Turska centralna banka podigla je 21. decembra ključnu kamatnu stopu za 250 baznih bodova na 42,5 posto kao što se i očekivalo, i saopćila da će agresivni ciklus pooštravanja biti učinjen "što je prije moguće" dok se suočava s višegodišnjom rastućom inflacijom.
Banka je podigla svoju jednosedmičnu repo stopu za 3400 bodova od juna, kada je turski predsjednik Redžap Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) imenovao bivšu bankaricu s Wall Streeta Hafize Gaye Erkan za guvernera središnje banke kako bi izvršio oštar zaokret prema ortodoksnijim politikama.
Podigao je stope za 500 baznih bodova u svakom od posljednja tri mjeseca, ali je prošlog mjeseca rečeno da će pooštravanje uskoro prestati.
Nakon što je u četvrtak prepolovio tempo, rečeno je da je "monetarna tijesnost značajno blizu razine potrebne za uspostavljanje kursa dezinflacije".
Banka očekuje da će "završiti ciklus pooštravanja što je prije moguće", saopćila je banka, dodajući da će se "pooštrenost održavati onoliko dugo koliko je potrebno da se osigura održiva stabilnost cijena".
Turska lira bila je uglavnom stabilna nakon sedmog uzastopnog povećanja mjesečne stope, čime je razina politike dovedena na najvišu razinu u dva desetljeća. Također dovodi realne stope u pozitivno područje, na temelju očekivanja inflacije za kraj 2024. godine, piše Reuters.
Svih 12 ispitanika u Reutersovoj anketi očekivalo je da će turska centralna banka povećati stope na 42,5 posto. Predviđaju još malo pooštravanja politike početkom iduće godine prije nego što se smanji u drugoj polovici.
Središnja banka očekuje porast inflacije s gotovo 62 posto prošlog mjeseca na 70-75 posto u maju, prije nego što padne na oko 36 posto do kraja sljedeće godine kako pooštravanje ohladi cijene.
Selva Demiralp, profesorica na istanbulskom univerzitetu Koc i bivša ekonomistica Federalnih rezervi, rekla je da bi razina politike mogla biti dovoljna za obuzdavanje inflacije ako banka izbjegne prerano popuštanje i kapital nastavi pritjecati u Tursku sljedeće godine.
"Iako možemo procijeniti reakcijsku funkciju središnje banke... ne možemo reći koliko će središnja banka moći slijediti tu rutu", rekla je.
"To je zato što ne možemo procijeniti funkciju reakcije predsjednika Erdoana na monetarnu politiku."
Erdoanovo prošlo inzistiranje na smanjenju stopa unatoč rastućim cijenama izazvalo je nekoliko padova valuta i poslalo inflaciju na najviše razine u dva desetljeća.
Iako podupire trenutnu politiku, smijenio je četvoricu čelnika centralne banke u isto toliko godina, postavljajući pitanje može li Erkan ostati na tom kursu.
U znaku uvjerenja da može, turske petogodišnje kreditne zamjene, koje mjere rizik neplaćanja, ove su sedmice pale ispod 300 baznih bodova s gotovo 700 u maju. JPMorgan je Reutersu rekao da bi se Turska mogla rekordno zadužiti 2024. godine.
Zaokret politike također je namijenjen rješavanju kroničnih trgovinskih deficita i iscrpljenih deviznih rezervi te privlačenju stranih ulagača nakon višegodišnjeg egzodusa, za što postoje znakovi interesa velikih upravitelja imovinom poput Amundija.
Međutim, visoki troškovi posuđivanja već opterećuju Turke kojima je sve teže vratiti dug na koji su se oslanjali kako bi se nosili s krizom troškova života u posljednje dvije godine.
