Turski parlament usvojio je kontroverzni zakon kojim se mijenjaju zakoni o štampi i društvenim medijima s navedenim ciljem borbe protiv lažnih vijesti i dezinformacija.
Kritičari strahuju da bi vlada Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan) mogla da iskoristi novousvojeni zakon da ograniči slobodu govora i nastavi suzbijanje društvenih medija i nezavisnog izvještavanja uoči ključnih izbora u junu, pišu svjetski mediji.
Prijetnja demokratiji
Turski parlament usvojio je novi zakon koji ima za cilj suzbijanje dezinformacija i koji dozvoljava vladi da zatvori novinare i korisnike društvenih medija zbog širenja informacija za koje se smatra da su lažne ili obmanjujuće, piše Njujork tajms (The New York Times).
Posljednji dio zakona, koji također zahtijeva od kompanija društvenih medija da predaju lične podatke korisnika za koje se sumnja da šire "lažne vijesti", odobren je kasno 13. oktobra, glasovima vladajuće stranke predsjednika Erdoana i njenih saveznika, koji kontrolišu skupštinsku većinu.
Erdoan, koji je posljednjih godina koncentrisao više moći a bio sve manje tolerantan prema kritičarima, tvrdio je da je neophodno boriti se protiv dezinformacija te je nazvao društvene medije prijetnjom demokratiji. Međutim, dodaje njujorški list, mnogi opozicionari, zagovornici slobode medija i pravni stručnjaci kritikovali su zakon kao prijetnju demokratiji.
Te brige su posebno akutne uoči predsjedničkih i parlamentarnih izbora zakazanih za juni sljedeće godine, na kojima će Erdoan i njegova stranka nastojati da ostanu na vlasti, uprkos galopirajućoj inflaciji koja je dovela do pada njihove popularnosti u anketama.
Zakon o dezinformacijama je, ukazuje Njujork tajms, najnoviji korak u onome što su zagovornici prava nazvali ograničavanjem slobode izražavanja u Turskoj pod Erdoanom, koji je bio premijer zemlje od 2003. i predsjednik od 2014. godine.
Posljednjih godina u Turskoj su blokirani sajtovi stranih novinskih kuća, uključujući Glas Amerike i njemački Dojče vele (Deutsche Welle), dok turske TV stanice i novine sve više potpadaju pod kontrolu države a građani su hapšeni pod optužbama za krivična djela kao što su "vrijeđanje predsjednika". Na društvenim medijma postojala je veća sloboda izražavanja, što novi zakon prijeti da ugrozi.
Zatvorske kazne
Kontroverzni nacrt zakona, koji je predložila vladajuća Partija pravde i razvoja (AKP), sadrži širok spektar odredbi koje imaju za cilj da se zauzda domaće novinarstvo kao i društveni mediji, napisao je Gardijan (The Guardian).
Novi turski zakon o dezinformacijama znači da bi oni koji su proglašeni krivima za namjerno objavljivanje dezinformacija ili "lažnih vijesti" za koje vlasti tvrde da šire paniku, ugrožavaju sigurnosne snage ili cjelokupno zdravlje turskog društva mogli biti osuđeni na do tri godine zatvora.
Ako osoba prikriva svoj identitet dok širi dezinformacije, te kazne mogu biti povećane za polovinu, navodi se u zakonu koji, smatraju kritičari, jasno ne definiše lažne informacije.
"Sudija će odlučiti kako da definiše dezinformacije i namjeru, što zaista daje arbitrarna ovlaštenja vladi da kritikuje novinarstvo", rekao je Emre Kizilkaja, šef turskog ogranka Međunarodnog instituta za štampu sa sjedištem u Beču, jedne od organizacija koje su osudile zakon.
Koalicija 22 organizacije za slobodu štampe saopštila je da nacrt zakona "osigurava okvir za opsežnu cenzuru onlajn informacija i kriminalizaciju novinarstva, što će omogućiti vladi da dodatno obuzda i kontroliše javnu debatu uoči opštih izbora u Turskoj sljedeće godine".
Zagovornici kampanje, uključujući Turski sindikat novinara (TGS), također su kritikovali vladu zbog izbora da konsultuje američke kompanije društvenih medija oko zakona, a da nije "tražila mišljenje novinarskih organizacija u Turskoj koje će biti direktno pogođene".
Burne sjednice
Glasanje za kontroverzni zakon od 40 članova, kojim se mijenjaju zakoni o štampi i društvenim medijima, uslijedilo je nakon burnih sjednica u parlamentu na kojima su opozicioni zakonodavci glasno negodovali zbog "zakona o cenzuri", a jedan poslanik je čekićem razbio pametni telefon, piše Asošiejtid pres (The Associated Press).
"Oni koji kažu: 'Postoji siromaštvo', otići će u zatvor. Oni koji kažu: 'Korupcija postoji', otići će u zatvor", rekao je Engin Altai, poslanik iz glavne opozicione Republikanske narodne partije koja je saopštila da će tražiti poništenje zakona tako što će ga iznijeti pred Ustavni sud.
Dok su predstavnici opozicije tvrdili da vladajuća većina glasa za "zakon o cenzuri" pred izbore 2023., kako bi vlast ućutkala glasove javnosti i političke opozicije, viši poslanik vladajuće stranke Mahir Unal odbacio je te tvrdnje, rekavši da zakon ne cilja na kritiku, izražavanje mišljenja ili informacije "koje ne prelaze granice".
Parlamentarna skupština Vijeća Evrope, tijela za demokratiju i ljudska prava ovog kontinenta, pozvala je 12. oktobra Tursku da ne donosi zakon navodeći kako bi se time "nanijela nepopravljiva šteta ostvarivanju slobode govora prije izbora". Istog dana je član Republikanske narodne partije Burak Erbaj udario i razbio pametni telefon dok se obraćao parlamentu, rekavši da će gašenje društvenih mreža učiniti telefone zastarjelim.
Amnesti internešenel (Amnesty International) je nakon glasanja naveo da je to "još jedan mračan dan za slobodu izražavanja na mreži i slobodu štampe u Turskoj". U međuvremenu, dodaje AP, stotine hiljada domena i linkova su već bili blokirani u Turskoj. Pošto vlada kontroliše većinu novinskih kuća, mnogi u Turskoj su se za nezavisne vijesti okrenuli platformama društvenih medija kao što su Jutjub (You Tube) i Tviter (Twitter).
Turska je, napominje AP, ocijenjena kao "neslobodna" u 2021. na indexu Sloboda na internetu koju provodi organizacija za ljudska prava Fridom haus (Freedom House) dok su Reporteri bez granica svrstali Tursku na 149. mjesto od 180 zemalja u svom Svjetskom indeksu slobode medija.
Dilema za tehnološke divove
Novi zakon, koji bi mogao imati zastrašujući efekat na govor uoči opštih izbora, uključuje izmjene turskog krivičnog zakona i zakona o telekomunikacijama kao i korake da se onlajn mediji podvedu pod veće vladine propise, ističe Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Jedna odredba zakona bi zahtijevala da aplikacije za razmjenu poruka predaju korisničke podatke ako to zatraži Uprava za informacione i komunikacione tehnologije Turske.
Ovaj aspekt novog zakona izazvao je zabrinutost za privatnost i mogao bi, prema ocjeni američkog lista, predstavljati dilemu za velike tehnološke kompanije poput Mete, koja posjeduje Fejsbuk (Facebook) i Vocap (WhatsApp), platforme s milijardama korisnika.
Erdoanova vlada se ranije sukobila s tehnološkim gigantima, uključujući 2020. kada je vlada usvojila zakon kojim se od kompanija društvenih medija zahtijeva da postave predstavnika u Turskoj koji će se baviti zahtjevima za blokiranje i uklanjanje određenog sadržaja. Fejsbuk se u početku opirao, prije nego što je imenovao potrebnog predstavnika.
Turska je usvojila novi ustav putem referenduma 2017. koji je transformisao vladu koju sada kontroliše moćno predsjedništvo, napisao je list dodajući da su provladini menadžeri preuzeli kontrolu nad sve većim brojem medija, a vlasti su zatvorile niz novinara pod optužbom za terorizam.
Iako je Turska još uvijek demokratija s aktivnim opozicionim partijama i živahnim građanskim društvom, ona se posljednjih godina svrstala među najveće tamničare za novinare. Turska je 2021., naglašava Volstrit džurnal, u zatvoru držala 18 novinara, što je šesti najveći broj zatvorenih novinara u svijetu.
Facebook Forum