu, i sve ono što se dogodilo na Kosovu osmišljeno – u Beogradu! I glavni operativci cijelog tog plana su Aleksandar Vasiljević, Kadijević i ostali. Goran Hadžić, Šljivančanin i njima slični su samo pijuni, klasični egzekutori koji su samo izvršavali planove koji su se donosili i provodili iz Beograda”, kaže Šangut.

Uhapšen Goran Hadžić
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:03:52 0:00
Direktan link


Predsjednica udruge “Vukovarske majke” Manda Patko još traga za svojim suprugom, koji je odveden s “Veleprometa” nakon pada grada.

“Bilo je i vrijeme,” kaže ona za RSE povodom Hadžićevog uhićenja.

“Treba privesti pravdu kraju i on treba da odgovara za ona zlodjela koja je napravio.”

I vukovarski gradonačelnik Željko Sabo pozdravlja Hadžićevo uhićenje i podsjeća u izjavi za RSE kako postupci za ratne zločine pridonose pomirenju među narodima i građanima.

“Haški optuženik Hadžić i Mladić koji su uhićeni u ovom kratskom vremenskom razdoblju će doprinijeti da se pokrenu ti postupci i puno će toga građani Vukovara kao žrtve – a u svemu tome je najviše involviran i najviše odgovoran bio gospodin Hadžić – saznati na suđenju i vidjeti kakva će biti presuda”, kazao je Sabo.

U Lovasu i susjednom Antunovcu je tijekom srpske paradržave ubijeno 85 Hrvata. Lovašanin Ivan Mujić jedan je od preživjelih iz tjeranja Hrvata na minsko polje, koje su 18. studenog 1991. naredili pripadnici srpske paravojske pod Hadžićevim zapovjedništvom.

“Osamnaestoga su na minskom polju dvadeset ubili, i onda su poslije toga imali krvavi pir po selu, ubijali po kućama, izvodili i tako... Tako das u oni do kraja okupacije što u Lovasu, što u Antunovcu ubili 85 osoba. Ja sam preživio minsko polje i tamo sam bio najteže ranjen. Meni je drago da su ga uhitili i da se uhite svi koji su zločinci”, istakao je on.

Biografija Gorana Hadžića

(VIDEO: Intervju sa Goranom Hadžićem nakon pada Vukovara 1991. godine)



Biografija Gorana Hadžića

Goran Hadžić rođen je 7. septembra 1958 u selu Pačetin pokraj Vukovara.

Rat je dočekao kao skladištar u kombinatu "Borovo". Politikom se počeo aktvinije baviti krajem 80-tih, kada članstvo u SKJ, zamjenjuje onim u tek osnovanoj Srpskoj demokratskoj stranci na čijoj se političkoj hijerarhiji brzo uspinje tokom rata u Hrvatskoj.

U javnosti postaje poznat na samom početku rata . Uhapšen je u martu 1991., na Plitvicama zajedno s Željkom Ražnatovićem Arkanom i to po povratku iz Knina gdje se dogovarao sukob s Hrvatima.

S grupom istočno slavonskih Srba 25. juna 1991. odlučuje formirati takozvanu SAO , Srpsku autonomnu oblast Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema. Nešto kasnije se ta tvorevima priključuje još jednoj samoproglašenoj tvorevini, takozvanoj Republici Srpskoj Krajini.

U februaru 1992. s mjesta premijera smjenjuje Milana Babića, kasnijeg haškog osuđenika. Smatrao se produženom rukom i kurirom Slobodana Miloševića.

"Posao" premijera, pa onda i predsjednika, završava mu 1994. kada je za predsjednika tzv RSK izabran Milan Martić, koji je 8.oktobra 2008. osudjen na 35 godina zatvora.

U Hrvatskoj ostaje dok je istočna Slavonija bila pod protektoratom UN, čak je bio predsjednik distrikta, ali nakon mirne reintegracije tog dijela Hrvatske seli u tadašnju SR Jugoslaviju.

U srpskoj javnosti se pojavljuje 2000., na sprovodu ratnog druga Arkana koga naziva "velikim herojem".

Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu protiv njega je podigao optužnicu 4.juna 2004., a objavljena je 16.jula 2004. Neposredno uoči hapšenja nestaje iz svoga doma u Novom Sadu.

Haški sud ga tereti za sdjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu kao suizvršilac. Svrha tog zločinačkog poduhvata bila je da se trajno ukloni većina hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva s otprilike jedne trećine teritorija Hrvatska kako bi to postalo dijelom nove države pod srpskom dominacijom.

Navodi se da je taj udruženi zločinački poduhvat započet najkasanije 25. juna 1991. i trajao barem do decembra 1993.

Haška optužnica protiv Gorana Hadžića

Optužen je u 14 točaka za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti od 1. augusta 1991. do kraja juna 1992.

Između ostalog za istrebljenja i ubojstva stotina civila Hrvata i drugih nesrba, uključujući žene i starije osobe, u Dalju, Erdutu, Klisi, Lovasu, Grabovcu i Vukovaru.

Dugotrajan i čest prislini rad hrvatskih i drugih nesprskih civila koji je uključivao kopanje grobova, tovarenje municije za srpske snage, kopanje rovova, kao i druge oblike fizičkog rada na linijama fronta.

Hadžiću se na teret stavljaju deportacija najmanje 5 tisuća stanovnika Iloka i 20 tisuća stanovnika Vukovara u Srbiju, te prisilno premještanje unutar Hrvatske 2 i po tisuće stanovnika Erduta.

Također se smatra odgovornim i za logore Stajićevo, Begejci, Sremska Mitrovica, te za uništavanaja kuća, vjerskih i kulturnih objekata u Dalju, Erdutu, Lovasu, Tovarniku i Vukovaru.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG