Predstavnici udruženja koja okupljaju porodice žrtava i svjedoke genocida u Srebrenici zatražili su zaustavljanje aktivnosti na provođenju zaključaka Narodne skupštine bh. entiteta Republika Srpska (RS) koji se odnose na prenos nadležnosti s nivoa države Bosne i Hercegovine (BiH) na entitetski nivo.
U pismu upućenom Johannu Sattleru, šefu Delegacije Evropske unije (EU) BiH, predstavnici Udruženja "Majke enklave Srebrenice i Žepe" i Udruženja žrtava svjedoka genocida naveli su da stanje u BiH podsjeća na predratni period i izaziva jezu.
"I sama pomisao da će zločinci koji se kriju od pravde nesmetano ući u RS i biti nosioci formiranja vojske RS, u nama stvara strah i jezu da će se dešavanja iz 90-ih ponoviti. Zbog toga od vas tražimo, kao garanta Dejtonskog mirovnog
sporazuma, da spriječite i onemogućite nastavak aktivnosti na provođenju
zaključaka Narodne Skupštine RS", kaže se u pismu.
Iz udruženja su naveli da je vojska RS "odgovorna za najbrutalnije zločine na prostoru Evrope od Drugog svjetskog rata i da su dva suda UN-a dala svoje stavove da je bila sastavni dio udruženog zločinačkog poduhvata".
"Ako neko želi da reafirmira vojsku za koju je Međunarodni sud pravde utvrdio da je odgovorna za počinjeni genocid, onda naravno da je za nas to
jeziva i pomisao. Za nas je to isto kao kad bi neko u Saveznoj Republici Njemačkoj pokušao da oživi SS jedinice", naveli su iz udruženja.
Narodna skupština RS usvojila je 10. decembra pet zaključaka o prenosu nadležnosti s nivoa države BiH. Tiču se Oružanih snaga BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu, Obavještajno-sigurnosne agencije i Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Ministrica financija RS, Zora Vidović izjavila je 15. decembra da u budžetu RS za iduću godinu postoje obezbijeđena sredstva za eventualne troškove ako naredne godine na snagu stupe akti o „vraćanju nadležnosti“ prenesenih na nivo BiH, te ako budu osnovane entitetske institucije u oblastima indirektnog oporezivanja, pravosuđa i vojske.
Prema Ustavu BiH entiteti Republika Srpska i Federacija BiH ne mogu samostalno vraćati nadležnosti koje su u proteklom periodu prenesene na državu.
Ustav kaže da oba entiteta moraju biti suglasna da bi se nadležnosti prenijele na državni nivo ili formirale državne institucije. Mogućnost mijenjanja zakona o državnim institucijama ima isključivo Parlament BiH i visoki predstavnik.
