Dostupni linkovi

Skupština RS o entitetskom Ustavu i nadležnostima države BiH


Na dnevnom redu posebne sjednice Skupštine Republike Srpske nalaze se pojedinačne informacije o prenosu nadležnosti u oblasti indirektnog oporezivanja, pravosudnih institucija BiH, te prenosu nadležnosti u oblasti odbrane i bezbjednosti.

Narodna skupština Republike Srpske u petak (10. decembra) će raspravljati o deklaraciji kojom se nalaže Vladi da pripremi novi Ustav tog bh. entiteta, koji predviđa prenos nekih od nadležnosti države BiH na RS kao entitet.

Prenos nekih od nadležnosti koje po Ustavu i Dejtonskom sporazumu pripadaju državi BiH - na RS najavljivao je posljednjih mjeseci član Predsjedništva BiH iz RS Milorad Dodik, a nakon što je zakonom u BiH zabranjeno negiranje genocida.

Političari iz RS su se, naime, usprotivili ovom zakonu, koji je nametnuo bivši viski predstavnik u BiH Valentin Inzko i krenuli sa blokadom rada državnih institucija BiH.

U Deklaraciji o ustavnim principima o kojoj će Narodna skupština RS u petak raspravljati nalaže se Vladi da pripremi tekst Ustava "kojim će se potvrditi sve nadležnosti Republike Srpske, osim onih koje po Ustavu BiH pripadaju Bosni i Hercegovini".

Na dnevnom redu posebne sjednice su pojedinačne informacije o prenosu nadležnosti u oblasti indirektnog oporezivanja, pravosudnih institucija BiH, te prenosu nadležnosti u oblasti odbrane i bezbjednosti.

U dokumentu se precizira da su "svi akti koje je nametnuo visoki predstavnik neustavni".

Narodna skupština RS već je krajem jula usvojila zakon kojim je odlučeno da se ne primjenjuje odluka bivšeg visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka o zabrani negiranja genocida.

U Deklaraciji, koja je dostavljena Narodnoj skupštini, navodi se i da bi novim Ustavom Banjaluka trebalo da postane glavni grad, a Pale prijestonica tog entiteta.

Šta je ranije poručio Dodik?

Zahtjev za održavanje posebne sjednice na kojoj će se raspravljati o prenosu nadležnosti sa RS na BiH najavio je lider SNSD-a Milorad Dodik 8. novembra. Dodik je to saopštio nakon sastanka stranaka vladajuće koalicije u Banjaluci i istakao da će se nakon razmatranja informacije o prenosu nadležnosti, pripremiti i akcioni plan za njihovo vraćanje na nivo RS.

Sastanak vladajuće većine u RS uslijedio je nakon sastanka Dodika sa Gabrielom Escobarom, zamjenikom pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i specijalnim izaslanikom za Zapadni Balkan u Sarajevu 8. novembra.

Escobar je poslije razgovora sa Dodikom izjavio da je "otvorena mogućnost da se povuku odluke koje je (Dodik) donio, ali i najavio", a koje se tiču prenosa nadležnosti sa nivoa Bosne i Hercegovine na nivo entiteta Republika Srpska.

No, Dodik je ustvrdio da je razgovor tekao drugačije, te da je upoznao američkog diplomatu sa namjerom da o pitanjima prenosa nadležnosti raspravlja entitetska skupština.

Dodik je, i nakon povratka iz Rusije 4. decembra, izjavio kako se nastavlja sa procesom "vraćanja nadležnosti".

Narodna skupština RS-a donijela je 20. oktobra zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima koji predviđa osnivanje entitetske agenciju za lijekove, koja od 2009. godine djeluje na državnom nivou.

Osnivanje takve agencije nije u skladu s Ustavom BiH, koji je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995., kojim je definisano da entiteti ne mogu preuzimati nadležnosti države ili one nadležnosti koje su u skladu s Ustavom prenesene na državni nivo.

Željka Cvijanović, predsjednica RS-a, donijela je i Ukaz u oktobru prema kojem u tom entitetu ne važe izmjene Krivičnog zakona BiH kojima se kažnjava negiranje genocida i drugih zločina.

U međuvremenu, Dodik je najavio i prenos nadležnosti kada su u pitanju Oružane snage BiH, Visoki sudski i tužilački savjet i Uprava za indirektno oporezivanje BiH. Dodik je 7. decembra izjavio kako je već napisan i "novi zakon o Vojsci RS i zakon o demilitarizaciji" ukoliko ne bude spremnosti da se prihvati prijedlog da se "prepolovi sastav" Oružanih snaga BiH.

"Od Oružanih snaga BiH nemamo ništa, tamo Srbi ne idu, fali 40 posto Hrvata, a muslimani hoće da popune te kvote. Budžetska stavka u budžetu BiH je najveća za Oružane snage, iznosi 370 miliona, koja realno rečeno, nije nikakva vojska, ali je veliki potrošač", rekao je Dodik na tribini u Beogadu "Republika Srpska – vraćanje otetih ustavnih nadležnosti", a prenijela SRNA.

Šta predviđa Ustav BiH?

U članu III tačka 1. Ustava Bosne i Hercegovine nabrojane su nadležnosti koje pripadaju institucijama Bosne i Hercegovine:

- vanjska politika, vanjskotrgovinska politika, carinska politika, monetarna politika, finansiranje institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, politika i regulisanje pitanja imigracije, izbjeglica i azila, provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, uključujući i odnose sa Interpolom, uspostavljanje i funkcionisanje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava, regulisanje međuentitetskog transporta i kontrola vazdušnog saobraćaja.

Nadležnosti koje po Ustavu BiH nisu izričito dodijeljene institucijama BiH pripadaju entitetima.

U članu III, međutim, navedeno je da BiH može preuzeti nadležnosti s entiteta ukoliko bude saglasnosti za tako nešto:

„Bosna i Hercegovina će preuzeti nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta; stvarima koje su predviđene u Aneksima 5 – 8 Opšteg okvirnog sporazuma; ili koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu sa podjelom nadležnosti među institucijama Bosne i Hercegovine. Dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema potrebi za vršenje ovih nadležnosti“, piše u Ustavu.

Na osnovu ovog člana je Parlament BiH 2005. godine usvojio i Zakon o odbrani BiH, te su formirane Oružane snage BiH.

Prema Ustavu BiH, entiteti Republika Srpska i Federacija BiH ne mogu samostalno vraćati nadležnosti koje su u proteklom periodu prenesene na državu.

Ustavom je takođe predviđeno da entiteti imaju pravo da uspostavljaju posebne paralelne odnose sa susjednim državama, u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine”, kao i da “svaki entitet može također sklapati sporazume s državama i međunarodnim organizacijama uz saglasnost Parlamentarne skupštine”.

XS
SM
MD
LG