Dostupni linkovi

Uhićen osumnjičenik za ubojstvo troje Srba nakon „Oluje“


Ilustracija
Ilustracija
Zbog osnovane sumnje da je nakon akcije „Oluja“ u ljeto 1995. godine u selu Kijani nedaleko Gračaca ubio troje srpskih civila, u Rijeci je uhapšen 57-godišnji hrvatski državljanin. Prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora, u tom selu je nakon „Oluje“ ubijeno 14 starijih srpskih civila.

Temeljem kaznene prijave zadarske policije, Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci je donijelo rješenje o provođenje istrage protiv hrvatskog državljanina s inicijalima R. K., starog 57 godina, zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

Njega se sumnjiči da je kao pripadnik 118. domobranske pukovnije Hrvatske vojske iz Gospića, protivno odredbama međunarodnog ratnog i humanitarnog prava, između 15. i 28. kolovoza 1995. u selu Kijani nedaleko Gračaca usmrtio ispred njihove kuće troje civila srpske nacionalnosti.

Priopćenje Državnog odvjetništva navodi samo inicijale žrtava, ali prema izvještaju Hrvatskog helsinškog odbora o žrtvama za vrijeme i nakon akcije „Oluja“ , radi se o Mari Sovilj, koja je tada imala oko 75 godina, njezinoj kćeri Miri Sovilj staroj 50 godina i sinu Radi Sovilju, starom oko 48 godina.

Na prijedlog županijskog državnog odvjetnika, sudac istrage Županijskog suda u Rijeci Duško Tišma donio je rješenje o određivanju istražnog zatvora protiv okrivljenika i to zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke i zbog osobito teških okolnosti pod kojima je kazneno djelo počinjeno.

Za prvi komentar zamolili smo političkog analitičara i – u vrijeme izrade izvještaja Hrvatskog helsinškog odbora o žrtvama „Oluje“ – istaknutog člana Odbora Žarka Puhovskog.
Žarko Puhovski
Žarko Puhovski
„Sve što se može reći je stara poslovica – bolje ikad nego nikad, a možda i američka varijanta 'too little, to late' (premalo i prekasno), ali ipak mislim da je ova prva bolja. Treba se u postupcima krenuti s time, bar da se ne zaboravi. Ja mislim da se sada više ne radi toliko o osudama pojedinih ljudi, koliko o sramoćenju pozicije koja je do toga dovela, a to se sada pokušava preskočiti“, konstatira Puhovski.

U tjednima nakon hrvatske vojno-redarstvene akcije „Oluja“, koja je izvršena početkom kolovoza 1995. godine, ubijeno je u selu Kijani ukupno četrnaestero ljudi u dobi od 50 do 80 godina, od toga devet žena. Do sada nitko za to nije odgovarao.

Ratni zločin u selu Kijani spominjan je i na suđenju hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču na Haškom tribunalu, a pred 2 godine srbijansko Tužiteljstvo za ratne zločine najavilo je da će – nakon pravomoćnosti presuda Gotovini i Markaču – otvoriti 6 slučajeva ratnih zločina nad Srbima za vrijeme i nakon „Oluje“. Jedan od tih slučajeva je i zločin u selu Kijani.

Prema informacijama profesora Puhovskog, dvije osobe dale su iskaz u Srbiji, srbijansko tužiteljstvo dostavilo ga je hrvatskim institucijama i to je dovelo do pokretanja istrage i uhićenja ovog 57-godišnjaka.

Suradnja tužiteljstava država u regiji pohvaljena je i u upravo predstavljenom preliminarnom izvješću izaslanstva Visoke povjerenice UN-a za ljudska prava o nestalima. Izaslanstvo je u srijedu avršilo posjetu Hrvatskoj, a posjetit će i druge zemlje regije.

Za ratne zločine za vrijeme i nakon akcije „Oluja“ vodi se više postupaka, ali ima svega jedna pravomoćna presuda - Boži Bačeliću koji je osuđen na 7 godina zatvora za ubojstvo dvoje starih srpskih civila u Prokljanu pored Skradina 11. kolovoza 1995 i ubojstvo jednog ratnog zarobljenika u Varivodama, što je počinio kao hrvatski vojnik.

Naime, hrvatski sudovi su dugo vremena kaznena djela iz tog vremena tretirali kao „obične“ delikte, a ne kao ratne zločine, pa je za uništavanje imovine, pljačku, palež, ali i ubojstva za vrijeme i nakon „Oluje“ – prema podacima Državnog odvjetništva - na vremenske zatvorske kazne osuđeno 2380 osoba.
XS
SM
MD
LG