Dostupni linkovi

Tužiteljstvo traži ispriku za eventualni neuspjeh?


Međunarodni sud pravde u Hagu, Foto: Vlado Azinović

Na putu prema Dubrovniku, gdje se održava međunarodna konferencija o radu Haškog tribunala, njegov predsjednik Patrick Robinson u petak je u Zagrebu razgovarao sa Vladinim i pravosudnim dužnostima.

Predsjednik haškog tribunala Patrick Robinson dolazi u Zagreb u situaciji kada je glavni haški tužitelj Serge Brammertz u izvješću Vijeću sigurnosti kazao kako je Hrvatska ostvarila umjeren napredak, a da i dalje ostaje otvoreno pitanje takozvanih „topničkih dnevnika“, odnosno dokumenata o djelovanju hrvatske artiljerije po ciljevima u Kninu u akciji „Oluja“. Tužiteljstvo je zatražilo da Sud naloži Hrvatskoj da preda te dokumente, a Hrvatska je sa druge strane zatražila da Sud ocijeni hrvatsku suradnju, jer je tužiteljstvo tek jedna od strana u postupku.

Zagrebački odvjetnik sa haškim iskustvom Anto Nobilo, u izjavi za naš radio kaže kako od Robinsonovih razgovora ne treba očekivati neke konkretne rezultate. On misli da je preambiciozno od Robinsona očekivati neki stav čiji bi ton odudarao od tona tužiteljstva:
Anto Nobilo, Foto: Enis Zebić

„S druge strane, predsjednik Suda bi teško mogao zauzimati stav, jer bi na taj način prejudicirao eventualnu buduću odluku raspravnog vijeća. Jer, ako tužiteljstvo zatraži da raspravno vijeće izda subpoenu, onda raspravno vijeće, nakon pravne rasprave, mora da zauzme o tome određeni stav. Prema tome, teško je očekivati da predsjednik Suda prejudicira nevinost ili krivnju Hrvatske. Mislim da će se sve ipak svesti, više-manje, na opće fraze i formulacije, odnosno da se tu neće dogoditi ništa bitno i konkretno.“


Moguće da tužiteljstvo traži da se stvari zaoštre do maksimuma, kako bi onda imali opravdanje da izvuku dokumente koje su pribavili na točno neutvrđeni način, koji vjerojatno nije baš u skladu sa Zakonom o suradnji sa Haškim tribunalom.
Osim dostave izvornih dokumenata, druga je mogućnost verifikacije dokaza u Hagu pozivanje autora tih dokumenata da kažu jesu li to izvorni dokumenti. Tužiteljstvo ipak inzistira na tome da hrvatska Vlada dostavi nedostajuća 23 dokumenta. Zašto?

„Moguće da tužiteljstvo traži da se stvari zaoštre do maksimuma, kako bi onda imali opravdanje da izvuku dokumente koje su pribavili na točno neutvrđeni način, koji vjerojatno nije baš u skladu sa Zakonom o suradnji sa Haškim tribunalom. Onda će tražiti da Sud prihvati te dokumente, jer je to u interesu pravde.“

Naime, u Hagu postoji jedna općenita klauzula koja kaže da će se u konačnici sve upotrijebiti kao dokaz – ako je u interesu pravde:

„Dakle, ako Sud ocijeni da se nikako drugačije nije moglo – uz maksimalne napore – dobiti dokumente, odnosno da se je neko očigledno dopustio kaznenog djela i uništio dokumente, onda bi i ove kopije, dobivene na neutvrđeni način, mogle biti vjerodostojnije. Meni se čini da oni idu u tom pravcu, jer odavno kolaju glasine da oni imaju dokumente i da točno znaju što traže.“


Glavni tužilac, inzistirajući na pribavi ,topničkih dnevnika‘, stvara alibi priču za eventualni neuspjeh u dokazivanju prekomjernog granatiranja. Po mom mišljenju, ti dokumenti ne mogu preokrenuti činjenično stanje.
Podsjetimo, zagrebački odvjetnik Čedo Prodanović, koji je dobro upoznat sa ovim postupkom, jer je pripremao obranu zapovjednika Knina Ivana Čermaka, kazao je za naš radio kako nedostajući dokumenti ne mogu preokrenuti činjenično stanje – na Knin nije razoren u granatiranju:

„Glavni tužilac, inzistirajući na pribavi ,topničkih dnevnika‘, stvara alibi priču za eventualni neuspjeh u dokazivanju prekomjernog granatiranja. Po mom mišljenju, ti dokumenti ne mogu preokrenuti činjenično stanje. A činjenično stanje se zna iz posljedica. Dakle, ne možemo mi sada, na temelju tih ,topničkih dnevnika‘, kakvog god oni bili sadržaja, zaključiti da je Knin bio granatiran i uništen, kad on to nije bio.“


To da Knin nije bio porušen potvrđuju brojni vjerodostojni svjedoci, pa Nobilo kaže kako mu nije do kraja jasno inzistiranje tužiteljstva na „topničkim dnevnicima“:

„Čak i da u tim dokumentima piše da će se ciljati to, to i to, a da ti ciljevi nisu bili vojni nego civilni i onda se od toga odustalo, onda ti dokazi možda i nemaju preveliku snagu, ali moguće da imaju snagu u smislu postojanja zločinačkog plana koji nije izvršen. E sad, zašto nije izvršen, ne znam. Da li je to bila intervencija na nižim nivoima? To bi bilo teško prihvatiti. Ili je ipak moguće točna teza obrane Gotovine, koja kaže da tužilaštvo traži ispriku za eventualni neuspjeh u dokazivanju prekomjernog granatiranja.“


Prema priopćenju iz hrvatske Vlade, ova tema nije bila danas na dnevnom redu sastanka Robinsona sa potpredsjednicom Vlade Jadrankom Kosor.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG