Dostupni linkovi

Kontroverze oko genocida nad Armenima


Выборная ночь в Чикаго. В штате Иллинойс Обама победил.

Odbor za vanjske poslove američkog Kongresa juče je prihvatio prijedlog neobavezujuće rezolucije kojom je turski pokolj nad Armencima 1915. godine proglasio genocidom. Kongres bi se o istom dokumentu trebao izjasniti idućeg mjeseca.

Turski predsjednik Abdullah Gul tekst je odmah ocijenio neprihvatljivim, dok je turska vlada upozorila da je riječ o "neodgovornom koraku koji će otežati odnose s prijateljem i saveznikom, kao i dugogodišnje strateško partnerstvo". Bushova administracija smatra da rezolucija stiže u potpuno pogrešnom trenutku kada se Turska sprema na ofanzivu s kurdskim pobunjenicima na sjeveru Iraka.

Američki State Department uputio je Ankari zvanične izraze žaljenja pravdajući se kako je rezoluciju izglasao Odbor za vanjske poslove.
"Administracija se i dalje energično protivi rezoluciji koja samo može pogoršati odnose izmedju SAD-a i Turske i naškoditi američkim interesima u Evropi i na Bliskom istoku", izjavio je portparol State Departmenta Sean McCormack.

Uoči glasanja u Odboru američkog parlamenta, predsjednik George Bush je upozorio da rezolucija "nije pravi odgovor na taj povijesni masovni pokolj" te da bi "njezino prihvatanje nanijelo veliku štetu odnosima s ključnim saveznikom u NATO-u, kao i ratu protiv terorizma".
Taj su stav podržali i državni sekretar Condoleezza Rice, te ministar odbrane Robert Gates. Iza neslaganja s parlamentarcima stoji strah Bushove administracije za pogoršanje odnosa s Turskom, koja se, prva od evropskih zemalja našla na logističkoj usluzi SAD u ratu s Irakom. Osim toga, Rezolucija o genocidu nad Armencima stiže u posebno osjetljivom trenutku jer se Ankara priprema na ofanzivu protiv kurdskih pobunjenika na iračkoj granici.


Robert Gates je naglasio da bi rezolucija ugrozila slanje opreme i goriva kroz Tursku u Irak.


Oko 70 posto ukupnih zračnih dostava za Irak ide preko Turske. Trećina goriva koje troše američke snage ide preko Turske ili iz te zemlje. Komanda u Iraku smatra da će, ukoliko bude usvojena do kraja i Turska bude reagirala kako se očekuje, Rezolucija ugroziti pristup zračnim i kopnenim putevima.

Poruku turskog premijera Erdogana da "Nažalost, neki političari u SAD-u više vole da žrtvuju velika pitanja na račun malih problema unutarnje politike", mnogi su protumačili kao direktnu prijetnju američko-turskom savezništvu u iračkom ratu. Turski predsjednik Abdullah Gul nazvao je "neprihvatljivim" priznanje armenskog genocida, tvrdeći da je odluka nepravedna i ne poštuje Turke:


"Američki odnosi s jednim od najvažnijih partnera u regionu biće oslabljeni. Rezolucija može samo dati zadovoljštinu armenskoj dijaspori, koja ustvari žrtvuje domovinu za nek osobne moralne satisfakcije."

Armeni optužuju Tursku za genocid, u kojem je izmedju 1915. i 1917. godine pobijeno milion i po ljudi.

Turska pak kaže da su Armeni, kao i mnogi drugi, bili žrtve nereda koji je vladao zadnjih godina Otomanskoga carstva. Ankara ne prihvata da se govori o genocidu. Priznaje realnost masakra i smrt izmedju 250.000 i 500.0000 ljudi, ali tvrdi da su Turci takodjer bili žrtve desetaka hiljada nereda u posljednjim godinama Otomanskog carstva.

  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

XS
SM
MD
LG