Dostupni linkovi

Turska vraća konfiskovanu imovinu vjerskim manjinama


Jedna od armenskih crkava u Turskoj - ilustracija
Jedna od armenskih crkava u Turskoj - ilustracija
Associated Press, priredila: Ena Stevanović

Turska vlada vraća imovinu koju je država oduzela kršćanskim i jevrejskim manjinama u proteklih 75 godina kako bi umirila vjerske zajednice koje se žale na diskriminaciju te spriječila moguće tužbe protiv države.

Odlukom turske vlade koja je objavljena u nedjelju se vraća imovina koja je nekada pripadala Grcima, Armencima i Jevrejima, pri čemu je vlada dužna kompenzirati za svu konfiskovanu imovinu.

Turski premijer Recep Tayyip Erdogan je odluku formalno objavio u nedjelju kada se sastao sa predstavnicima 160 vjerskih manjina na svečanoj večeri u vrijeme svetog muslimanskog mjeseca Ramazana.
Oduzeta imovina uključuje bivšu bolnicu, sirotište, škole i groblja.

Oduzeta imovina uključuje bivšu bolnicu, sirotište, škole i groblja. Povrat imovine je jedan od ključnih zahtjeva Evropske unije i na Evropskom sudu za ljudska prava je podnešeno nekoliko protiv većinsko muslimanske Turske. Prošle godine je sud naredio Turskoj da vrati sirotište Grčkom pravoslavnom patrijarhatu.

Određeni dio imovine je zaplijenjen zbog toga što je godinama bio u zapuštenom stanju dok je ostatak konfiskovan 1974.godine kada je Turska donijela odluku da nemuslimansko stanovništvo ne može posjedovati nikakvu novu imovinu osim one koja je 1936. registrovana na njihovo ime. Odluka iz 1974. je donesena u vrijeme Turske invazije na Kipar koja je uslijedila nakon pokušaja državnog udara koji su sprovele pristalice unije sa Grčkom, što znači da su već tada odnosi Turske i Kipra bili jako loši.

Ekonomsko jačanje manjinskih zajednica

Erdoganova islamsko orjentirana vlada koja se trudi promovirati vjerske slobode je obećala da će riješiti probleme vjerskih manjina. Proteklih godina su doneseni zakoni kojima se zahtijeva vraćanje određenog dijela imovine.Međutim, postojala su mnoga ograničenja i pitanje kako riješiti problem imovine koja je prodana trećim osobama je i dalje ostalo neriješeno.
Krst na jednoj od crkava u Turskoj - ilustracija

Ovom najnovijom odlukom su prevaziđena ta ograničenja i spriječeni su dalji sudski sporovi.

„Evropski sud za ljudska prava je vršio snažan pritisak na Tursku,“ rekao je Orhan Kemal Cengiz, borac za ljudska prava i advokat koji je specijalizirao pitanja manjina.

„Međutim, ovo je vrlo važna odluka. S povratom imovine će manjinske zajednice biti u mogućnosti da ekonomski ojačaju i njihov život će biti lakši,“ dodao je Cengiz.

Od ukupno 74 miliona stanovnika, većinom muslimana, u Turskoj živi oko 65 000 armenskih pravoslavaca, 23 000 jevreja i nešto manje od 25 000 grčkih pravoslavaca.

Vjerske manjine su se često žalile na diskriminaciju u Turskoj čija je historija prepuna sukoba sa Grčkom i Armenijom koje optužuju turske vlasti za genocid.

Turska tvrdi da su masovna ubijanja u proteklom stoljeću rezultat ratnog haosa, a ne sistematski pokušaj istrebljenja. Nekoliko predstavnika manjina je uspjelo zadržati ključne pozicije u politici, vojsci i javnom sektoru.

Turska je pod snažnim pritiskom da ponovo otvori bogosloviju u kojoj su obučavane generacije grčkih pravoslavnih patrijarha. Teološka škola „Halki“ na otoku Heybeliada blizu Istanbula je 1971.godine zatvorena za studente nakon donošenja zakona kojim se vjerska i vojna obuka stavlja pod kontrolu države. Škola je potpuno zatvorena 1985. kada je diplomiralo posljednjih pet studenata.
XS
SM
MD
LG